Na 76 kvadratnih kilometara, i u dužini od samo 18 kilometara, prostire se jedno od najpoznatijih turističkih destinacija svijeta – Santorini. Ovo ostrvo već decenijama plijeni svojim tradicionalnim izgledom. Pa, iako je u međuvremenu izgrađena dovoljno velika luka da u nju pristaju kruzeri, i manji aerodrom, ono je i dalje prepoznato upravo po pejzažu koji se nije značajnije mijenjao.
O razlozima zbog kojih je Santorini i danas izuzetno atraktivna destinacija koju posjećuje i po 70.000 turista dnevno, razgovarali smo sa Anastasiosom Konidarisom menadžerom odsjeka za kruzere Gradske luke Fira koji je svojevremeno bio jedan od govornika na konferenciji o pomorskom turizmu Adriatic Sea Forum u Budvi.
- Santorini ima skoro 700 hotela. Međutim, ni jedan od njih nije veliki hotel, upravo zbog održivosti. Investitori i poslovni ljudi koji su došli na ostrvo bili su veoma mudri jer nisu pravili velike hotele. Imati velike hotele na tako malom prostoru, recimo, ne bi privuklo ljude da posjete druge djelove ostrva. Zato vjerujem da smo dobar primjer za mnoge destinacije, naročito nove - poput Crne Gore, odnosno Budve - kako da sačuvaju svoj identitet, svoju prošlost – istakao je on za Portal Analitika.
ANALITIKA: Kada je riječ o Santoriniju, za mnoge on predstavlja glavnu asocijaciju na idilični grčki pejzaž.
KONIDARIS: Santorini je vulkansko ostrvo, jedinstvena destinacija. Nekada je bilo ravno i okruglo, poput novčića, ali je onda došlo do erupcije vulkana i što mu je dalo oblik polumjeseca. Neki čak smatraju da su to ostaci mitske Atlantide... S druge strane, mnogi koji dolaze na Santorini ne znaju da to ostrvo, u stvari, da pripada Grčkoj. Jer, Santorini ima svoje ime, svoj brend koji je prepoznat širom svijeta. I mi se trudimo da sačuvamo i njegovo ime i sve što ono znači.
Santorini je malo ostrvo i na njemu ne možete raditi mnogo toga. Ali, da budem iskren, nama ni ne trebaju veliki infrastrukturni projekti na tako malom ostrvu, jer bismo tako izgubili svoj identitet. Moramo ga zadržati kroz očuvanje tradicije, moramo sačuvati te naše male, uske puteve na ostrvu.
ANALITIKA: Koliko je bitno za jedno takvo turističko mjesto da decenijama ostane na istom nivou izgrađenosti, a istovremeno da privlači sve više turista?
KONIDARIS: Moramo očuvati održivost sistema, naročito kada treba graditi nove hotele. Santorini ima skoro 700 hotela. Međutim, ni jedan od njih nije veliki hotel, upravo zbog održivosti. Investitori i poslovni ljudi koji su došli na ostrvo bili su veoma mudri jer nisu pravili velike hotele. Imati velike hotele na tako malom prostoru, recimo, ne bi privuklo ljude da posjete druge djelove ostrva.
Istina, danas imamo nekoliko ogromnih turističkih posjeda širom ostrva, ali su u okviru njih sačuvani identitet i istorijske vrijednosti ovdašnjih sela i njihovog stanovništva. Unutar ovih hotela nalazi se mnogo toga: bazeni, barovi, tradicionalni i internacionalni restorani, ali spolja su svi oni sačuvali tu ljepotu koju ljudi žele da vide kada dolaze na Santorini. Jer, ako to izgubimo, više neće biti razloga da nas iko posjećuje.
Zato vjerujem da smo dobar primjer za mnoge destinacije, naročito nove - poput Crne Gore odnosno Budve - kako da sačuvaju svoj identitet, svoju prošlost.
ANALITIKA: Da li postoje neke podsticajne mjere da zadržite lokalno stanovništvo na ostrvu?
KONIDARIS: Situacija je malo drugačija. U Grčkoj i dalje vlada izuzetno velika kriza. Samo prošle godine imali smo mnogo ljudi iz velikih gradova, poput Atine, koji su došli na Santorini i tu dugo ostajali. Oni su ujedno bili turisti koji ovdje borave tokom cijele godine. Samo prošle zime imali smo 145 hotela koji su bili otvoreni tokom cijele godine. Samim tim, bilo je i mnogo onih koji su ostali na ostrvu kako bi radili.
No, ne smijemo se zadržati samo na turizmu. Kada je u pitanju, recimo, kultura, mnogo je onih koji na ostrvo stižu upravo iz tih razloga, kako bi posjetili neki od brojnih koncerata. Moramo sačuvati i ostale oblike našeg privređivanja. Imamo grožđe, vino, paradajz, ribu... Uz dobru luku, sada imamo i aerodrom. Dakle, mnogo toga se odvija u našoj ekonomiji. Greška je za samu destinaciju da se razvija u granicama samo jedne ekonomske grane, poput turizma. Turizam je samo jedan dio priče. Morate stalno voditi računa o njemu, doprinositi njegovom rastu, ali ne treba svi da budu okrenuti samo tome. U svakom trenutku morate imati na visokom nivou: bezbjednost, sigurnost, održivost i usluge u destinaciji.
ANALITIKA:Da li turisti koji dolaze na Santorini imaju svijest o tome da su na ostrvu koje ne bi trebalo da bude zagađeno - recimo da ne ostavljaju smeće bilo gdje - zatim da ekonomično koriste vodu, pa čak i plažu na kojoj provode dobar dio dana?
KONIDARIS: Samo ostrvo nema vode, pa je dobijamo iz mora i koristimo za sve osim za kuvanje. Moramo da budemo veoma pažljivi kada koristimo naše izvore - struju, vodu, pa i smeće. Kada dođete u jedno malo mjesto da živite, nakon izvjesnog vremena shvatićete da što god da se odvija na ostrvu, uticaće na vas, vašu djecu i, na kraju, cijeli život. Dakle, ako sami ne štitite svoje okruženje - poput onoga što se danas dešava sa samom klimom - ima značajan odraz na vaš život. Ovo nije veliki grad, ali ni tamo ni ovdje ne možete zamisliti u kome ne možete da zamislite život bez struje ili komunalnih usluga. Samo, kada ste na malom ostrvu mnogo ranije ćete vidjeti kako štetu tako i dobrobit od onoga što radite za tu destinaciju.
ANALITIKA: Kada je riječ o kruzerima, činjenica je da u jednom trenutku morate da se izborite sa velikim prilivom turista koji na ovaj način stižu na ostrvo. Što činite bi ih dislocirali da vrijeme ne provode samo na jednom mjestu?
KONIDARIS: Trudimo se da ih sve razmjestimo. Prvo alociramo same brodove. To ne znači da im je potpuno zabranjeno sidrenje na ostrvu, već da mi određujemo kada i na koliko to mogu da učine. To takođe znači da ćemo kroz poseban sistem uskoro moći da primamo i dvostruko više putnika, u slučaju da radimo svih sedam dana u sedmici, umjesto dosadašnjih tri ili četiri.
Kada su turisti u pitanju, vodimo ih u selo Oja gdje smo u potpunosti zadržali njegov tradicionalni izgled, ili u Akrotiri na suprotnoj strani ostrva, i na kraju, u naš glavni grad - Firu. Dakle, turisti su tokom dana rasuti po cijelom ostrvu. Međutim, problem nastaje kada treba da napuste ostrvo, jer svi to rade praktično u isto vrijeme. Mi zaista želimo da ti turisti odu sa najljepšim sjećanjima sa ovog ostrva, a to sigurno nije čekanje u beskrajnim redovima na vrelom grčkom suncu kako bi se ukrcali na brod. Zato od naše luke sada pravimo jedan sistem u okviru kojeg precizno usklađujemo sve dolaske i odlaske.
ANALITIKA:Na koji način funkcioniše jedan takav sistem?
KONIDARIS: To je projekat koji započinjemo ove godine. Prva faza je testna osnovu kojeg ćemo definisali koji su to krizni dani za samu luku. Kako su kruzing kompanije već ranije definisale termine dolazaka i odlazaka brodova za ovu godinu, nije bilo moguće intervenisati da se oni promijene. Uspjeli smo za neke problematične datume da to učinimo, ali samo dobrom voljom pojedinih kompanija. Sada smo već uzeli kompletne programe krstarenja kako bismo definisali dolaske i odlaske brodova u 2018. godini. Imaćemo dovoljno vremena da sve koordiniramo sa kruzing kompanijama kako bismo napravili adekvatan raspored. Tako ćemo već od ovog oktobra imati gotove rasporede za dvije godine unaprijed, dakle do oktobra 2019. To bi značilo da ćemo najmanje 14 mjeseci prije početka određene sezone imati definisane programe svih krstarenja. Smatram da imamo dovoljno vremena i mi i kruzing kompanije da promijenimo rasporede ako je to potrebno i da zajednički dođemo do pravog rješenja.
Krajnji cilj je da se svako na Santoriniju osjeti dobrodošao a to možemo samo ako uvedemo ovakav red. U suprotnom, to je nemoguće jer nije ni najmanje prijatno kada 7.000 - 8.000 ljudi u istom trenutku boravi na jednom mjestu. Dakle, želimo da njihova najljepša sjećanja budu sa Santorinija i da ih dalje prenesu svima koje poznaju. Neki će nas preporučiti, drugi će ponovo doći na Santorini za nekoliko godina - ovog puta u sopstvenom aranžmanu.
ANALITIKA: Da li imate neku preporuku za Crni Goru?
KONIDARIS: Ovo je predivna zemlja, zaista. Ali morate, prije svega, svi sjesti za isti sto: vlada, lokalna samouprava i ljudi koji se bave turizmom kako bi vidjeli što biste željeli da radite u budućnosti. Možda vam čak i neki fakultet može u tome pomoći, jer ćete morati mnogo toga da istražujete. Smatram da morate suzbiti nekontrolisanu gradnju. Dakle, ne možete graditi baš sve baš svuda. Dalje, treba da sačuvate duh ovog podneblja, način života i sela. Lično, kad sam već u Budvi, volio bih da vidim kako ona stvarno izgleda, a ne jedan mali Njujork. Zašto svi odlaze da vide Veneciju? Upravo zato što je ona ostala vjerna tradiciji. Zašto svi odlaze da vide Santorini i slične destinacije? Zato što će tamo naći nešto drugačije od mjesta na kojima žive. Morate sačuvati i vaše životno okruženje, divne plaže i more. I, konačno, da zamislite kako treba da izgleda Budva - i Crna Gora, uopšte - za 20 godina. Ne želite da vam za budućnost ostanu veliki, prazni hoteli. Znam o čemu govorim, jer mi u Grčkoj imamo mnogo takvih. To svakako nije lijepa slika, naročito ako je uz obalu ili neku drugu zaštićenu zonu poput nacionalnog parka. Ljepote nacionalnog parka su tu bile hiljadama godina prije hotela i biće barem još toliko nakon njih. Zato morate čuvati vaše zaštićene zone. A ključna riječ u svemu tome je - kvalitet. Nije vam potreban kvantitet, što god da je u pitanju. Potreban je kvalitet da biste vidjeli koliko ljudi stvarno želi da dođe, da brinete o svojim gostima i da radite na principima održivosti. Pravite samo male korake ka budućnosti.
Kristina JERKOV
Foto: Risposte turismo/YouTube/Found the World
