Nekadašnji prijestoni grad gospodara Ivana Crnojevića, Žabljak Crnojevića podignut je sredinom XV vijeka. Ovo utvrđenje danas sraslo sa pejzažom Skadarskog jezera izgrađeno je u duhu venecijanskih fortifikacija i igralo je važnu ulogu u istorijskim zbivanjima na teritoriji Crne Gore.
Srednjevjekovni utvrđeni grad Žabljak Crnojevića, podignut je na istoimenom brdu u sjeverozapadnom dijelu Skadarskog jezera, na južnom obodu Malog Blata. Na osnovu nekih izvora, grad se pominje već u X vijeku za vrijeme prve dinastije koja je vladala prostorom tadašnje Duklje, dinastije Vojislavljevića.
Istorijski podaci: Teško je naći prve vjerodostojne podatke o današnjem Žabljaku Crnojevića. Njegova istorija vjerovatno počinje u djelu Spis o narodima, u kojem vizantijski car Konstantin VII Porfirogenit (913-959) opisuje tadašnju državu Duklju. U spisu pominje i tri naseljena mjesta u Duklji, među kojima i mjesto Lug. Ne može se sa tačnošću odrediti lokacija ovog grada, ali njegov položaj u župi Podlužje i blizina lokaliteta Podlug dozvoljava da vjerujemo da nekadašnji Lug jeste današnji Žabljak. O Žabljaku (Lugu) se pisalo i na stranama Barskog ljetopisa,
Istoričar Mirko Kovačević, u knjizi Utvrđenja i gradovi u Crnoj Gori (1975) kaže da zbog nedostatka materijalnih tragova „za sada nije moguće tačno utvrditi koliko je Žabljak stvarno star”. Ovaj autor istovremeno ukazuje da je tu moglo biti središte Podlužja, Dukljaninove župe. O tome govori toponim Podlug, registrovan na tom području.
Publicista Slobodan Čukić je pisao o Lukarevićevom podatku, po kome je Žabljak izgradio “kralj Tugemir”.
On navodi: “Que il suo figliuolo Tugemir, che fece la rocca di Podgoriza; Dixabiak li fece molto honorata sepoltura di marmo finissimo” (Obilni izvodi iz dubrovačkih anala”, 1605, str. 7).
Po njemu nema sumnje da je ovdje riječ o Žabljaku. Lukarević je pisao na staroitalijanskom, u kome nije bilo odgovarajućeg znaka za slovo Ž. Mlečani su zbog toga na njegovo mjesto stavljali X – kao, na primjer, u obliku “Xabiacco”, dok kod Lukarevića, nailazimo na oblik “Dixabiak”.
Čak i kada bi se ispostavilo da je legendarni kralj Tugemir stvarno postojao, kao i da je sagradio Žabljak u 10. vijeku, teško bi bilo zamisliti da na tom mjestu i prije toga nije bilo kakve građevine.
Prijestoni grad crnogorskih dinastija: Ono što je sasvim sigurno za njegov postanak je to da je Žabljak bio prijestoni grad dinastije Crnojevića, prvo Stefana, a potom Ivana Crnojevića, sve do 1478.Tada ga zauzimaju Turci, u čijim rukama ostaje sve do 1878. tj. Berlinskog kongresa.
Od značajnijih objekata, u gradu se nalazi dvorac i Crkva Svetog Đorđa, a na arhitekturi su vidljivi venecijanski uticaji iz ranih perioda nastanka grada, kao i turski iz perioda njihove dominacije.
Žabljak Crnojevića je danas naseljen, ali svojom ljepotom, istorijskim značajem i dominirajućim položajem predstavlja jednu od najinteresantnijih turističkih atrakcija na području Skadarskog jezera. Ili bi barem trebao da predstavlja, što sudeći prema današnjem interesovanju i ulaganjima u njega nije slučaj.
Zbog istorijskog značaja i neponovljive arhitekture, Žabljak Crnojevića je jedan od najznačajnijih spomenika kulture u basenu Skadarskog jezera i kao takav bi trebao i biti tretiran.
Iako je još 1961. godine Zakonom zaštićen kao spomenik kulture, slabo je valorizovano turistički. Inače je upisan i u registar 1948. godine kao spomenik kulture fortifikacione arhitekture prve kategorije.
Zapušteni istorijski kompleks: Danas je to zapušteni istorijski kompleks koji je uvršten u spomeničke vrijednosti II kategorije. Stare kuće su kamene, prizemne ili spratne, mnoge od njih odavno napuštene i ruinirane. Spomenik je u ruševnom stanju. Na jugoistočnom dijelu bedema, evidentirano je obrušavanje, koje ugrožava stambene objekte u podgrađu tako da zahtijeva stručnu sanaciju.
Ali ne bilo kakvu već sanaciju sa programom namjene. Usljed agresivne gradnje u podgrađu koja je počela da ugrožava kulturno dobro 2011. godine , sačinjena je Državna studija lokacije Žabljaka Crnojevića kojom se predlagalo korišćenje naselja kao razvojnog punkta, kroz aktiviranje kompleksa u okviru zidina srednjevjekovnog grada-tvrđave, za ekskluzivne turističke sadržaje naselja, uz obavezu apsolutne zaštite bedema.
Ali i sami pogled na ovo kulturno dobro pokazuje da dobre namjere i studije ne mogu same popraviti njegovo današnje stanje.
Lokacija neobilježena: Žabljak Crnojevića smješten je na brežuljku kod Skadarskog jezera, na udaljenosti od samo 15 km (20 minuta vožnje) od Podgorice. Nažalost, nije ga lako pronaći jer putokazi su zbilja urađeni minijaturno! Dvije nečitke table na minijaturnim površinama sakrivenim u krošnjama drveća. Svaka auto perionica se potrudi da na većim tablama obavijesti o svome postojanju i radu zainteresovane, a ovo kulturno dobro nije udostojeno ni tolikom pažnjom.
Na samoj lokaciji postoji informativna tabla u prizemlju, a posjetioce duž staze do tvrđave dočekuje još jedna, polomljena i izbušena mecima. Da posjetioci ne posumnjaju da li će ih dočekati vodič, možda neko da naplati kartu za obilazak ovog kulturnog dobra, ponudi neki souvenir vezan za Crnojeviće, crnogorsku dinastiju… Sve to uprkos tome da je bogata istorija Crne Gore, velikim dijelom vezana upravo za Žabljak Crnojevića. Očigledno, po današnjem shvatanju čuvanja i valorizacije kulturnih dobara Žabljak Crnojevića to nije zaslužio. Ostavljen da čeka bolja vremena. I iste ljude.
Turski most: Kada parkirate automobile na parkingu u centru mjesta, ugledate stari turski most, toliko star da je od starosti počeo da se raspada. Do grada je nekad vodio skladan Stari most sa šest lukova. Sam po sebi ovaj most je arhitektonsko istorijski spomenik vrijedan pažnje i pokazivanja. Da pročitate što piše na natpisu koji još uvijek stoji na njemu, možete ali samo ako kojim slučajem znate da pročitate arapsko pismo.
Centar mjesta je kao i cijela okolina uljuljkan u neku melanholičnu tišinu, koja mora se priznati ima svoj šarm, tako da neometani možete da uživate u nadaleko poznatim ljepotama Skadarskog jezera.
Možda estetsku idilu remeti električni stub koji kao da je zaostao iz vremena kada je struja stigla u Žabljak Crnojevića, ili malo ranije. Dobro, možda i veliki asfaltirani parking koji odudara od kamenog starog mosta, kamenih starih kuća, kamene tvrđave. Ali ajde da kažemo da će se sve to regulisati samo da studija stupi na snagu. Dakle, samo petnaest kilometara od glavnog grada imate priliku vidjeti "staru Crnu Goru", bez turista, bez buke i sa starom tradicijom crnogorske gostoljubivosti.
Ali da Žabljak Crnojevića kao zaštićeno kulturno dobro nije baš neinteresantan i nezvanim gostima pokazalo se 2015. godine, kada su ga posjetili, do danas još uvijek NN gosti. Za nezaštićena kulturna dobra najgori od svih gostiju – pljačkaši crnogorskog kulturno – istorijskog blaga.
Kako se moglo pročitati početkom 2015. godine nepoznata lica su u tvrđavi Žabljak Crnojevića bili iskopali rupu duboku tri metra. Mještani su mislili i tada i danas da su ih posjetili lopovi koji su tražili blago.
Tada je ostalo nejasno kako je neko mogao kopati toliko duboko i vaditi kamenje, teško preko pedeset kilograma, a da niko od mještana ne čuje ni glas, posebno ako se znalo da je na istom mjestu kopano ranijih godina, ali da se tada stalo nakon što su mještani pozvali policiju.
Ko i zašto vrši iskope u tvrđavi nepoznato je tada bilo i Upravi za zaštitu kulturnih dobara koji su tada podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nelegalnog iskopavanja.
Istu prijavu podnijeli su i nakon ranijih iskopavanja, koja su “bila usmjerena na nelegalno prikupljanje materijala arheološke starosti.Glavni inspektor je konstatovao da su tom prilikom zauvijek izgubljene neke naučne informacije i trajno poremećeni stratigrafski slojevi kao jedan od bitnih pokazatelja istorijskog konteksta ovog kulturnog dobra”, rečeno je tada povodom ovog događaja.
Danas je to mjesto gdje se nelegalno kopalo ostavljeno u stanju u kakvom je bilo zatečeno 2015.godine. Samo je rupa popunjena do vrha granama i zakamuflirana. Ostavljena – na izvolite…
Što je traženo i da li je nešto nađeno su odgovori koje očigledno nećemo saznati u skorijoj budućnosti. Ali kada bi stručnjaci istražili i priveli namjeni ovo i mnoga druga neprocjenjiva kulturna dobra u Crnoj Gori, vjerovatno bi se smanjila i opasnost od ovakvih varvarskih pustošenja crnogorske kulturno istorijske baštine.
Žabljak Crnojevića je, bez sumnje, važan kulturno istorijski spomenik, ali je takođe bio i ostaće dok se ne istraži skrivena tajna. Kako za domaću javnost tako i za turiste.
Ivan KERN
