Nakon dogovora članica OPEK-a, cijena nafte na njujorškoj i londonskoj berzi porasla je sa 40 na oko 55 dolara za barel. Sredinom decembra asocijacija manjih proizvođača nafte je takođe dogovorila smanjenje proizvodnje za 680 hiljada barela dnevno u istom intervalu - od januara do jula. Očekuje se da će dogovorena smanjenja proizvodnje nafte dominantno uticati na cijenu "crnog zlata" u prvoj polovini naredne godine. Berzanska cijena "crnog zlata" je tokom ove godine bila toliko niska da su se pojedine arapske zemlje, prebogate naftom, prvi put zaduživale na stranom tržištu za potrebe sanacije budžetskog deficita.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) je procjenila da bi na tržištu nafte već početkom iduće godine moglo da dođe do deficita ponude "crnog zlata" za 600. 000 barela dnevno, ukoliko se proizvođači budu držali plana smanjenja proizvodnje. Ako zaista dođe do poremećaja na tržištu realno je očekivati skok cijene nafte sa tendencijom daljeg rasta, sve dok smanjenje proizvodnje bude na snazi.
Ministarstvo ekonomije i kotorski Jugopetrol svakog drugog ponedjeljka usklađuju maloprodajne cijene goriva u zavisnosti od kretanja cijene nafte na berzi i valutnog kursa eura i američkog dolara.
Dolivanje goriva na vatru: Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je za Portal Analitika da nafta na svjetskim berzama ponovo počinje uzlet, "ili bolje reći povratak na nivo od 100 dolara za barel".
"Nekoliko je faktora koji utiču na rast cijene nafte, a najvažniji su jačanje dolara u odnosu na druge valute nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD, kao i činjenica da su izvoznice nafte u zadnje dvije godine mimo svoje volje spuštale cijene na ispod 50 dolara za barel kako bi se umanjio priliv novca Islamskoj državi, koja je u jednom trenutku značajnije koristila naftu za finansiranje svog svetog rata. Takođe, eventualno jačanje odnosa između SAD i Rusije daje za pravo da će se cijena nafte značajnije povećavati jer to odgovara i jednima i drugima", istakao je Lekić.
On je podvukao da će zemlje koje uvoze naftu morati da povećaju cijenu svojih proizvoda i time postanu manje konkurentne na tržištu.
"To će uticati na njihovu ekonomiju. Male zemlje treba da očekuju veću inflaciju od projektovane, a može se očekivati i da rast BDP-a ne bude u okviru plana. Nafta može uticati i na određenu nestabilnost na evropskom tržištu jer je članice EU uvoze. Pozicija Evrope je vrlo kompleksna: nema čvrstog jedinstva među vodećim članicama, Bregzit, izbori u Francuskoj i Njemačkoj, sve će to uticati na ekonomiju, a rast cijene nafte biće dolivanje ulja na vatru. Što se tiče povećanja akcize na gorivo u Crnoj Gori, u ovakvim okolnostima tome ne treba poseban komentar. Samo treba podsjetiti da su akcize na gorivo bile među najvećim u regionu, a sad će vjerovatno biti najveće", naglasio je Lekić, napominjući da bi bilo neumjesno očekivati da se crnogorska ekonomija spremno suoči sa nastupajućim rastom cijene nafte.
"Svakih 15 dana ćemo gledati u cijenu goriva više nego u bilo šta drugo. Brzo će se potisnuti politički problemi, a gorivo će biti glavna tema", očekuje Lekić.
Uticaj političkih odnosa velikih sila: Ekonomski analitičar Predrag Drecun u izjavi Portalu Analitika ističe da je nafta, osim što je roba, sredstvo kojim se regulišu globalni politički odnosi i zbog te prizme ne možemo govoriti o formiranju njene cijene isključivo na bazi ponude i tražnje.
"Cijena nafte zavisiće ne samo od projektovanog smanjenja proizvodnje vodećih zemalja izvoznica za 1,2 miliona barela dnevno od januara, što je naravno način da se izazove veća tražnja, već u velikoj mjeri i od globalnih političkih odnosa između Rusije, SAD i Saudijske Arabije, kao i brzine rješavanja sirijskog problema. Za pretpostaviti je, recimo, da SAD u ovom trenutku imaju veći uticaj na Saudijsku Arabiju nego Rusija. Takođe, tržište je izuzetno volatilno zbog jačanja dolara što u principu ne odgovara eurizovanim i ekonomijama sa nacionalnom valutom jer za njih cijena mora biti nešto veća, zbog konverzije svoje valute u dolare", pojašnjava Drecun.
On je istakao da će se u januaru iskristalisati neki trend i da je za očekivati da u prvom kvartalu dođe do blagog rasta cijene nafte.
"Onaj ko bi sad mogao da predvidi kretanje cijene nafte bio bi bogat čovjek. Zbog volatilnosti može se desiti da u kratkom roku dođe do oštrih padova i rasta cijena nafte. Što se tiče promjene na čelu američke administracije i uticaja tog faktora na cijenu nafte, ne mogu da shvatim da bilo koga iznenađuje težnja Donalda Trampa da poboljša odnose sa Rusijom. SAD i Rusija su bile saveznici u oba svjetska rata, a u slučaju 'otopljavanja' odnosa mogu se očekivati dobrobiti ne samo za te dvije države, već i za cijelu planetu. U tom slučaju će doći do preraspodjele uticaja na zemlje OPEK-a", naveo je Drecun.
Projektovani skok cijena nafte nije neočekivan, tim prije što se i tokom ove godine spekulisalo o smanjenju proizvodnje na globalnom nivou, koje je dogovoreno u zadnjih dvadesetak dana. Imajući u vidu i povećanje akcize, jasno je da će u slučaju drastičnijeg rasta cijene nafte opasti standard stanovništva.
Siniša GORANOVIĆ
