On je ocijenio da u Crnoj Gori postoji formalni, ali ne i stvarni konsenzus o pravcima i principima razvoja održivog turizma, imajući u vidu da se donose urbanistički planovi suprotni principima i strateškim pravcima održivog razvoja.
- Formalni konsenzus postoji u vidu Master plana razvoja turizma do 2020 godine. Stvarni konsenzus o tom strateškom planu razvoja turizma ne postoji, jer se donose urbanistički planovi suprotni principima održivog razvoja, i donose razvojne odluke koje opstruiraju realizaciju strateških razvojnih ciljeva iz Master plana- ističe Ratković.
Crna Gora i Srbija, po njegovom mišljenju, ne treba da formiraju zajednički turistički proizvod u kupališnom, ski i agroturizmu.
- To ne znači da sa Srbijom i drugim susjednim zemljama ne treba raditi zajedničke programe kao što su: manastirske ture, internacionalne kulturne ture i programi za prekomorska tržišta koja uključuju paket usluga u više zemalja- naveo je Ratković.
ANALITIKA: Kako, prema Vašim informacijama, protiče predsezona i imate li projekcije kakvi bi mogli biti efekti?
RATKOVIĆ: Podatke imamo samo za prva tri mieseca. Iako su to zvanični podaci Monstata, ne možemo se baš zakleti da odražavaju pravo stanje stvari. Statistika bilježi u prva tri mjeseca rast turističkih dolazaka od 10 odsto i rast broja noćenja od osam procenata. Da li među evidentiranim „turistima“ ima radnika koji čekaju posao, ili stranaca koji ljetuju u svome stanu ili kući, ili je riječ pak o netačnom planu dužine prijavljenog boravka, možemo samo da nagađamo. Realno je prognozirati da će se statistički zabilježiti slična dinamika i za cijelu godinu. Izvjesno je da to neće biti vjerna slika stvarnog povećanja turističkog prometa, jer je izvan toga veliki turistički promet u sivoj zoni (najviše u sekundarnim stanovima). Dio, da tako kažem, neturista će biti evidentiran kao turisti, a dinamika može, dobrim dijelom, biti posljedica sistema evidentiranja, a ne samo realnih turističkih tokova.
ANALITIKA: Kako su se turistički radnici pripremili za ljetnju sezonu? Da li imate utisak da se, što se tiče pripreme sezone, stvari popravljaju u zadnjih nekoliko godina?
RATKOVIĆ: Nema publikovanih informacija o pripremi sezone od strane turističkih poslenika. Međutim, vidljivo je da pripreme na destinacijskom nivou nijesu bile, kao ni u posljednjih nekoliko godina, blagovremene. Radovi na putevima, uz zastoje i ograničenja saobraćaja, još uvijek traju, iako su gosti već tu. Na marketinškom destinacijskom planu nema nikakvih promjena. Ugovorena strategija turističkog marketinga Crne Gore još nije ugledala svjetlost dana, pa se čini da se neće moći primijeniti ni za narednu turističku sezonu.
ANALITIKA: Da li ostajete pri ranije saopštenom stavu da se polovina turističkog prometa u Crnoj Gori ne evidentira i da su najveći problem sekundarni stanovi, čiji su korisnici "neuhvatljivi" za nadležne inspekcije? Kako prevazići ovaj problem?
RATKOVIĆ: Taj problem, na žalost, poprima hronični karakter. Nema naznaka da neko želi da taj problem riješi. Riješenje, naravno, postoji. Mi smo imali riješen ovaj problem sve do početka 90-ih godina prošlog vijeka. Kada je država ovu materiju prepustila tržištu, desilo se ono što nam danas zadaje najviše glavobolje u turizmu. Rješenje podrazumijeva dobro organizovan turistički destinacijski menadžment, kao i adekvatnu poresku, urbanističku i turističku politiku. Treba postaviti sistem evidencije i izvještavanja unutar destinacijskog menadžmenta, pa ćemo brzo problem neprijavljenog turističkog prometa skinuti sa dnevnog reda.
ANALITIKA: Da li je, nakon što je lani otvoreno više desetina novih hotela, makar djelimično neutralisan jaz između broja kreveta u hotelskom u odnosu na privatni smještaj?
RATKOVIĆ: Dobro je da se otvaraju novi, pretežno mali hoteli, i to sigurno utiče na smanjenje gepa između osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta. Međutim, taj pozitivan pomak se brzo neutrališe ubrzanom izgradnjom rezidencijalnih naselja i pojedinačnih solitera na primorju, tako da se nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta dodatno pogoršava.
ANALITIKA: Slažete li se sa ocjenama da Crna Gora i Srbija treba da formiraju zajednički turistički proizvod?
RATKOVIĆ: Sigurno je da Srbija i Crna Gora ne mogu formirati zajednički turistički proizvod zasnovan na kupališnom turizmu, jer Srbija nema more i morske plaže. Drugačija je situacija sa Hrvatskom, gdje možemo integrisati zajedničke interese, posebno u nastupu na organizovanim turističkim tržištima. Srbija i Crna Gora ne trebaju imati ni zajednički ski proizvod, kao ni zajednički proizvod agroturizma. Tu se nalazimo u konkurentnom odnosu. To ne znači da sa Srbijom i drugim susjednim zemljama ne treba raditi zajedničke programe kao što su: manastirske ture, internacionalne kulturne ture, programi za prekomorska tržišta koja uključuju paket usluga u više zemalja…
ANALITIKA: Da li postoji konsenzus na nacionalnom nivou o pravcima i principima razvoja održivog turizma? Na čemu treba insistirati u narednoj fazi razvoja?
RATKOVIĆ: Formalni konsenzus postoji u vidu Master plana razvoja turizma do 2020 godine. Stvarni konsenzus o tom strateškom planu razvoja turizma ne postoji, jer se donose urbanistički planovi suprotni principima održivog razvoja, i donose razvojne odluke koje opstruiraju realizaciju strateških razvojnih ciljeva iz Master plana.
Siniša GORANOVIĆ
