"Ulaskom menadžment kompanije Global Port Holdinga koji je jedan od većih svjetskih igrača u ovom momentu - ako ne i najveći - u upravljanju kruzing lukama, mislim da Luka Bar dobija i iskustvo i kontakte koji mogu dovesti kruzere u tu destinaciju", kaže Pavić za naš portal.
Kroz luke koje su članice MedCruis-a, na godišnjem nivou prođe više od 27 miliona putnika.
"Barselona, kao najposjećenija luka Mediterana, imala je u 2016. godini oko dva i po miliona putnika i nekih 800 uplova brodova koji su doveli sve ove putnike. Što se tiče Kotora, on ima oko pola miliona putnika, sa par stotina uplova. Znači, luke sa najboljim pokazateljima su četiri do pet puta veće od Kotora", navodi Pavić.
Dugi niz godina angažovan u Lučkoj upravi Dubrovnik, ovaj iskusni menadžer od prošle godine nalazi se i na čelu Adriatic Croatian Internatinal Club-a, najvećeg sistema marina na Mediteranu.
ANALITIKA: Zašto je važno biti dio MedCruise-a?
PAVIĆ: Uloga MedCruise-a je predstavljanje i promocija Mediterana kao jedinstvene destinacije prema domaćem tržištu, ali i prema Aziji odnosno Americi, kao destinacijama iz kojih putnici najviše dolaze na krstarenja u Mediteranu. Mi ujedno promovišemo i Jadran kao subregion. Osim promotivnog dijela, dva puta godišnje nalazimo se na skupštinama, gdje se srećemo i sa kruzing kompanijama i razmjenjujemo iskustva i mišljenje. Tada su svi učesnici kruzing turizma na jednom mjestu i pokušavamo da izvučemo najbolje. Između ostalog, i Adriatic Sea Forum je jedan od takvih događaja.ANALITIKA: Koja su najznačajnije luke na Mediteranu za kruzing turizam i koja crnogorska luka zavrjeđuje pažnju da bude izdvojena?
PAVIĆ: Što se tiče luka koje imaju najveći broj uplova na Mediteranu, to su Barselona, Ćivitavekja i Pirej - kao tri dominantne, uz Veneciju - koja je glavna na Jadranu. Ove četiri luke imaju veliku većinu prometa i operacija u cijelom Sredozemlju. Kada god govorimo o crnogorskim lukama, Kotor je apsolutno broj jedan. Vrlo je značajna luka na tržištu Mediterana, pogotovo kada govorimo o onima na Jadranskom moru.
Kroz luke koje su članice MedCruis-a, na godišnjem nivou prođe više od 27 miliona putnika.Barselona, kao najposjećenija luka Mediterana, imala je u 2016. godini oko dva i po miliona putnika i nekih 800 uplova brodova koji su doveli sve ove putnike. Što se tiče Kotora, on ima oko pola miliona putnika, sa par stotina uplova. Znači, luke sa najboljim pokazateljima su četiri do pet puta veće od Kotora.
ANALITIKA: Činjenica je da u Jadranskom moru postoji pad prometa kada je u pitanju kruzing turizam. Što je uzrok tome i da li će se vratiti raniji nivo?
PAVIĆ: To je nešto na što možemo gledati iz dva ugla. Kada govorimo o održivom razvoju, postavlja se pitanje što mogu da podnesu pojedine destinacije u koje dolaze kruzeri. Nije svejedno da li vam dođe pola miliona putnika ili cijeli milion. S druge strane, razlog zbog kojeg je došlo do pada kruzing turizma u Jadranskom moru je višestruk. Prvi je taj što je Venecija uvela odredbu o maksimalnoj veličini brodova koji mogu da uplove u taj akvatorijum, što je rezultiralo time da su kompanije pozicionirale drugu vrstu brodova - manja plovila - na ove itinerere. Drugo, doprinio je i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. To je za Kotor bila komparativna prednost, jer kompanije dolaskom u Kotor izbjegavaju plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Nestabilnosti na turskom, a svojevremeno i na grčkom tržištu, dodatno su poremetile ovaj dio Mediterana, što je na kraju rezultiralo laganim padom prometa. Na globalnom nivou sada imamo i pritisak rasta azijskog tržišta i otvaranje Kube, pa kompanije preusmjeravaju jedan dio fokusa na ta tržišta, što rezultira stagnacijom unutar Mediterana.
S obzirom na ove nestabilnost i nesigurnosti u poslovnom okruženju, kompanije uvijek idu tamo gdje je ugodnije. Lako je povesti brod iz jedne u drugu destinaciju, a zapadni Mediteran je u ovom trenutku dominantan kada govorimo o ovom dijelu globalnog tržišta.
ANALITIKA: Koji su uslovi koje luka mora da ispunjava, naročito ekološke, za dobar međunarodni rejting?PAVIĆ: Ono što je cilj svima nama sa one strane koja predstavlja destinacije i luke, a vjerujem i kruzing kompanije, jeste održivi razvoj. Kada govorimo o tehničkoj strani, potrebna je infrastruktura - prije svega vezovi da ti brodovi mogu doći, a onda ono što klijenti kompanije traže - destinacije koje imaju što da ponude. Govoreći iz ugla luka, kruzing kompanije moraju da se pridržavaju svih ekoloških standarda koji su predviđeni na određenom prostoru. S druge strane, moramo biti svjesni da i unutar MedCruise-a govorimo o destinacijama pripadaju Evropskoj unijii o onima koje su van nje. Zakonska regulativa jeste različita, ali ISPS(International Ship and Port Facility Security) kod je onaj glavni koji skoro sve naše luke imaju.
ANALITIKA: Dubrovnik je povukao određene poteze u zaštiti životne sredine zabranom uplovljavanja velikih kruzera u luku u Starom gradu. S druge strane, kruzeri i dalje uplovljavaju u zaštićeni Kotorski zaliv. Da li je to isplativo?
PAVIĆ: Dubrovnik je, prije svega, izgradio novu luku i vezove u zalivu Gruž, pa je jedan dio kompanija koje su sidrene ispred Starog grada, radi jednostavnosti operacija,brodove prebacio na tu lokaciju. Sada je dozvoljeno sidrenje kruzera ispred starog gradskog jezgra, ali je sama lokacija na kojoj je to dozvoljeno izmještena malo dalje od Starog grada. Kada je riječ o ulasku kruzera u Kotorski zaliv, u toj situaciji dobijate - sve do onog trenutka do kada se nešto ne dogodi... Nadam se da kruzing kompanije, a i vi sa vaše strane, radite sve da se ne dogodi bilo kakvo zagađenje ili nezgoda u tom akvatorijumu. Naravno, ulazak u uska zaštićena područja uvijek nosi određene rizike, ali mislim da svi zajedno imamo dovoljno iskustva da se to može odraditi na kvalitetan i siguran način. Drugo je pitanje što Kotor kao destinacija može održivo da podnese, da bi bilo na zadovoljstvo i gostiju koji dolaze sa kruzera, i samih Kotorana.
ANALITIKA: Bar ima pretenzije da u jednom trenutku postane i kruzing luka. Da li ima te potencijale?
PAVIĆ: Ono što je „okidač“ kruzing kompaniji da uvrsti neku luku u svoj itinerer, jeste sama destinacija. Atrakcije koje ne moraju nužno da budu u neposrednoj blizini luke, ali treba da privuku goste kruzing kompanija, koje onda mogu da prodaju i izlete i taj itinerer kao zanimljiv. Ulaskom menadžment kompanije Global Port Holdinga koji je jedan od većih svjetskih igrača u ovom momentu - ako ne i najveći - u upravljanju kruzing lukama, mislim da Luka Bar dobija i iskustvo i kontakte koji mogu dovesti kruzere u tu destinaciju.
Kristina JERKOV
Foto: Risposte Turismo, glasgrada.hr
