Mislim da zbog malih marži nema prostora da IT kompanije preuzmu na sebe povećanje PDV-a. Novo povećanje poreske stope će vjerovatno biti ukalkulisano u cijenu računarske opreme. Kako i koliko će se cijene mijenjati ćemo saznati kad počne primjena novih propisa, izjavio je za Portal Analitika generalni direktor "Čikoma" Vladan Tabaš, komentarišući najavljeno povećanje stope PDV-a sa 19 na 21 odsto od naredne godine.
Za kompanije koje se bave prometom računarske opreme je od 2008. do 2017. važila stopa PDV-a od sedam odsto, koja je početkom ove godine povećana na 19 odsto, a početkom naredne će biti utrostručena u odnosu na raniji period.
Tabaš u razgovoru za naš portal ističe da će povećanje PDV-a nesumnjivo uticati na dostupnost IT opreme i usluga.
-Neko 25- ogodišnje iskustvo u IT segmentu mi govori da je generisana potreba glavni motiv za nabavku računarske opreme, od najjednostavnijeg kućnog kompleta do tzv. "enterprise” sistema. A pod generisanom potrebom podrazumijevam razvijene setove e-Government servisa kao brzu, efikasnu i transparentnu komunikaciju sa državnom i lokalnom upravom i elektronsko poslovanje i plaćanje svih vrsta računa i obaveza. Razvoj svih oblika ovih servisa u Crnoj Gori još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. S druge strane, imamo problem da se ni postojeći razvijeni servisi i usluge minimalno, ili nimalo koriste. To je već problem nedovoljnog razvoja informatičke svijesti, informacionog društva, pa možda i informatičke kulture i obrazovanja građana - ocijenio je Tabaš.
ANALITIKA: Kako komentarišete najavljeno povećanje opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, počev od 1.1. 2018. godine?
TABAŠ: Svako povećanje poreskih i drugih opterećenja se u manjem ili većem obimu, jedinično ili kumulativno, odražava na povećanje cijena i sigurno nije afirmativan, već nepopularan, ali vjerovatno i iznuđen potez kojim se pokrivaju problemi u budžetskom poslovanju. Kako i koliko će se cijene mijenjati ćemo saznati kad počne primjena novih propisa.
ANALITIKA: Da li ćete zbog povećanja stope PDV-a morati da korigujete cijene računarske opreme i koliko se poskupljenje može očekivati? Nakon prethodnog povećanja stope PDV-a sa sedam na 19 odsto početkom tekuće godine, računarska oprema je poskupila oko deset odsto.
TABAŠ: Novo povećanje poreske stope će vjerovatno biti ukalkulisano u cijenu računarske opreme. S obzirom na to da su marže kod prodaje ovih proizvoda jako male i kreću se između pet i deset procenata, mislim da nema prostora da IT kompanije preuzmu na sebe ovo povećanje PDV-a. Ne treba zaboraviti da se radi o elektromehaničkim uređajima visoke tehnologije čiji ispravan rad samim činom prodaje garantujete u periodu od 12 do 36 mjeseci, što “topi” i onako skromnu margin. Takođe, cijene računarske opreme su uslovljene i promjenama odnosa USD/EUR jer se na primarnim tržištima oprema kalkuliše u dolarima, tako da i taj faktor uslovljava povremene promjene cijena.
Povoljna okolnost je što iz godine u godinu razvoj tehnologije uslovljava i pad cijene računarske opreme. Kombinacija ovih faktora može uticati na to da se povećanje PDV-a u našem slučaju ne odrazi na ukupnu cijenu, ali i da se desi nepovoljan kumulativni efekat svih ovih faktora.
ANALITIKA: Od 2008. do 2017. stopa PDV-a na računarsku opremu je iznosila sedam odsto i ubuduće će ova stopa važiti isključivo za osnovne životne namirnice. Stopa od sedam odsto je uvedena radi proklamovanog širenja informatičke pismenosti i jeftinijih javnih nabavki za potrebe obrazovnih ustanova. Sad se trostruko povećanje stope PDV-a opravdava usklađivanjem sa EU direktivama. Kolike su stope PDV-a na računarsku opremu u zemljama EU?
TABAŠ: U zemljama u okruženju poreska stopa na računarsku opremu je slična našoj, npr. Srbija 20%, Slovenija 22%. Mislim da to nije osnova i suština problema iskazivanja potreba za nabavku računarske opreme i da IT proizvodi koje mi prodajemo nisu pravi primjer sagledavanja posljedica koje nastupaju povećanjem poreza i taksi. Računarska oprema je samo mali segment IT opreme i usluga koje su u Crnoj Gori raspoložive kako pravnim, tako i fizičkim licima. Ali ne treba poistovjećivati raspoloživost (mogućnost nabavke) sa dostupnošću i potrebom. Na dostupnost će nesumnjivo uticati povećanje PDV-a, ali neko 25 godišnje iskustvo u IT segmentu mi govori da je generisana potreba glavni motiv za nabavku računarske opreme, od najjednostavnijeg kućnog kompleta do tzv.”enterprise” sistema. A pod generisanom potrebom podrazumijevam razvijene setove e-Government servisa kao brzu, efikasnu i transparentnu komunikaciju sa državnom i lokalnom upravom i elektronsko poslovanje i plaćanje svih vrsta računa i obaveza.
Razvoj svih oblika ovih servisa koje sam pomenuo u Crnoj Gori još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. S druge strane, imamo problem da se ni postojeći razvijeni servisi i usluge minimalno, ili nimalo koriste. To je već problem nedovoljnog razvoja informatičke svijesti, informacionog društva, pa možda, usuđujem se reći, i informatičke kulture i obrazovanja građana.
Kad se ovome doda solidna raspoloživost informatičke infrastrukture i internet servisa, ali ne i njihova dobra dostupnost jer su još uvijek skupi u odnosu na IT standarde kojima težimo, shvatamo da ne možemo imati dovoljno jako izraženu potrebu za IT opremom i da manji ili veći PDV ne rješava, već samo usložnjava problem koji je pred nama. A problem je put u informaciono društvo.
ANALITIKA: Da li ćete zbog povećanja PDV-a biti izloženi nekim dodatnim troškovima?
TABAŠ: Ne očekujem veći problem, jer je stopa PDV-a manji od ostalih problema koji generišu razvoj IT tržišnog segmenta.
ANALITIKA: Kako se povećanje stope PDV-a sa sedam na 19 odsto odrazilo na poslovanje "Čikoma"?
TABAŠ: Generalno, Čikom je IT kompanija koja se primarno bavi prodajom “enterprise” opreme (server, storidži, bekap sistemi itd) , infrastrukturnim i mrežnim servisima i razvojem specifičnih softverskih rješenja za koje je od prvog dana važila poreska stopa od 17%, pa 19%, tako da do sada nismo imali većih negativnih uticaja na prodaju po tom osnovu.
Što se poslovanja Čikoma tiče, mi smo zadovoljni tržišnom pozicijom koju imamo i stalnim edukacijama i ovladavanjem novim tehnologijama pokušavamo da proširimo djelokrug rada i održimo postojeći blagi rast poslovanja iz godine u godinu.
Siniša GORANOVIĆ
