Za Međunarodni festival KotorArt do prošle godine su znali oni koji prate kvalitetne umjetničke programe u Crnoj Gori - iz zadovoljstva ili zbog posla - te Kotorani i njihovi gosti koji u ovom gradu borave od kraja juna do sredine avgusta. Samo na prošlogodišnjem, VIII KotorArtu priređena su 254 programa koje je vidjelo više od 45.000 posjetilaca, što ovu manifestaciju svrstava u red najposjećenijih u regionu.
Posljednjih mjesec dana, uz pokrenutu polemiku oko toga treba li nam i ovaj festival i da li država i opština sa novom vlašću imaju novca za njega, našao se u centru pažnje i onih koji do tada jedva da su čuli za njega. U igri su, naravno, politika i novac... Jer, rekli bi mnogi za koje su ovakvi događaji isto što i pijaca subotom – prilika da vidite poznanike i proćaskaju s njima - zbog čega kultura postoji nego da bi neko od nje (dobro) zarađivao?!
Umjetnost za potkusurivanje: Činjenica, kulture i umjetnosti nema bez „podsticanja, pomoći i zaštite“ države, kako i stoji u najvišem pravnom aktu Crne Gore. U razvijenim zemljama ovakve potrebe smatraju se elementarnim pravom svakog čovjeka, poput prava na rad i odmor.
- Pored izvrsnosti programskih aktivnosti, šest programskih segmenata KotorArta - Festival klapa Perast, Kotorski festival pozorišta za djecu, KotorArt Premijere, KotorAPSS, Don Brankovi dani muzike i Pjaca od filozofa -troši na programske sadržaje više od 80%ukupnog godišnjeg budžeta koji 2016. godine iznosi 629.000 eura.
Festival je 31% sredstava obezbijedio kroz komercijalna sponzorstva, što ga čini pozitivnim izuzetkom u diversifikaciji finansijskih sredstava među umjetničkim festivalima u Crnoj Gori – istakli su iz uprave KotorArta na kraju prošlogodišnjeg izdanja, uz podsjećanje da su nemali iznos potrošili upravo u Kotoru za boravak učesnika festivala.
Kako se odjednom od uspješne festivalske priče došlo do marginalizovanja jednog ovakvog kulturnog događaja?
Sve je javno počelo onog trenutka kada je prvi čovjek KotorArta Ratimir Martinović odbio da nastupi sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom u Beogradu povodom Dana nezavisnosti. U otvorenom pismu takvu odluku pravdao je lošim stanjem u crnogorskoj kuluturi. Uslijedilo je odgovor minstra kuture Janka Ljumovića koji je tvrdio da taj gest ima veze sa odlukom da se ne podrži KotorArt, te da nije baš sve uredu sa izvještajiima o utrošenom novcu koje je festival dostavljao. Prepiska se nastavila, a dobro upućeni kažu da je prste u sve uplela - politika. Na vlasti u Kotoru sada je opozicija, a svemu je doprinijela loša međusobna komunikacija predstavnika lokalne i državne vlasti, kao i sa organizatorima festivala, jer godinama postoji tek na nivou (jednostranih) saopštenja, izjava podrške, prenošenja stavova...
U bitci za prevlast nad zaštićenim gradom Kotoromi KotorArtom, jedinim festivalom u Crnoj Gori koji je od 2009. godine pod kontinuiranom zaštitom UNESCO-a, umjetnici i stvaraoci su postali moneta za potkusurivanje kadrova opozicione lokalne vlasti i Vlade. Svi su odjednom čvrstog stava da treba raditi prema odlukama, od kojih su neke donešene prije skoro deset godina i nikada sprovedene u djelo.
Festivali i/ili NVO: Za ministra Ljumovića više ne postoji mogućnost da KotorArt, kao festival od nacionalnog značaja, bude finansiran kroz sistem nevladinih organizacija, iako su svi troškovi godinama pravdani na vrijeme i u potpunosti. Takođe, smatra da su – osim Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Don Brankovih dana muzike - „svi ostali konstituenti Festivala imali privremeni ili povremeni karakter, što ukazuje na to da ni nakon skoro decenije postojanja, on još nije programski utemeljen i definisan“.
- Ministarstvo kulture je dužno da primjenjuje normativna akata u polju kulture, Program razvoja kulture, da realizuje modele finansiranja koji su transparentni i koji podrazumijevaju ista pravila za sve aktere kulturnog sistema – precizira on.
Ovakvi stavovi ne bi bili sporni da se insistiranje na izostanku podrške nije poklopilo sa dolaskom nove lokalne vlasti u Kotoru koja, pak, ima svoje razloge za (ne)podržavanje pojedinih segmenata festivala. Opština Kotor je za svoj najveći i najmasovniji događaj tek nedavno odredila koga će i koliko finansirati.
- Opština Kotor je ove godine izdvojila 202.000 eura za Međunarodni festival KotorArt i to: 100.000 za Festival pozorišta za djecu, 90.000 za Don Brankove dane muzike i 12.000 za Međunarodni festival klapa Perast. Ovo su tri noseće i glavne manifestacije festivala, pa su kao takve i prepoznate. Pjaca od filozofa i KotorAPSS nisu predviđeni programom kulturnih manifestacija i o njihovoj eventualnoj kandidaturi za finansijsku podršku odlučivaćemo kada i ukoliko dobijemo zvaničnu aplikaciju. Do ove godine, ove manifestacije su finansirane na osnovu sporazuma ministarstva i opštine - kazao nam je predsjednik opštine Vladimir Jokić.
S druge strane, ministar kulture je u ponedjeljak ozvaničio da će „uputiti prijedlog odluke Opštini Kotor da Ministarstvo kulture finansira u ovoj godini tri manifestacije koje je i Opština Kotor svojom odlukom finansijski podržala“:
- Za 25. Kotorski festival pozorišta za djecu 30.000 eura za organizaciju festivala i 10.000 eura za pripremu Monografije „25 godina Kotorskog festivala pozorišta za djecu“ i izradu dokumenta „Strategija razvoja umjetničkog stvaralaštva za djecu i mlade u Crnoj Gori“; Za 16. Don Brankove dane muzike 30.000 eura, i za 16. Međunarodni festival klapa 10.000 eura – naveo je Ljumović.
Nekome malo, nekome ništa: Bez podrške, ali i konkretnog objašnjenja – na način na koji su to dobili ostali u okviru KotorArta – ostali su Pjaca od filozofa i KotorAPSS.
- U ovom trenutku, svi u KotorAPSS timu smo veoma fokusirani na profesionalnu i moralnu obavezu prema pozvanim učesnicima, prijavljenim studentima, publici u Kotoru i Crnoj Gori. U našem fokusu je da obezbijedimo sve neophodne uslove da se program održi u kapacitetu u kojem smo ga i predvidjeli. Uskoro izlazi kompletan program i lista učesnika i primljenih studenata – kaže direktorica Ljetnje škole arhitekture - KotorAPSS Dijana Vučinić.
No, nezavovoljni su i oni koji su dobili novac, jer je to daleko od očekivanih iznosa.
Marija Backović, članica umjetničkog odbora i PR Kotorskog festivala pozorišta za djecu precizirala kako su od svog osnivača, Opštine Kotor, dobili pak 110.000 eura, te da su od Ministarstva potraživali 80.000 eura - za festival, monografiju, strategiju i premijeru predstave „Surogat“.
- U odnosu na naš prošlogodišnji budžet, za jubilarno izdanje napravili smo plan i program oslanjući se na to da situacija ne može biti gora - već bolja. Sredstva koja su nam opredijeljena od strane Ministarstva nisu dovoljna da to realizujemo i definitivno ćemo biti primorani da umanjimo broj programa. Smatramo da glavni program ne smije da trpi, pa će on ostati nepromijenjen, ali će se umanjenje odraziti na prateće programe. U kojem obimu, vidjećemo nakon pregovora s Opštinom – rekla nam je ona te zabrinuto dodala kako je „ključno pitanje da li će KotorArt izgubiti status manifestacije od nacionalnog značaja“.
Tužilaštvo - nova pozornica: Za sada je jedino jasno da manje od mjesec pred početak IX KotorArta, neće početi rad na formiranju neophodne javne ustanove koja bi vodila festival, te da Ministarstvo neće potpisati Sporazum o organizovanju Međunarodnog festivala KotorArt za 2017. godinu. A, kako se najavljuje, biće posla i za Tužilaštvo.
Ministar tvrdi da se nijesu se stekli uslovi da Ministarstvo kulture potpiše model Sporazuma i dodaje „Opština Kotor u svemu što inicira Ministarstvo kulture vidi politički pritisak, i ide korak dalje sa tvrdnjom da je u pitanju politički pritisak Vlade Crne Gore“.
Iz Opštine Kotor, pak, već sada najavljuju rezove „novim uslovima“ za podršku kulturi, a u međuvremenu će dokumentaciju poslovanja cijelog KotorArta „prikupiti, sistematizovati i poslati pravosudnim organima – prije svega Tužilaštvu“, jer smatraju da tu i za njih ima posla.
Na prijetnje Tužilaštvom za sada su se oglasili samo iz Don Brankovih dana muzike na čijem je čelu Martinović, a koga je upravo Ljumović - nekada jedan od rukovodilaca KotorArta, a danas ministar kulture - optuživao da ne dostavlja redovno izvještaje.
- Don Brankovi dani muzike nemaju razloga za brigu oko finansijskih izvještaja. Osam godina ih uredno šaljemo i nikada - ni zvanično ni nezvanično - nismo dobili primjedbu, zamjerku ili sugestiju na njihov sadržaj. Sve do sada, do maja 2017. godine – naveli su iz ovog festivala.
Dok iz Opštine Kotor i Ministarstva kulture objašnjavaju sebi i javnosti ko je prekršio više pravila i odluka, ignorisao i bio neodgovoran, KotorArt ostaje na leđima umjetnika. Kao da su upravo oni kršili pravila i odluke, ignorisali i bili neodgovorni...
Umjesto novih prilika i mjesta gdje bi umjetnici slobodno stvarali i svijetu pokazali da su njegov ravnopravni dio, mi se hvalimo onima koji su morali da odu i za čiji uspjeh je ova zemlja najmanje zaslužna. Stvaraoci sada moraju da se privikavaju na to da će njihov kreativni angažman u društvu biti nerijetko shvaćen kao „privatna inicijativa za zaradu“, a ne način da Crna Gora bude na svjetskoj kulturnoj mapi.
Kristina JERKOV
Foto: KotorArt/D. Miljanić, Ministarstvo kulture, Radio Jadran, Kotorski festival
