"Među najvažnijim problemima, na čijem riješavanju aktivno radim, izdvaja se loše upravljanje finansijama na nivou preduzeća u prethodnom periodu, te organizacioni i kadrovski problemi. Isto tako, s obzirom da je JPNPCG prošle godine poslovalo sa minusom, sa čijim uzrocima je javnost blagovremeno upoznata, jedan od ključnih izazova za ovo preduzeće bilo je uspostavljanje održivog finansijskog poslovanja", kazala je Vuković.
ANALITIKA: Od aprila obavljate funkciju direktorke Nacionalnih parkova. Kakvo ste stanje zatekli u ovom javnom preduzeću?
VUKOVIĆ: Kako sam i u prethodnom periodu bila angažovana u oblasti zaštite prirode, to mi je, s jedne strane, olakšalo brzinu sagledavanja svih pozitivnih i negativnih procesa rada u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore. S tim u vezi, stupajući, prije sada već tri mjeseca, na poziciju direktora JPNPCG, susretala sam se sa brojnim i raznovrsnim izazovima koji u većem ili manjem obimu otežavaju djelovanje i usporavaju proces razvoja Javnog preduzeća. U tom smislu, među najvažnijim problemima, na čijem riješavanju aktivno radim, izdvaja se loše upravljanje finansijama na nivou preduzeća u prethodnom periodu, te organizacioni i kadrovski problemi. Isto tako, s obzirom da je JPNPCG prošle godine poslovalo sa minusom, sa čijim uzrocima je javnost blagovremeno upoznata, jedan od ključnih izazova za ovo preduzeće bilo je uspostavljanje održivog finansijskog poslovanja. Vođeni time pristupili smo racionalizaciji troškova, posebno u onim sferama koje neće uticati na kvalitetno upravljanje zaštićenim prirodnim resursima. Novi menadžment Preduzeća konstantno radi na uspostavljanju mehanizama kontrole potrošnje, te organizaciji poslovanja u skladu sa zakonskim okvirima.
ANALITIKA: Šta je najveći izazov koji vas očekuje tokom upravljanja Parkovima?
VUKOVIĆ: U svakom slučaju, ono što je bilo i ostalo moje profesionalno usmjerenje i cilj, kako tokom prethodnog, tako i sadašnjeg angažmana, predstavlja kontinuirani rad na unaprjeđenju zaštite prirode u svim njenim segmentima, otvorenost ka svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji svojim djelovanjem doprinose zaštiti, očuvanju i promociji najznačajnijih prirodnih vrijednosti Crne Gore, a što neizostavno uključuje zaštićena prirodna područja i crnogorske nacionalne parkove kao njihovog najvrijednijeg nasljeđa.
ANALITIKA: Preko nacionalnih parkova se štiti dvanaestina teritorije Crne Gore. Da li preduzeće ima kadrovskih i tehničkih potencijala za tako nešto?
VUKOVIĆ: Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore upravlja sa 7,7% najvrijednije, i, u smislu biodiverziteta, najbogatije teritorije zemlje, te od 24. avgusta prošle godine, i prostorom Ulcinjske solane. Crna Gora treba da bude prepoznatljiva po vrijednostima i ljepoti parkova, te mogućnostima i potencijalima koji omogućavaju kako njihov razvoj, tako i, istovremeno, razvoj lokalnih uprava i zajednica koje obitavaju na ili gravitiraju njihovim prostorima.
Takođe, uspostavljanjem profesionalnijeg odnosa prema poslu, preuzimanjem odgovornosti za aktivnosti koje vršimo, uz neznatna ulaganja u infrastrukturu, obezbijedićemo redovno funkcionisanje svih najznačajnijh aktivnosti u upravljanju parkovima, kao i povećanje profita parkova u što skorijem vremenskom periodu.
ANALITIKA: Šta mislite na žalbe lovočuvara i radnika Ambijetalne higijene da imaju niske zarade?
VUKOVIĆ: U cilju podizanja efikasnosti rada, JP već radi na izmjenama organizacije i raspodjele posla, kao i odgovornosti među zaposlenima. Evidentni su kadrovski problemi jer su, do sad, bila upražnjenja radna mjesta na ključnim pozicijama koja su trebala biti oslonac kvalitetnog upravljanja preduzećem. S tim u vezi, već je preduzet niz aktivnosti u cilju adekvatnog rješavanja ovog problema i uspostavljanja usaglašenijeg organizacionog sistema koji treba da bude funkcionalan i doprinese adekvatnom upravljanju nacionalnim parkovima.
Kada je riječ o visinama zarada zaposlenih u Službama zaštite, znatan dio mog angažmana biće posvećen unaprjeđenju uslova zaposlenih koji predstavljaju temelj očuvanja u ukupnom sistemu zaštite prostora i resursa Parkova. U toku su izmjene Kolektivnog ugovora u skladu sa novim zakonima čime ćemo nastojati da obezbijedimo što bolje finansijske uslove za angažovanje zaposlenih u ovim Službama. Takođe će JP, u cilju efikasnije zaštite prostora Parkova i unaprjeđenja rada zaposlenih u Službama zaštite i ambijentalne higijene, jačati postojeće kapacitete, i kao što je definisano planskim dokumentima, u skladu sa finansijskim mogućnostima, nastojati da realizuje nabavku terenskih vozila, materijalno-tehničkih sredstava i uniformi. S tim u vezi, uslovi rada i funkcionisanja Službe zaštite u NP Skadarsko jezero biće unaprijeđeni izgradnjom objekta na Bobovištu, kao i rekonstrukcijom objekta na Vranjini. U NP Prokletije planirano je povećanje broja izvršilaca i izgradnja objekta za Službu zaštite u Plavu i Gusinju.
ANALITIKA: Kakvo je Vaše mišljenje o najavljenim investicijama u Parkovima?
VUKOVIĆ: Osnovna funkcija nacionalnih parkova Crne Gore predstavlja očuvanje i zaštitu najznačajnih prirodnih vrijednosti. Parkovi se moraju razvijati u skladu sa smjernicama održivog razvoja, a njihove vrijednosti moraju ostati sačuvane za sve nove generecije koje dolaze.
Nacionalni parkovi Crne Gore kao i sva zaštićena prirodna područja susreću se sa brojnim izazovima. Jedan od ključnih izazova današnjice je privući veći broj posjetilaca, obezbjediti im uslove za kvalitetan boravak i, pri tom, ne narušiti postojeće prirodne uslove. Uz puno poštovanje zakona i smjernica održivog razvoja, uz ekološku svijest da je priroda vrijednost koja istovremeno pripada svima i predstavlja odgovornost svih nas, moguće je obezbijediti razvoj Parkova i razvoj lokalnih struktura koje počivaju na potencijalima njihovih prostora. Petogodišnjim planovima upravljanja definisani su njihovi pravci razvoja i usmjerenost ka očuvanju njihovih najznačajnijh prirodnih vrijednosti, kulturnog nasljeđa, tradicije i ljudskim radom stvorenih vrijednosti.
ANALITIKA: Koliko će novca biti utrošeno za investicije tokom ove godine?
U cilju unaprjeđenja turističke infrastrukture, JPNPCG, u saradnji sa Direkcijom javnih radova Crne Gore i drugim subjektima, realizuje nekoliko značajnih kapitalnih investicija, od kojih izdvajamo rekonstrukciju restorana Crno jezero i rekonstrukciju restorana u NP Biogradska gora. Očekuje se da ćemo realizacijom ovih projekata unaprijediti turističku ponudu, povećati broj posjetilaca i ukupna finansijska sredstva Parkova, stvoriti mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta i pospješiti ostvarivanje benefita kod lokalnih proizvođača koji će u ovim objektima imati mogućnosti da plasiraju i prodaju svoje autohtone proizvode kao što su npr. sir, voćni sokovi, med, čajevi ili ručno-rađeni predmeti itd.
U vezi sa rekonstrukcijom restorana na Crnom jezeru, imajući u vidu brojne nagomilane probleme koji su se dešavali od momenta planiranja ovog restorana, pa kroz sve faze realizacije u prethodnih godinu dana, već su učinjeni dodatni napori kako bi se omogućio neometan završetak radova i obezbijedilo otvaranje restorana u ovoj sezoni. Iako i dalje postoje otvorena pitanja, vjerujemo da ćemo u toku ove godine restoran staviti u funkciju i obezbijediti dodatnu uslugu u okviru NP Durmitor za sve posjetioce Crnog jezera. Takođe, u narednom periodu se očekuje i završetak radova na restoranu u NP Biogradska gora, kao i drugi projekti u ostalim parkovima.
Kapitalnim budžetom za 2016. godinu kroz program Unapređenja turističke ponude planirana su sredstva u iznosu od 200.000 eura za rekonstrukciju bivše Vojne karaule u NP Prokletije za potrebe naučno-istraživačkog centra, izgradnju kampa za mobilne kućice u NP Lovćen, rekonstrukciju putne infrastrukture u NP Biogradska gora, valorizaciju Žugića Luke u kanjonu Tare u NP Durmitor, izgradnju i opremanje restorana na Crnom jezeru i stavljanje u funkciju motela Radovan Luka u NP Durmitor, kao i sredstva u iznosu od 200.000 eura za izgradnju izložbenog paviljona, takođe, u okviru NP Durmitor.
ANALITIKA: Solana je trenutno najaktuelnija pitanje. Da li ima razlike u pogledu rješavanja tog pitanja sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma.
VUKOVIĆ: Nakon preuzimanja upravljanja Solanom, 24. avgusta 2015. godine, JPNPCG je preduzelo sve potrebne mjere i radnje u cilju unaprjeđenja zaštite biodiverziteta. S tim u vezi, JP je osnovalo Savjetodavno tijelo koga čine članovi ključnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom ovog prostora, organizovalo okrugli sto posvećen zaštiti bioidverziteta Solane, pripremilo Program upravljanja za Solanu koji uključuje šest strateških oblasti i Protokol monitoringa ornitofaune, organizovalo, do sada, pet sjednica Savjetodavnog tijela i iniciralo zakonsku zaštitu stare Upravne zgrade Solane „Bajo Sekulić“ kao materijalnog kulturnog dobra i ribarenje kalimerama na Port Mileni kao nematerijalnog kulturnog dobra, što je i prihvaćeno od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Odmah nakon preuzimanja upravljanja prostorom solane, JP je angažovalo profesionalnu agenciju u cilju fizičke zaštite prostora i angažovalo 8 lica u cilju upravljanja i kontrole pumpnih postrojenja i fizičke zaštite prostora. Takođe je JP realizovalo niz aktivnosti definisanih redovnim monitoringom ornitofaune čiji su prvi rezultati pokazali da nema drastičnog odstupanja u kvanitetu i kvalitetu raznovrsnih ptičjih populacija.
U narednom periodu, JP će u saradnji sa NTO CG i LTO Ulcinj i ostalim turističkim organizacijama raditi na pospješivanju promocije i unaprjeđivanju postojećih infrastrukturnih turističkih objekata i same turističke ponude.
Takođe je važno istaći da je JP za predstavnike ključnih institucija koje se bave zaštiom Solane, organizovalo prezentaciju rada slovenačke solane Krajinski park Sečoveljske solane u cilju predstavljanja pozitivnog načina upravljanja solanom i u cilju sagledavanja primjene dobrih praksi na našem prostoru.
JPNPCG od potpisivanja Ugovora o zakupu Ulcinjske solane do danas sprovodi aktivnosti u koordinaciji sa resornim Ministarstvom održivog razvoja i turizma i u saradnji sa Opštinom Ulcinj i ostalim subjektima uključenim u njenu zaštitu. Svi ovi subjekti zajedno sa JPNPCG su na istom putu – putu zaštite i valorizacije Solane. Potencijali i mogućnosti Solane su neiscrpni.
ANALITIKA: Šta je rješenje za Solanu po Vašem mišljenju?
VUKOVIĆ: Potrebno je angažovati ključne subjekte i međunarodne eksperte, takođe obezbijediti značajna finansijska sredstva, preispitati mogućnosti proizvodnje soli i valorizacije njenih brojnih vrijednosti. U tom pravcu, očekujemo efikasniju saradnju sa svim institucijama i organizacijama sistema na projektima zaštite i očuvanja kako Solane tako i zaštićenih prirodnih područja, kao i zajedničke aktivnosti sa lokalnim upravama i NVO u cilju očuvanja i održivog upravljanja najvrijednijim prirodnim područjima. Takođe očekujemo podršku ukupne javnosti i medija da svojim sugestijama, kritikama i predlozima budu naš partner u promociji aktivnosti na zaštiti i očuvanju Parkova i Solane.
Uvjerena sam da ću sopstvenim zalaganjima uz pomoć svojih saradnika i zajedničkim inicijativama sa ostalim subjektima uspjeti da ostvarim vidljivije i efikasnije rezultate na zaštiti prirode i povećanju svijesti o značaju zaštite kod svih ljubitelja Parkova. Ovo je ujedno prilika da vas pozovem da dođete i posjetite Durmitor, Biogradsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije. I Solanu, naravno!
Predrag ZEČEVIĆ
