Skoro dvije godine od usvajanja izmjena zakona, priča je doživjela epilog ukidanjem naknada. Mnogo toga se u međuvremenu izdešavalo, iako je i pravnim laicima od početka bilo jasno da je zakon diskriminatorski. Ipak, svako je iz svojih stranačkih interesa pustio problem niz vodu – izbori su bili blizu – pa je trebalo ušićarit koji politički poen. Dvadeset hiljada žena je ozbiljno biračko tijelo.
Majke su u međuvremenu ostavile poslove, neke penzije, dok su neke na osnovu dužine boravka na birou rada stekle pravo na nakade. Stiglo se do cifre od oko 22.000 žena i izdvajanja iz budžeta od oko 70 miliona eura! Naknade su prvo smanjene, žene su protestovale, da bi na kraju je Ustavni sud presudio – naknade su neustavne. Prvih dana nijesmo ni znali što je zaključio Ustavni sud. Mnogi pravnici su tvrdili da se radi o stečenim pravima i da se naknade ne mogu ukinuti majkama koje ih već primaju. No, ispostavilo se, da naknade, ipak, po tom tumačenju nijesu stečena prava i da je Ustavni sud ipak naložio da se ukinu i obavezao Vladu da riješi problem. (Možda će jednog dana ovo biti tema za neku ozbiljniju stručnu-pravnu analizu).
Kako god, sada je Vlada ispoštovala preporuke Ustavnog suda. U dijelu javnosti se osporavalo da li sud ima pravo da tako nešto naloži Vladi jer je zakon donijela Skupština.
Poslanica DPS-a Marta Šćepanović nema dilemu da je Ustavni sud imao ovlašćenja i da je Vlada morala da ga ispoštuje. Poziva se na Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.
“Ustavom Crne Gore, članom 151 stav 3 i 4 propisano je, da je odluka Ustavnog suda obavezna i izvršna, odnosno da izvršenje odluke Ustavnog suda , kada je to potrebno, obezbjeđuje Vlada. Takođe, Zakonom o Ustavnom sudu, stav 52 je propisano je da su državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja dužni da u okviru svoje nadležnosti izvršavaju odluke suda. U istom članu je propisano da da Ustavni sud može u odluci odrediti rok i način izvršenja odluke, kao i organ koji je dužan da je izvrši”, kazala je ona za Portal Analitika.
Šćepanović, koja je inače pravnica, kaže da je donešena odluka pravedna.
“Dakle, ako uzmemo sve u obzir – da je zakon kojim im je obezbijeđeno to pravo donešen u Skupštini iz političkih razloga, iz političkih interesa, odnosno da su majke prevarene – smatram da je ovim zakonom obezbijeđeno jedino pravedno rješenje koje se u datoj situciji moglo naći, pritom,da ne pominjem žene i muškarce koji su tim zakonom bili diskriminisani i koji tim zakonskim rješenjem nijesu ni mogli steći ovo pravo”, istakla je ona.
Prema predlogu Vlade, majke koje su zamrzle penzije zarad naknade imaju pravo da nastave da primaju penziju, a one koje nijesu radile biće vraćene na biro rada. Korisnice naknade koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa imale prosječnu zaradu do 200 eura, primaju neto iznos od 193 eura mjesečno, uvećan za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Neto iznos od 264 eura mjesečno, uvećan za doprinose, primaće korisnice naknada koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa zarađivale prosječno od 200 do 350 eura, a neto iznos od 336 eura predviđen je za one koje su prosječno zarađivale više od 350 eura.
- Za ovu grupu predviđeno je da se obezbijede sredstva za isplatu doprinosa za PIO za vrijeme dok su ostvarivale pravo na naknade – rečeno je prošle sedmice. Korisnice starosti od 55 do 61 godine naknadu u bruto iznosu primaju do sticanja uslova za odlazak u penziju, one od 45 do 55 godina naknadu će primati pet godina, a one od 33 do 45 tri godine. Korisnice naknada koje imaju više od 62 godine, kako je predviđeno, ostvaruju pravo na penziju.
Advokat majki Aleksandar Kovačević u izjavi za Portal Analitika ponavlja da je Ustavni sud pogriješio i da su izmjene zakona bile ustavne, ali da se sad kad je utvrđena njihova neustavnost odluka mora poštovati, odnosno da se rješenja o naknadama moraju staviti van snage.
Sudskim postupcima, kako je pojasnio, mogu se "napadati" pomenuta rješenja.
"Ukoliko ovaj spor dođe do Suda za ljudska prava u Strazburu, korisnice naknada će morati da individualno tuže državu, jer nema kolektivne tužbe u ovom procesu. Nezahvalno je, naravno, procjenjivati kakav bi bio ishod tih sporova", napominje Kovačević.
Prema njegovoj ocjeni, odluke Ustavnog suda nijesu bez argumentacije, ali, dodaje on, majke upravo na osnovu rješenja o naknadama imaju tzv. načelo opravdanog očekivanja da će je primati doživotno.
"Socijalna davanja uglavnom nijesu stečeno pravo, ali u slučaju naknada za majke zakonodavac je odlučio da ta naknada bude doživotna, tako da se s tog aspekta svakako može govoriti o naknadama kao stečenom pravu, bez obzira na različita tumačenja", naveo je Kovačević.
Kako je ocijenio, proglašenje izmjena Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti neustavnim i ukidanje naknada za majke je Pirova pobjeda.
“Narušeno je načelo povjerenja koje mora postojati između građana i države. Nekom novom sličnom odlukom Ustavni sud bi u potpunosti izgubio kredibilitet. Svakako da sa ovim odlukama nije trebalo žuriti i trebalo je da zakon bude 30-ak dana na javnoj raspravi. Mislim da se moglo naći neko kompromisno rješenje. S obzirom na objektivne okolnosti, za Crnu Goru bi trebalo da bude prioritet donošenje zakona kojim se aktivno radi na povećanju nataliteta. Tu ne treba da se štedi. Uz saglasnost većine, treba napraviti zakon koji je realan i koji se može primijenjivati", poručio je Kovačević.
Profesor Đorđe Blažić smatra da Ustavni sud treba da se odredi i da li je i ovaj zakon ustavan i da li ugrožava stečena prava majki i pita se kako prvi zakon može biti neustavan a sada ovaj, koji obuhvata istu kategoriju majki, ustavan. No, teško da će se sud odlučiti da to na svoju inicijativu uradi, ako se ne nađe neko da podnese zahtjev, teško da ćemo vidjeti što misli jedna od najviših instanci u zemlji.
Majke, nezadovoljne zbog odluke da se naknade prvo smanje a sada ukinu, povremeno se u znak protesta okupljaju ispred Vlade. No, odavno je jasno da njih stotinjak tamo više nemaju što da traže. Ovo je sada za Vladu pravno završena priča. Međutim, druga je stvar što pravo i pravda ( mada je ovdje pitanje šta je pravda -sa pravom se može postaviti pitanje jesu li ostale žene i dalje diskriminisane) često ne idu zajedno. I što su žene – više od 20 hiljada njih – ni krive ni dužne ispale žrtve političkih kalkulacija.
Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ/Siniša GORANOVIĆ
Foto: Tanjug/Edib Tahirović
