Safet Kalić, kao u sapunicama, godinama "drži pažnju javnosti". "Širu popularnost" stekao je tokom akcije Sablja, kada ga je srpska policija označila kao jednog od glavnih narko-bosova u regionu i osumnjičila da je zemunskom klanu doturao na stotine kilograma narkotika. Mediji u regionu su ga zvali „kraljem heroina“. Te optužbe nijesu dokazane, ali se Kalić u tajnoj dokumentaciji crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja je procurila u javnost, pominje kao bezbjednosno interesantna osoba, koja uglavnom djeluje u inostranstvu.
U javnosti je procurio i snimak njegove svadbe na kojoj su uslikani tadašnji visoki funkcioneri ANB. Iz policije su objasnili da su bili na zadatku. Uslijedilo je hapšnjenje desetočlane grupe u Kalićevom stanu u Podgorici, za koje se sumnjalo da su pripremali likvidaciju makar jedne osobe. I još mnogo toga. Izmeđju ostalog, Safet Kalić je stigao je i da tuži razne medije u Srbiji i Crnoj Gori.
Hapšenja Kalića počela prije pet godina: Onda je sredinom ljeta 2011, pod sumnjom da su oprali oko osam miliona eura, policija uhapsila Aminu i Mersudina Kalića. Za Safetom Kalićem je izdat nalog za hapšenje, ali je on bio u bjekstvu. Uhapšen je prije dvije godine u Austriji, odakle je deportovan u Njemačku. Mediji su prenijeli da je odbio predlog njemačkog tužilaštva da zbog šverca narkotika odleži sedam godina zatvora. U Njemačku je Safet Kalić davno otišao. Tvrdio je da je tamo radeći na građevini kod strica zaradio prve pare i od njih po povratku u domovinu kupio za oko 165 hiljada eura preduzeće "Turjak". Onda je svoje bogatstvo u Crnoj Gori samo uvećavao.
Amina Kalić je u pritvoru provela nekoliko mjeseci. Ostalo je zapamćeno da je reis Islamske zajednice Rifat Fejzić molio da je kao uzornu majku četvoro djece i suprugu puste da se brani sa slobode. Molili su i pojedini gradjani Rožaja koji su na sav glas hvalili dobročinstva porodice Kalić. Mersudin je u pritvoru bio oko tri godine.
Država zaplijenila imovinu: U međuvremenu je država zaplijenila njihovu višemilionsku imovinu. Tada je Uprava za imovinu procijenila na 28 miliona eura. Bila je to najveća zaplijena imovine za koju se sumnjalo da je stečena od kriminalniih poslova. O njoj je brinula Uprava, neke od objekata je izdala za par hiljada eura mjesečno a mediji su- špekulisalo se, ali nikada nije potvrdjeno-da iza ljudi koji su zakupili imovinu stoje ustvari sami Kalići, jer se niko drugi ne bi usudio da iznajmi niihovu imovinu za koju se znalo da će biti vraćena. Advokati Kalića tvrdili su da država nezakonito i neustavno sprovodi postupak privremenog oduzimanja imovine.
Odluka Apelacionog suda: Odlukom Apelacionog suda, Kalići u Crnoj Gori nijesu krimimalci i novac nijesu stekli na nelegalan način. Odlukom Apelacionog suda otvoreno je mnogo pitanja- za sada uglavnom bez odgovora.
Jedno od njihe je što će sada uraditi Kalići. Hoće li tužiti državu ili će pokušati da se sa njom nagode?
U otvorenim pismu, koje potpisuje Mersudin Kalić, saopštili su da od države neće tražiti ništa više od onoga što propisuju zakoni Crne Gore, kao i da se nadaju da neće biti potreban poseban sudski postupak oko nadoknade, već da će, u skladu sa zakonom, postići korektnu nagodbu. U saopštenju Kalića se navodi da oni još uvijek nijesu dobili presudu Apelacionog suda, niti je formirana komisija koja bi utvrdila u kakvom je stanju privremeno oduzeta imovina. "To znači da nije bilo razgovora ni o visini štete i nadoknade koju cemo tražiti“, navodi se u pismu.
Šta će uraditi Kalići: Njihov branilac Dragoljub Đukanović kazao je za Portal Analitika da ne zna što će odlučiti Kalići i da on nije dobio punomoće na osnovu koga bi išao u drugi postupak naknade štete. Ni on još uvijek nije dobio odluku Apelacionog suda.
Pravno, imaju više osnova za naknadu štete. Zbog neosnovanog lišenja slobode, eventualno zbog štete jer nijesu mogli da koriste imovinu koja je privremeno oduzeta, zbog moguće štete koja je nastala na toj imovini, zbog toga što im je urušen poslovni ugled...
Zakonom o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom je jasno propisano da vlasnik ima pravo na povraćaj imovine i naknadu štete u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. U slučaju povraćaja imovine vlasniku će se predati plodovi i sve ostale koristi ostvarene tokom upravljanja oduzetom imovinom.
“Ako je u toku upravljanja oduzetom imovinom, izvršena prodaja dijela ili cjelokupne imovine, Crna Gora je dužna da vlasniku prenese iznos kupoprodajne cijene uvećan za isnos prosječne kamate koja se obračunava na depozite po viđenju u Crnoj Gori”, jasno je prpisano u zakonu.
Ogromna imovina Kalića: Na spisku za vraćanje nalaze se velelepni hotel “Rožaje” sa desetak spratova, nezavršeni ski-centar “Turjak” sa ogromnim hotelom, odmaralište u Ulcinju, stanovi u Podgorici i na primorju, koje je država rentirala, zatim kafić “Tajson”, zemljište, preduzeća “Daut Daut” i “Mak petrol”, potom benzinska pumpa u Rožajama, automobili, platne i kreditne kartice, nakit, novac... Kalićima je posle hapšenja privremeno bio oduzet i “hamer”, koji je država dodijelilaa Specijalnoj antiterorističkoj jedinici.
Kalići imaju pravo i da traže nadokandu za neosnovano lišenje slobode. Zakonikom o krivičnom postupku propisano je da se prije nego što odluče da tuže oštećeni obraća Ministartvu pravde. Ukoliko Ministarstvo pravde o zahtjevu ne donese odluku u periodu od tri mjeseca ili ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen, nakon toga, može podnijeti tužbu pred nadležnim sudom. Ministarstvo pravde je napravilo tri kategorije za isplatu, pa mjesec pritvora može da košta od 600 do 2.000 eura. Samo na osnovu sporazuma sa oštećenima, država je u prethodne četiri godine isplatila oko četiri miliona eura. Koliko je tačno po sudskim presudama, ne zna se, ali se zna da u praksi dobijaju znatno vise. Tako je Beranac Vuk Vulević krajem 2013. dobio presudu po kojoj je država družna da mu isplati 30 hiljada eura zbog neosnovanog lišavanja slobode u slučaju ubistva Faiza Kadrića u Švajcarskoj. Zlatko Tarle, bivši optuženi u sudskom procesu Morinj, dobio je 60.000 eura.
Šta dalje: Drugo, bitnije, pitanje je za državu. Što će odgovorni sada učiniti? I hoće li bilo ko odgovarati što je „pao“ slučaj kojim su se dičili pred domaćom i stranom javnošću i u izvještajima isticali kako su zaplijenili više desetima miliona eura imovine za koju se sumnja da je stečena od prodaje droge? Stevo Muk iz Instituta 'Alternativa' kaže za Radio Slobodna Evropa da ovakav epilog procesa protiv Safeta Kalića koji je vlast godinama koristila kao dokaz posvećenosti borbe protiv organizovanog kriminala predstavlja ozbiljan udarac za državu.
"Ovo je težak poraz crnogorskog tužilaštva i pravosuđa u cjelini, a naročito onog dijela tužilaštva koje je nekoliko godina pripremalo i zastupalo ovakvu optužnicu, ali i onog dijela sudstva koje je potvrđivalo", kaže on. Dodaje da treba preispitati profesionalnu odgovornost ljudi koji su tada rukovodili specijalnim tužilaštvom i sastavljanjem te i takve optužnice. Do sada nije poznato da je u Crnoj Gori bilo ko snosio posljedice jer su obarane optužnice u velikim slučajevima.
Nakon odluke Apelacionog suda pred Kalićima, koji su sada i zvanično ugledna poslovna familija, otvaraju se brojne mogućnosti. Pred nadležnima samo jedna. Kad saberu koliko će gradjani platiti Kalićima iz budžeta da vide je li ko dje zakazao. Ili je sve bila samo turska serija za pučanstvo.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
