Scena

Koncert i master-klas poznatog ruskog violiniste

Ruski violinista, kompozitor i dirigent Anton Martinov prirediće večeras koncert u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ u Podgorici, od 20 časova, u okviru koncertnog ciklusa „Kamerna muzika“.
Koncert i master-klas poznatog ruskog violiniste
Portal AnalitikaIzvor

Ovom prilikom nastupiće u pratnji klavirskog saradnika, britanskog pijaniste Markusa Prajsa, koji takođe živi i radi u Parizu.

Na repertoaru su djela poznatih kompozitora: Franćeska Marija Veraćinija, Volfganga Amadeusa Mocarta, Franca Šuberta, Nikoloa Paganinija, Roberta Šumana, Johanesa Bramsa, Petra Iljiča Čajkovskog, Nikolaja Metnera i Nikolaja Kaputsina.

Ovaj koncert je uvod u Majstorsku radionicu violine i kamerne muzike, koju će Martinov voditi u podgoričkoj Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ od 16. do 19. februara. Polaznici trodnevne radionice nastupiće u okviru završnog koncerta, koji je najavljen za 19. februara, takođe u KIC-u „Budo Tomović“.

Anton Martinov (Anton Martyinov) rođen je 1969. godine u Moskvi. Sa tri godine počeo je da svira klavir, a dvije godine kasnije i violinu. Sa četrnaest godina upisao je Muzičku školu na Institutu „Gnjesini“ u Moskvi i diplomirao na tamošnjoj Muzičkoj akademiji. Usavršavao se na Muzičkom konzervatorijumu u Milanu, i usavršavao se kod velikih umjetnika kao što su: Elena Malkina, Irina Svetlova, Vladimir Spivakov, Valentin Berlinski, Dora Švarzberg i Điđino Maestri. Sa šesnaest godina počeo je da nastupa kao solista, a nekoliko godina kasnije snimio je Bramsov Violinski koncert op. 77, koji je emitovan na kanalu Arte. U dvadeset drugoj godini preselio je u Italiju, gdje je osvojio nagradu na Internacionalnom takmičenju u Strezi. Po dolasku u Francusku, pridružuje se kvartetu Anton, kao violista, a zatim i violinista. Njegova multiinstrumentalnost mu je omogućila da se bavi i orkestarskim dirigovanjem, pa je 2002. godine dobio pozivnicu poznatog francuskog dirigenta Marka Minkovskog da diriguje i svira u programima za savremene instrumente sa ansamblom Muzičari iz Luvra, čiji je Martinov bio vođa do 2005. godine. Naredne tri godine, posvetio se orguljama, izvodio je djela Baha i transkribovao ih za gudački trio. Uslijedio je aktivni period izvođenja na violini od 2009. godine i nastupa kao kamerni muzičar. U kamernim ansambala njegovi partneri su bili svjetski poznati umjetnici: pijanisti Marta Argerič, Boris Berezovski, Oli Mustonen, Elena Rozanova, Mišel Berof, violinisti Ivri Gitlis, Vadim Rjepin, violista Žerar Kose, kvartet Manfred i mnogi drugi. Redovno nastupa u Italiji, Španiji i Francuskoj. Nastupa na violini koju je izradio Nikolo Galjano 1732. godine.

Markus Prajs (Marcus Price) je britanski pijanista, kamerni muzičar i korepetitor koji živi i radi u Parizu. Prije nego što se preselio u Francusku 1999. godine, studirao je klavir u Birmingemu i Londonu u klasi Franka Vibota, i nastupao širom Engleske. Svoju karijeru je nastavio u Francuskoj, kao solista i kamerni muzičar, a usavršavao se u izvođenju repertoara vokalne muzike sarađujući sa pijanistima Džefom Koenom i Noelom Lijem, baritonom Fransoom l’Ruom i pohađao takođe majstorske kurseve kod Grema Džonsona i Paskala Rožea, te baritona Fransoe l’Rua na Akademiji „Franasis Pulank“ u Turu. Sarađivao je sa američkim kompozitorom, klarinetistom i dirigentom Bernardom Janotom i sopranom Pegi Buvre na festivalu „Arks“ i bio je korepetitor pjevača Lorensa Dejla. Radio je u Britanskoj školi u Parizu, Visokoj muzičkoj školi „Alfred Korto“ u Parizu i Konzervatorijumu u Levaluu, gdje je sada angažovan kao šef odsjeka za korepeticiju. Redovno sarađuje sa poznatim pjevačima i instrumentalistima i prestižnim ansamblima kao što su: Duhovni koncert, Opera u Avinjonu i Centar za baroknu muziku u Versaju. Učestvovao je na brojnim muzičkim festivalima u Francuskoj i Velikoj Britaniji, te u poznatim koncertnim salama: Ravel u Levalou, Akropolj u Nici, pozorištu Trianon, sali Adjar i Gradu muzike u Parizu. Snimio je albume za izdavačke kuće Alpha i Solstice.

K.J.

Foto: Oficijelna stranica/Victor Deleo

Portal Analitika