Naučnica, psihološkinja i predavačica na univezitetu u Londonu, govori o tome kako možemo mijenjati sećanja, odnosno osigurati ih da nam ih niko drugi ne bi promijenio dok istovremeno osnažujemo sopstvena sjećanja, piše Vajerd.
"Pričamo o ideji da neko može da uđi u vaša sjećanja ili vi sami možete da uđete u njih i manipulišete njima", rekla je Šo.
Sjećanja se najčešće tiču naših ličnih iskustava, ali kvalitet sjećanja može imati značajne implikacije u politici i sudskim slučajevima. Kada se radi o manipulisanju ljudskim sjećanjima, mijenjanje onoga čega se ljudi sjećaju može imati veliki uticaj na stvarni život osoba.
"Natjerajte osobu da ponovo proživljava neki događaj koji se nije stvarno dogodio. Tako ćete pravo sjećanje osobe na neki događaj zamutiti, a to je prvi korak na putu do mijenjanja nečijih sjećanja određenog događaja", objašnjava Šo.
Kako onda spriječiti nekoga u kvarenju vaših sjećanja?
"Ako shvatite kako se sjećanjima može manipulisati, tada te tehnike možete primjeniti i na snaženje sopstvenih sjećanja", objašnjava Šo.
Šo ističe da se pamćenje može osnažiti upotrebom tri ključne tehnike.
"Trag vašeg sjećanja mora biti velik. Šta to znači? Kada pokušavate da se sjetite nekog događaja, zamislite kako ste se osjećali kada ste bili tamo, kako to mjesto izgleda, kako miriše. Kako se osjećate u ovom trenutku? Imaćete bolje pamćenje ako sjećanja vežete za više čula", kaže Šo.
Ona ističe da je najbolje dio informacija o nekom događaju zapisati, budući da je sjećanje, ma koliko snažno bilo, ipak krhko. '
"Pretjeraćete u procjeni stvari iz sjećanja, to je neminovno. Takođe, nemojte zapisivati tuđa mišljenja i iskustva. Vaše je sjećanje ono što želite, a ne vaše i još nečije", dodaje.
Posljednja tehnika koju Šo navodi je vezivanje događaja za neke neobične elemente.
"Morate sjećanje učiniti neobičnim i posebnim. Bolje ćete zapamtiti stvari koje su znatno drukčije od običnih jer ste s tim sjećanjima duže u interakciji", zaključuje.
Šo nadalje objašnjava da su na manipulacije u sjećanju značajno oslanja oglašavanje te da oglasi u čovjekovom mozgu stvaraju veze koje same po sebi nisu prisutne.
"Tako se na primjer koka-kola vezuje uz sreću. Povezivanje proizvoda s emocijama kasnije utiče na čovjeka prilikom donošenja odluka o kupovini", kaže Šo.
To se događa i u modernoj političkoj komunikaciji. Političari kao što su Donald Trump nastoje da povežu svoj lik s pozitivnim emocijama.
"Političari se oslanjaju na pretpostavku da se vi ničega nećete sjećati. Znaju da je ljude lako zbuniti i promijeniti im sećanja", pojašnjava Šo.
Ona dodaje da se mijenjanjem sjećanja ljudi može uticati na donošenje odluka, kao i da su ljudi vrlo ranjivi kada se radi o ratnoj propagandi.
