Piše: Gojko MAKSIMOVIĆ
U skladu sa Pravilima Montenegroberze i Rasporedom trgovanja, u ponedjeljak će sa unosom prodajnog naloga od strane Ministarstva finansija, članovi Berze – brokerske kuće od 10 časova imati mogućnosti da za račun svojih klijenata unose kupovne naloge.
Uneseni kupovni nalozi će se moći izmijeniti sve do 12 časova, kada dolazi do otvaranja tržišta i zaključenja transakcija. U slučaju da ne dođe do realizacije cjelokupnog iznosa namijenjenog za prodaju (10.000 obveznica), trgovina – zaključenje transakcija može se obaviti i u utorak 15. novembra u vremenskom periodu od 09:30 do 14:00 časova.
Kako se mogu kupiti obveznice: Zaključenje transakcija će se obavljati putem članova Montenegroberze AD Podgorica – brokerskih kuća. Na toj osnovi zainteresovani privredni subjekti i građani mogu kupovati državne obveznice posredstvom brokerskih kuća koje posluju na Montenegroberzi. Spisak i kontakt članova Berze dostupni su na linku: http://mnse.me/code/navigate.asp?Id=874.
Zaključenje transakcija se može obaviti i posredstvom banaka, koje imaju dozvolu i licencu za obavljanje kastodi poslova na crnogorskom tržištu kapitala. Pregled ovlašćenih kastodi banaka i njihovi kontakti mogu se vidjeti na linku: http://mnse.me/code/navigate.asp?Id=876. S tim u vezi, potencijalni ulagači, potrebno je da imaju potpisan klijentski ugovor sa bankom ili brokerskom kućom i da tom prilikom potvrde/potpišu nalog za kupovinu obveznica.
Bezrizične hartije od vrijednosti: Državne obveznice, po teoriji predstavljaju „bezrizične“ dužničke hartije od vrijednosti, pa možemo reći da su namijenjene za ulaganjeprije svega investitorima koji imaju malu sklonost ka riziku. S tim u vezi možemo očekivati da institucionalni investitori poput komercijalnih banaka i osiguravajućih kuća u značajnoj mjeri pokažu sklonost ka investiranju u navedene hartije od vrijednosti.
Hiperlikvidnost bankarskog sektora u Crnoj Gori sigurno da nam uliva optimizam u pogledu agregiranja tražnje. Ulaganje u državne obveznice može biti interesantno i sektoru stanovništva kojem državne obveznice predstavljaju alternativni finansijski instrument u odnosu na štednju u bankama.
Dio štednje preusmjeriti na kupovinu obveznica: Kamata po kojoj je planirano da dođe do zaduženja pruža dobru alternativu pasivnoj kamati na oročene depozite, te uzimajući u obzir da je iznos depozita oko 2,86 milijardi eura,očekujemo da se dio štednje stanovništva preusmjeri u kupovinu obveznica. Treba imati u vidu i da je prednost ulaganja u obveznice izražena u trenucima kada su subjektu potrebna likvidna novčana sredstva.
Kod većine ugovora o depozitu, sa razročavanjem prije vremena gubi se „zarađena“ kamata do momenta razročenja, dok se kod obveznica kroz prodaju na sekundarnom tržištu dobija pripadajuća – zarađena kamata.
Ovom prilikom važno je napomenuti da su vlasnici državnih obveznica pri prodaji na sekundarnom tržištu izloženi cjenovnom riziku – cijeni koja će se u budućem periodu formirati na Berzi. U slučaju rasta cijene navedenog instrumenta (koji je uslovljen padom kamatnih stopa i prinosa do dospijeća), prodaja donosi investitoru pored prihoda od kamate i profit po osnovu kapitalne dobiti.
Na toj osnovi cijena državnih obveznica, odnosno državnog duga u najboljoj mjeri odražava povjerenje investitora u funkcionisanje nacionalne ekonomije.
Trenutna situacija uliva optimizam: Trenutna situacija na tržištu nam uliva dovoljno optimizma, te očekujemo da će navedena aukcija državnih obveznica biti uspješna i da će doći do realizacije cjelokupnog planiranog zaduženja. Sa uspješnom emisijom obveznica, kao „bezrizičnog“ finansijkog instrumenta, dugoročno bi se stvorili uslovi za vraćanje povjerenja u tržište kapitala.Pozitivno iskustvo u ulaganju u državne obveznice uz ostvarivanje manjih iznosa prinosa, pospješilo bi investitore sklonije ka riziku da se okrenu i „rizičnijim“ hartijama od vrijednosti. Siguran sam da bi u postupak prikupljanja kapitala na tržištu, krenuli i ostali privredni subjekti, te da bi Berza uspjela da „oživi“ ulogu koja joj pripada u pogledu mjesta na kojem dolazi do prikupljanja kapitala. (Autor je izvršni direktor Montenegroberze)
