Prema njegovim riječima, Demokrate nastavljanjem trenda rasta podrške građana mogu težiti liderskoj poziciji unutar opozicionog bloka.
“Njihovi birači dominatno pripadaju “prosrpskom” biračkom korpusu, ali su oni uspjeli da privuku značajan broj mlađih birača suverenističke orjentacije”, objašnjava Vujović.
Odluka URA-e da se ne vrati u Skupštinu kada se bude glasalo o crnogorskom članstvu u NATO-u, prema riječima našeg sagovornika, naškodiće imidžu te partije među zapadnim partnerima. Time, objašnjava on, URA postavlja upitnim legitimitet odluke Crne Gore o stupanju u NATO.
Vujović ističe da nakon podizanja optužnice za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora prošle godine treba očekivati niz akcija DF-a – uključujući i određene forme proteta – koje bi trebalo da stvore pritisak na pravosudne organe.
ANALITIKA: Iz DF-a je saopšteno da imaju spreman odgovor na optužnicu u slučaju pokušaja terorističkog napada. Kakva je Vaša procjena, možemo li očekivati proteste ili neku vrstu nestabilnosti?
VUJOVIĆ: DF se našao u neprijatnoj situaciji jer bi osuđujuće presude protiv lidera Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, dva ključna konstituenta DF-a, mogle voditi nekim novim potezima Vrhovnog državnog tužilaštva koji bi imali za mogući epilog zabranu rada tih partija. Stoga ne čude oštre reakcije iz ovog opozicionog subjekta. Sudski proces predstavlja s jedne strane rizik za urušavanje DF-a, u slučaju osuđujuće presude; s druge strane predstavlja priliku za dodatni rast podrške, ako glavni specijalni tužilac neuspješno okonča postupak koji je pokrenuo. DF će stoga pokušavati da izvrši dodatni pritisak na pravosudne organe, ali i drži mobilizovanim svoje pristalice. Stoga treba očekivati niz akcija DF-a – uključujući i određene forme proteta – koje bi trebalo da stvore pritisak na pravosudne organe
ANALITIKA: Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je kazao da će u slučaju bilo kakve nestabilnosti svako dobiti što zaslužuje. Kako tumačite tu izjavu?
VUJOVIĆ: Aktuelna vlada uživa podršku ključnih zapadnih saveznika kada je riječ o okončanju procesa učlanjivanja Crne Gore u NATO, ali i sprječavanja bilo kakvih nasilnih akcija protivnika koje bi imale namjeru da spriječe okončanje tog postupka. Stoga ne iznenađuje izjava Đukanovića iz koje se daju naslutiti oštrije reakcije, prije svega, policijskih organa na sprječavanje određene vrste protesta, posebno ako bi oni prerasli u nasilne. Međutim, isto tako međunarodni partneri očekuju da se krivica onih koji budu optuženi dokaže u zakonskoj proceduri pravičnog suđenja. Procesi protiv Mandića i Kneževića biće veliki izazov za naše pravosudne organe, te će njihov rad biti pod lupom, prije svega EU i SAD-a, ali i drugih međunarodnih faktora.
ANALITIKA: Da li će DF u slučaju bilo kakvih aktivnosti imati podršku ostatka opozicije? Medojević je najavio mogući bojkot izbora u Herceg Novom, možemo li očekivati da im se u tom slučaju pridruži ostatak opozicije?
VUJOVIĆ: Teško je govoriti o bojkotu ako su predate izborne liste, odnosno ako su odštampani glasački listići. Veoma je teško očekivati da bi druge opozicione partije odustale od izbora, a kada bi i odustale to ne bi imalo nikakvog efekta jer bi se njihove liste nalazile na listićima. Bojkot birača opozicije koji eventualno ne bi izašli da glasaju bio bi vjerovatno ponovo neočekivani poklon DPS-u. Teško da bi DF mogao da ubijedi ostale partije da ih podrže u eventualnom bojkotu, te odustanu od očekivanog preuzimanja vlasti u Herceg Novom.
DF je uspio da nametne određena rješenja ostatku opozicije, ali uticaj na druge opozicione subjekte je prilično mali. Ostali opozicioni subjekti izbjegavaju direktnu konfrontaciju sa DF-om da bi izbjegli oštre reakcije predstavnika ovog bloka, ali i da bi bili dovoljno blizu njihovim biračima ako bi se desilo urušavanje ovog subjekta. Stoga je najviše vjerovatno da se nastavi sadašnja situacija koja bi se mogla opisati kao “podrška sa bezbjedne distance” DF-u od ostalih opozicionih partija.
ANALITIKA: Opozicija je predala izborne liste za izbore u Herceg Novom, Nikšić je bojkotovala. Da li je riječ o nedosljednosti, kako se može čuti, i zbunjivanju građana – ne izlazimo na izbore za koje procijenimo da ćemo ih izgubiti?
VUJOVIĆ: Odluka o bojkotu nikšićkih izbora je predstavljala ishitren potez opozicije. Bio je to neočekivan dar DPS-u koji se suočavao sa velikim rizikom gubljenja vlasti u Nikšiću. Kada govorimo o učešću opozicije na izborima u Herceg Novom, ona najbolje potrđuje tezu da je odluka o bojkotu nikšićkih lokalnih izbora bila pogrešna.
ANALITIKA: Posljednje ankete (Defacto) pokazuju da Demokrate rastu, između ostalog i na račun DF-a. Kako to objašnjavate i kakvi u tom smislu mogu biti dalji trendovi? Kako to može izgledati na primjeru Herceg Novog?
VUJOVIĆ: Nijesam imao priliku da se upoznam sa nalazima ove agencije, tako da ih ne mogu ni komentarisati. Ono što je više nego jasno, makar kada govorimo o aktuelnom trenutku, jeste da su Demokrate partija u ekspanziji koja prijeti da oduzme lidersku poziciju unutar opozicije DF-u. To je posebno vidljivo u dvije opštine u kojima Demokrate imaju gradonačelničke pozicije, sa velikim šansama da isto ponove i u Herceg Novom. Demokrate su odlično iskoristile situaciju u kojoj nijesu bili meta niti DPS-a, niti drugih opozicionih partija. Pored toga oni predstavljaju jedinu partiju koja se ne ustručava da oštro odgovori DF-u na njihove napade. Prevelika pasivnost Demosa, te SNP-a uticala je da ove partije, makar za neko vrijeme, izgube “bitku” sa DF-om, odnosno Demokratama. Demokrate imaju kapacitet da privlače birače svih ključnih opozicionih partija, te je stoga logično očekivati njihov dalji rast. Sada se to najviše dešava na štetu DF-a, ali je isto već viđeno na račun SNP-a. Njihovi birači dominatno pripadaju “prosrpskom” biračkom korpusu, ali su oni uspjeli da privuku značajan broj mlađih birača suverenističke orjentacije. Sa nastavljanjem trenda rasta mogu težiti liderskoj poziciji unutar opozicionog bloka.
ANALITIKA: Novi predsjednik URA-e Dritan Abazović kazao je da SDP najavom povratka u parlament kada se bude glasalo o učlanjenju u NATO sije sjeme razdora u opoziciji. Što, po Vašem mišljenju, znači odluka SDP-a? Da li se može tumačiti kao podrška DPS-u u ovom trenutku? Obesmišljava li se time bojkot?
VUJOVIĆ: Jedna od ključnih programskih smjernica SDP-a je učlanjenje Crne Gore u NATO. Njihova odluka je u skladu sa tim. Koliko je meni poznato, oni su bili prilično konzistentni u najavama da će bojkot parlamenta prekinuti, privremeno, kada se bude donosila konačna odluka o članstvu Crne Gore u NATO-u. Stoga mislim da je pomenuti komentar previse oštra ocjena postupka SDP-a. Samom odlukom SDP-a se ne obesmišljava bojkot, ali se stavlja do znanja međunarodnim partnerima, a takođe i svojim biračima, da je glasanje o članstvu Crne Gore u NATO-u istorijski trenutak, važniji od onoga što je isprovociralo bojkot. Iako su ključne programske orjentacije URA-e bliske SDP-u, makar kada je riječ o članstvu u evroatlanskim integracijama, ova partija se opredijelila da zauzme tvđi stav koji podrazumijeva bojkot glasanja o članstvu u NATO-u. Takav potez URA-e će naškoditi njihovom imidžu među zapadnim partnerima, jer time postavljaju upitnim legitimitet odluke Crne Gore o stupanju u NATO. No, očigledna je procjena rukovodstva URA-e da dosljednost u bojkotu rada parlamenta, čak i u ovom slučaju, uživa podršku njihovog biračkog tijela. Svakako ostaje otvorenim pitanje gdje opozicione partije traže svoje nove glasove. Ako ovaj odnos posmatramo sa aspekta povećanja šansi opozicionih partija da se uđe u biračko tijelo DPS-a, onda je odluka SDP-a učinkovitija jer ih približava DPS biračima, dok URA ide ka biračima opozicionih partija koje dominantno uživaju podršku “prosrpskog” dijela biračkog tijela.
ANALITIKA: Da li je opozicioni bojkot Skupštine uspješan? Kako obezbijediti da se vrate u parlament? Hoće li i mora li doći do posredovanja međunarodne zajednice, iako su rekli da neće biti medijatori? Mislite li da će DPS pristati da se vanredni parlamentarni izbori održe zajedno s predsjedničkim, što je uslov opozicije?
VUJOVIĆ: Iznenađujuće je da je opozicija toliko dugo konzistentna u bojkotu nacionalnog parlamenta. Taj bojkot daje određene rezultate. Nakon održanih parlamentarnih izbora bilo je jasno da vlada neće biti stabilna, te da će njenu stabilnost DPS morati da plaća nesrazmjernim učešćem u vlasti manjih koalicionih partnera. Vidljivo je da su neka lica koja pokrivaju ministarske ili druge visoke funkcije daleko ispod minimuma potrebnih kvalifikacija za pokrivanje tih pozicije. Stoga je bojkot dodatno produbio krizu. Ono što nedostaje u radu opozicije jeste njihova vidljivost. Ako opozicione partije bojkotuju parlament, onda bi isto trebalo da bude praćeno većim obimom drugih aktivnosti sa građanima, biračima koji bi trebalo da nadomjeste izostanak djelovanja u parlamentu. Izuzev DF-a koji je hiperaktivan, te upornog terenskog rada Demokrata, ostale partije rizikuju da bojkot dovede do njihove marginalizacije. Stoga, ako žele da prežive naredne izbore, moraju ulagati mnogo veću energiju sada kada su van parlamenta, nego da su unutra.
Dijalog je svakako nužan i nezbježan. Bilo bi dobro da se desi što prije, da ne bismo dočekali predsjedničke izbore nespremni.
Izbori radi izbora ništa ne znače. Mnogo je važnije da se stvore uslovi za održavanje izbora koji bi garantovali ravnopravne uslove svim izbornim akterima, ali i poštovanje principa vladavine prava. Ovdje prije svega mislim na profesionalizaciju i depolitizaciju Državne izborne komisije (DIK) i depolitizaciju Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). Ispunjavanje preporuka međunarodnih i domaćih posmatračkih misija treba da bude osnov za stvaranje uslova za fer i slobodne izbore. Kako bi bili stvoreni uslovi za održavanje fer izbora, potrebno ih je sprovesti na svim nivoima istovremeno. Ne samo predsjedničke i parlamentarne, već i lokalne u svim opštinama.
Ulazak Crne Gore u NATO će relaksirati političke odnose u Crnoj Gori. Stoga je potrebno da svi akteri pokažu otvorenost da se dođe do njega. Sporazum dijela opozicije i vlasti treba da bude baziran na četiri ključna elementa: (1) usvajanje novog zakona o izboru odbornika i poslanika, koji bi otklonio nedostatke postojećeg; (2) depolitizacija i profesionalizacija DIK-a, depolitizacija ASK; (3) formiranje vlade sa širom podrškom od postojeće u koju bi ušao dio opozicije; (4) sprovođenje izbora na sva tri nivoa istovremeno.
Za DPS neke od ovih stvari neće biti prihvatljive, posebno kada je riječ o odustajanju od kontrole nad ovim institucijama, no predloženi model donosi im i pogodnosti. Prije svega izlazak iz sadašnje krize te novu šansu da poprave izborni rezultat u nekim opštinama. Ne treba zanemariti i šansu DPS-a da ojača poziciju u odnosu na sadašnje koalicione partnere na nacionalnom nivou.
ANALITIKA: Kako u ovom trenutku izgleda rad Vlade – vlada li Marković ili Milo Đukanović, kao što tvrdi opozicija? Vidite li Vi, u političkom smislu, dvije struje u DPS-u, o čemu se spekuliše u javnosti?
VUJOVIĆ: Đukanović je imao, te i dalje ima kontrolu nad DPS-om. Kampanja DPS-a na prethodnim izborima je zamišljena i sprovedena tako da je nosi gotovo isključivo Đukanović. Stoga je i sam Marković dobio mandat na bazi izbornog povjerenja koje je dobio dominatno Đukanović. No, dinamika rada Vlade i državnih organa je takva da oni koji su na čelu povećavaju svoj uticaj u odnosu na one koji su van Vlade. Iako Đukanovićev uticaj slabi, a Markovićev raste, to ne znači da je stvarna Đukanovićeva moć u DPS-u umanjena. Posljednjih godina smo svjedoci da je sa ključnih pozicija povučen značajan broj ključnih kadrova DPS-a, što će se i dalje nastaviti. DPS je svjestan da su neka lica istrošena, te da negativnim imidžom brojnih “lica” DPS-a ta partija rizikuje da ostane van neke buduće vlasti. No, s druge strane, unutarparijske promjene koje sprovodi DPS nijesu suštinske, već samo kozmetičke prirode. DPS je velika partija u kojoj djeluje veliki broj interesnih grupacija. One najuticajnije su gotovo eliminisane, međutim jačanje nekih drugih, njihovi međusobni sukobi, te istrošenost klijentelističkog modela prijete DPS-u da se serija izbornih poraza neće završiti na Budvi i Kotoru. DPS čekaju lokalni izbori u Podgorici u situaciji kada lokalna vlast gotovo da nema rezultat sa kojim se može pohvaliti, a DPS kadrovi na čelu najvećih sistema u Podgorici dodatno produbljuju nezadovoljstvo ne samo opozicionih već i onih tradicionalnih galsača DPS-a.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
Foto: prcentar.me; rtcg.me; Twitter
