Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, saopštio je da je geodetski premjereno gotovo 40 odsto teritorije, što je duplo više od plana.
"Zahvaljujući zajmu Svjetske banke - Projektu zemljišne administracije i upravljanja( LAMP), kao i velikoj podršci Vlade, ukupna površina koja je obuhvaćena evidencijom u katastru nepokretnosti je 555.000 hektara što je u odnosu na planiranih 250.000 hektara iz Srednjoročnog programa radova, napredak od institucionalne važnosti, značajan za sve korisnike usluga i prostornih podataka", rekao je Kovačević u intervjuu za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, na kraju prošle godine, broj neriješenih predmeta u procentima iznosio je samo četiri odsto.
"Brzina rješavanja upisa rezultat je, nesporno, predanog i ažurnog poslovanja Uprave. To nije bilo ni malo lako, uz ozbiljan deficit kadrovskih kapaciteta, uslovljen veoma ograničenim budžetom i nedostatku adekvatnih finansijskih sredstava. Opredijeljeni budžet, kojim raspolažemo, definitivno nije prava mjera kompleksnog poslovanja Uprave. Moramo ulagati u kadrovske kapacitete, sačuvati sposobna i stručna lica, jer je to značajna investicija u budućnost, u prosperitet i progres kojem svaka strogo stručna institucija teži", naveo je Kovačević, najavivši značajnu ulogu Uprave u predstojećoj legalizaciji neformalnih objekata.
ANALITIKA: Vlada je treći put odložila primjenu Zakona o legalizaciji neformalnih objekata. Prema novom roku, primjena zakona počinje od naredne godine. Da li je Uprava spremna za realizaciju ovog projekta i što je potrebno za postupak legalizacije?
KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine je spremna i imaće značajnu ulogu u implementaciji Zakona o legalizaciji objekata, koji je trebao da stupi na snagu još jula ove godine. Nije u našoj nadležnosti početak realizacije, odnosno početak sprovođenja ovog zakona.Ono što već sada možemo najaviti je da će Uprava za nekretnine biti polazna tačka, temelj i sistemski kompleksna osnova na kojoj će ovaj projekat otpočeti realizaciju.
Za postupak legalizacije potrebna je dokumentacija koju izdaju Uprava i lokalni katastri, takođe, uslovi za legalizaciju su i digitalni planovi kao i orto-foto snimci.
Na kraju ovog zahtjevnog procesa, Uprava donosi rješenja o uknjižbi svih legalizovanih objekata. Moram da naglasim da legalizacija neformalnih objekata za Upravu ne predstavlja puko sprovođenje zakona, već učešće u izuzetno složenom procesu, koji zahtijeva vrijeme, temeljan i kontinuiran rad sa punim kapacitetima. Naravno, Uprava ima mehanizme pomoću kojih će omogućiti da, u domenu njenih nadležnosti, pruži svoj puni doprinos u implementaciji ovako značajnog pravnog akta, na zadovoljstvo, prije svega građana, kao i svih učesnika u projektu.
ANALITIKA: Značajno ste smanjili nepremjereni dio Crne Gore. Možete li u brojkama saopštiti kolika je površina u pitanju? Koliko je to u odnosu na plan?
KOVAČEVIĆ: Važno je istaći činjenicu da bez pouzdanih i tačnih katastarskih podataka, danas, ne bi bilo zamislivo savremeno bankarstvo, prostorno planiranje, statistika, poreska politika, rad notara, tužilastva, privatnih geodetskih firmi, sudstva, državnih agencija, Agencije za borbu protiv korupcije i pranja novca, Uprave policije, ujedno cjelokupanog sistema poslovanja koji u svom fundusu zahtijeva preciznost podataka, a koje distrubuira Uprava za nekretnine.
Smatram da je od institucionalnog značaja svaki korak ka prosperitetu, svaki napredak na polju razvojne politike, kao i implementacija savremenih metoda u poslovanju na svim nivoima državne Uprave. U tom pravcu se razvija i naša vizija. Usmjerena je ka jedinstvenom, preciznom i pouzdanom katastru nepokretnosti. Moj stav je da bez dobre razvojne politike nema dobrog rukovodećeg tima.
Konkretno, kada je riječ o katastru nepokretnosti, Uprava za nekretnine konstantno radi na unapređenju istog, nadogradnjom novog softverskog sistema. To je proces koji zahtijeva periodične aktuelizacije novih projekata ali i određene stanke u dinamici poslovanja.
Ipak, danas svjedočimo velikom napretku. Naime, zahvaljujući zajmu Svjetske banke - Projektu zemljišne administracije i upravljanja( LAMP), kao i velikoj podršci Vlade, ukupna površina koja je obuhvaćena evidencijom u katastru nepokretnosti je 555.000 ha (oko 40% teritorije Crne Gore), što je u odnosu na planiranih 250.000 iz Srednjoročnog programa radova, napredak od institucionalne važnosti, značajan za sve korisnike usluga i prostornih podataka.
ANALITIKA: Poznato je vaše učešće u premjeravanju koridora za auto-put, projekta dalekovoda i Jadransko-jonskog puta. Utisak je javnosti da to ne bi bilo moguće bez velikog angažovanja Uprave za nekretnine. S obzirom da je u taj posao uključen veliki broj vlasnika privatnog zemljišta ali i investitora i podizvođača, da li ste imali krupnijih problema na premjeravanju?
KOVAČEVIĆ: Aktivnosti Uprave za nekretnine usmjerene su i na realizaciju projekata koji su od velike važnosti za Crnu Goru. Kako ste kazali, Uprava je imala značajnu ulogu u dijelu obezbjeđivanja podataka i učešća u realizaciji eksproprijacija za potrebe implementacije kapitalnih projekata, kao sto je ujedno i najznačajniji i najsloženiji projekat u istoriji Crne Gore, autoput Bar - Boljari.
Da ne zaboravimo, učešćem u realizaciji projekata kao što su Jadransko - jonski put, te dalekovod Tivat - Čevo - Pljevlja, kao i podzemni kabl Italija - Crna Gora, smatram da smo ojačali kao institucija, a svoj doprinos mjerimo s činjenicom da je početak radova na ovako važnim projektima za državu Crnu Goru utemeljen na eksproprijaciji i podacima koje su naša nadležnost.
Pravnim institutom koji dozvoljava prinudni prelaz nepokretnosti iz privatne u državnu svojinu zbog opšteg dobra, a uz nadoknadu, odnosno eksproprijacijom obuhvaćen je kompleksan sistem koji u svom procesu integriše procjenu svih nepokretnosti a koje su predmet eksproprijacije, kao i kompletne geodetske podloge za projektovanje. Izradom geodetske podloge u razmjeri od 1:1000, doprinijeli smo da se projektovanje značajne dionice, auto-puta od Mateševa do Andrijevice nastavi planiranom dinamikom.
S ponosom možemo da isteknemo da smo dio kapitalnih projekata Crne Gore. U saradnji sa resornim ministarstvima, obezbijedili smo i podatke za razgraničenje, identifikaciju i obilježavanje granica države i novoformiranih opština u Crnoj Gori, na brz i kvalitetan način.
ANALITIKA: Da li imate i međunarodnu saradnju?
KOVAČEVIĆ: Na "domaćem" terenu predstavljamo važan dio državnog aparata, međutim istakao bih veoma uspješnu saradnju i na međunarodnom nivou, gdje smo u posljednje dvije godine napravili značajne korake u implementaciji visokih standarda, usvajanjem savremenih ideja i potrebe za modernom tehnologijom.Danas možemo s ponosom da istaknemo da smo postali punopravna članica svjetski poznatih organizacija. Projekat zemljišne administracije i upravljanja LAMP, poboljšao je efikasnost u prostoru zemljišnog planiranja, a razvoj infrastrukture znatno je unaprijedio i IMPULS projekat, koji je finansirala švedska vlada. Saradnjom na međunarodnom nivou, pružamo svoj puni doprinos u pristupnim pregovorima za ulazak u Evropsku uniju.
ANALITIKA: Pod Upravom za nekretnine se nalaze katastri. Da li ste zadovoljni radom katastarskih službi gradova? Ima li tu prostora za napredak? Zašto se građani žale na lokalne katastre?
KOVAČEVIĆ: Složio bih se sa Vama, da ste mi ovo pitanje postavili ranije, ali danas raspolažemo sa podacima koji govore u prilog dobrom rejtingu Uprave za nekretnine. Naime temeljna analiza, posredstvom anketa i upitnika, pokazala je da vraćamo polako povjerenje naših građana. Uspješno smo realizovali i i projekat Obilježi svoje, u okviru kojeg su građani obilježavali granice svojih nepokretnosti, i uticali na tačnost podataka koji se nalaze u katastru.
Ubrzan proces uknjižbe nepokretnosti i činjenica da je procenat nezavršenih predmeta smanjen na tri odsto, dovoljno govori o tome da smo na dobrom putu, kao servis građana. Neprestano osluškujemo zahtjeve građana, pa smo razvojem on line servisa za distribuciju podataka, stvorili mogućnost da javni i privatni sektor na brz i efikasan način koristi elektronske servise, što je znatno smanjilo biznis barijere i razvilo elektronsko poslovanje u Crnoj Gori.
Uprava za nekretnine je, u prethodne dvije godine, posredstvom dobrog menadžmenta uložila svoj maksimalan doprinos, da nivo administrativnog poslovanja uskladi u potpunosti sa zahtjevima i očekivanjima građana: djelovali smo sa više nivoa; uticali na donošenje nove pravne regulative; unaprijedili sistem rada unutar službi, i na kraju, uspjeli smo da promijenimo i sam zakon. Ishodom ovako definisane unutrašnje politike mi smo i više nego zadovoljni.
Kao rezultat svega toga, naše stranke danas imaju mogućnost da u roku od 24 časa, uz podnešen zahtjev, dobiju rješenje i vlasnički list. Za nas ovo predstavlja jedan veliki iskorak u borbi protiv biznis barijera, a za građane, uštedu vremena u procesu koji je usmjeren na našu administraciju. Naš najveći uspjeh i pokazatelj apsolutnog kredibiliteta Uprave za nekretnine je krajnji bilans neriješenih predmeta u upravnom postupku.
Na kraju prošle godine broj neriješenih predmeta u procentima iznosio je samo četiri odsto. Brzina rješavanja upisa rezultat je, nesporno, predanog i ažurnog poslovanja Uprave. To nije bilo ni malo lako, uz ozbiljan deficit kadrovskih kapaciteta, uslovljen veoma ograničenim budžetom i nedostatku adekvatnih finansijskih sredstava. Ipak, uspjeli smo da prevaziđemo mnoge barijere u poslovanju, sa odličnom dinamikom i ozbiljnim opredjeljenjem da Crnu Goru, pozicioniramo visoko na geodetsko - katastarskoj mapi Evrope.
ANALITIKA: Pošto ste strogo stručna državna institucija, da li ste zadovoljni opredijeljenim budžetom? Da li Vam nedostaje stručni kadar?
KOVAČEVIĆ: Kada govorimo o budžetu, uvijek se vodim percepijom poređenja sa zemljama u regionu i Evropi. Uprave, koje po svom profilu pripadaju kategoriji stručnih državnih institucija, po preporuci eksperata i eminentnih stručnjaka,vode svoju razvojnu politiku samostalno.Njihov prosperitet zavisi isključivo od sopstvenih kapaciteta kao i kategorizaciji prioriteta, koje formira kvalitetan menadžment i odgovorno rukovodstvo. Kada uz to dodate faktor koji determiniše kvalitet, a to je profesionalnost i visoko stručni kadar, objektivan sud je, slozićete se, da takav način poslovanja državu vodi, napretku, njenoj ekonomskoj stabilnosti, sigurnim investicijama i velikoj infrastrukturnoj moći, bez izuzetka. Svjedoci smo takvih primjera u najbližem okruženju.
Ni u čemu ne zaostajemo, naprotiv: uložili smo veliki trud, dali svoj puni doprinos u okviru svojih nadležnosti, da bismo danas s punim integritetom stajali u liniji najuspješnijih zemalja u ovoj oblasti, i u regionu i Evropi.
Kada je riječ o stručnom kadru, smatram da Crna Gora ima kadrovske kapacitete i u tom smislu, bez subjektivnog stava, zaista možemo parirati mnogim metropolama u regionu. Problem je motiv. Konkretno, kada govorimo o Upravi za nekretnine, moram da naglasim da mi imamo mogućnost da ponudimo osposobljavanje kadra, I to na visokom nivou, ali dalji angažman uslovljen je adekvatnom novčanom nadoknadom.
Nažalost, stručnjaci u ovoj oblasti, nedovoljno finansijski stimulisani, odlaze za boljim statusom , napuštaju poslovni ambijent koji im ne donosi materijalnu satisfakciju analognu angažmanu i ličnom doprinosu. Opredijeljeni budžet, kojim raspolažemo, definitivno nije prava mjera kompleksnog poslovanja Uprave. Moramo ulagati u kadrovske kapacitete, sačuvati sposobna i stručna lica, jer je to značajna investicija u budućnost, u prosperitet i progres kojem svaka strogo stručna institucija teži.
Ne smijemo dozvoliti ograničenja u finansijskim sredstvima kada se dovodi u pitanje opstanak kvalitetnog, sposobnog i stručnog kadra. Mi, i pored svih ograničenja, finansijskih barijera i evidentnog nedostatka visokokvalifikovanog kadra opstajemo zahvaljujući dobroj organizaciji i jasno postavljenoj hijerarhiji prioriteta sa kapacitetima s kojima trenutno raspolažemo. Optimističan sam u stavu da u perspektivi možemo očekivati proširenje kapaciteta u kadrovskom smislu, toliko da možemo odlučno nastaviti da odgovaramo svim predstojećim izazovima. Ljudski resursi i visoko stručni kadar prioritet su u svim razvijenim i konkurentnim zemljama u Evropi i svijetu. To je ujedno i princip naše politike poslovanja.
ANALITIKA: Država je procijenila da je prostor najveći resurs Crne Gore. Koliko se generalno čini da se taj resurs zaštiti?
KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine je u prethodnom periodu, saglasno evropskim direktivama aktivno radila na stvaranje preduslova za implementaciju infrastrukture prostornih podataka. U cilju lakše i brže ostupnosti svih raspoloživih podataka, implementiran je GeoPortal UZN koji omogućava pristup servisima pretraživanja, pregledanja i preuzimanja za određeni broj metapodataka, setova prostornih podataka i servisa putem interneta za profesionalne korisnike, kao i za široku javnost.
Svjedoci smo da se svakodnevno ističe značaj vođenja brige o prostoru, planiranju kao i zaštiti životne sredine. Međutim, prostor i životna sredina su najčešće ograničeni, pa slobodno mogu reći i neobnovljivi resursi, zato smatram da negativni trendovi u prostornom planiranju koji se manifestuju kroz neplansku i nekontrolisanu gradnju, moraju biti svedeni na minimum. Neophodno je zajedničko djelovanje svih nadležnih organa, sa jasno definisanom dugoročnom politikom nacionalnog prostornog razvoja i strateškim ciljevima koji su usmjereni na najvažnije privredne grane kao što su turizam i poljoprivreda.
Poznato je da, osim ekološke kolektivne svijesti medju stanovništvom, glavni faktori koji utiču na prostornu politiku su i evropske integracije, globalizacija, tržišna ekonomija, trendovi urbanizacije, kaoi demografske promjenei promjene klime. Još jedan razlog za zajedničkim djelovanjem svih relevantnih institucija u cilju racionalnog korišćenja i zaštiti javnih dobara kao i razvoja infrastrukturnih sistema.
ANALITIKA: Da li premjeravanje u tome pomaže i koliko? Koliki problem predstavlja činjenica da raniji premjeri zbog stare tehnike pokazuju drugačije rezulate od savremenih i preciznih premjera?
KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine, shodno nadležnostima vodi evidenciju o nepokretnostima i pravima na njima, saglasno zahtjevima stranaka, kako fizičkih tako i pravnih lica, uz primjenu zakonske regulative. Iz tih razloga kvalitet podataka, nesumnjivo je u direktnoj vezi sa imaocima prava na nepokretnostima, jer i saglasno zakonskoj regulativi stranka je dužna da prijavi bilo koju promjenu na nepokretnosti i dostavi tačne i zakonom propisane podatke o samom imaocu prava na nepokretnostima.
Takodje, uvođenjem Notarijata, podaci o imaocima prava, sadržani u notarskom aktu su precizno upisani, što olakšava rad UZN i samim tim poboljšava kvalitet podataka.
Problem predstavljaju podaci stvarani u prethodnom periodu. Konkretno, u primorskim opština, kao što su: dio Luštice, dio Krimovice kao i određeni djelovi barske i kotorske opštine imamo katastar koji je rađen, 60-tih, 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka i to isključivo za potrebe poreske politike.
ANALITIKA: Građani tada nijesu učestvovali u procesu snimanja i premjeravanja?
KOVAČEVIĆ: Ovom prilikom bih posebno naglasio tadašnje propuste, kada je u pitanju sistem i proces izrade pouzdanog katastra. Naime, građani nijesu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u procesu snimanja, tačnije, u postupku izlaganja na javni uvid podataka, što je u tom trenutku bilo od krucijalnog značaja za izradu tačnog i pouzdanog katastra. Danas, složićete se, svjedočimo većem nivou kolektivne svijesti stanovništa, tako da očekujemo korektnu saradnju i maksimalan doprinos stanovništva u obnovi snimanjana pomenutim lokalitetima.
Međutim, izrada novog višenamjenskog katastra nepokretnosti je jedan izuzetno zahtjevan proces, u svakom smislu, i podrazumijeva prvenstveno određena finansijska sredstva, vrijeme i kontinuitet u radu velikog broja zaposlenih u Upravi i na terenu. Na listi svojih prioriteta, Uprava za nekretnine ovu problematiku kotira visoko, prvensteveno zbog prava građana da imaju na raspolaganju pouzdan i precizan katastar, međutim potrebna nam je finansijska podrška resornih nadležnih organa kako bi u skladu sa raspoloživim sredstvima, kadrovskim kapacitetima, ažurnim i odgovornim poslovanjem zajedno stvorili novi višenamjenski katastar nepokretnosti sa tačnom i pouzdanom evidencijom podataka, na zadovoljstvo svih.
Podsjetiću još jednom na kompleksnost, obim i složenost poslova koji spadaju pod našu nadležnost a od velikog su značaja za javni i privatni sektor: pored osnovnih geodetskih radova, državnih premjera, kartografskih baza podataka i evidencije katastra vodovoda, tu su i registri kućnih brojeva, ulica i trgova, evidencije o prostornim jedinicama, vođenje arhiva dokumentacije, održavanje i razvoj informacionog sistema kao i infrastruktura prostornih podataka. Svi poslovi iz navedene nadležnosti su u direktnoj vezi sa proizvodnjom i održavanjem prostornih podataka. Sasvim je jasna uloga Uprave za nekretnine.
P.Zečević
