Scena

Omaž Ratku Vujoševiću: Śećanje na velikoga pjesnika

Fakultet za crnogorski jezik i književnost s Cetinja i Crnogorski akademski književni krug organizovaće sjutra u podne u Slušaonici broj 1 tog fakulteta, omaž Ratku Vujoševiću povodom 75 godina od rođenja.
Omaž Ratku Vujoševiću: Śećanje na velikoga pjesnika
Portal AnalitikaIzvor

Program će početi projekcijom filma Gojka Kastratovića "Orevuar, Montenegro". U njemu će još učestvovati predśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti akademik Sreten Perović, književnik Zuvdija Hodžić, glumica CNP-a Ana Vujošević i profesor na FCJK doc. dr Vladimir Vojinović.

Ratko Vujošević rođen je 7. aprila 1941. godine u Orahovu. Maturirao je u titogradskoj Gimnaziji, a diplomirao 1968. godine na studijama političkih nauka u Beogradu. Obavljao je poslove novinara u Izvršnome vijeću SRCG i u listovima Titogradska tribina i Pobjeda. Bio je urednik edicije Savremena literatura u Pobjedi, i Ljetopisu đe je recenzirao i priredio za štampu brojna izdanja savremenih crnogorskih pisaca. Osnivač je Kluba mladih pisaca u ondašnjem Domu omladine "Budo Tomović". Objavio je četiri knjige poezije: "Znak na putovanju" (1966), "Pastirica" (1972), "Čini" (1991) i "Beskonačna dokazivanja" (2003). Vujoševićeva poema "Orevuar, Montenegro" ubraja se u najbolja ostvarenja moderne crnogorske poezije. Pjesme su mu prevođene na ruski, turski, švedski i francuski jezik. Dobitnik je Nagrade oslobođenja Titograda (1972) i više književnih priznanja. Preminuo je u Podgorici 21. juna 2004. godine i sahranjen u porodičnoj grobnici na Orahovu.

Sreten Perović rođen je 1932. godine u Podgorici, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Beogradu. Bio je angažovan kao profesor književnosti i jezika, glavni urednik časopisa  Susreti, urednik u Grafičkome zavodu i odgovorni urednik i rukovodioc dnevnoga lista Pobjeda. Autor je četrdesetak knjiga lirike, pozorišne i književne kritike, prevoda i prepjeva makedonske poezije i antologija crnogorske književnosti. Najvažnije njegove pjesničke zbirke su: "Seanse" (1958), "Prepoznavanje vremena" (1965), "Gladno oko" (1975), "Himna južnim vjetrovima" (1991) i "Put u daleke duše" (1997). Poezija mu je prevođena na dvadesetak jezika. Dobitnik je brojnih književnih nagrada. Predśednik je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i član Makedonske akademije nauka i umjetnosti.

Zuvdija Hodžić rođen je 1944. godine u Gusinju, gdje je osnovnu školu započeo, a nastavio u Peći i Plavu. Gimnaziju je završio u Ivangradu, a studije na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću i na Filološkome fakultetu u Prištini, đe je i diplomirao. Uređivao je listove Titov pionir, Stvaranje, Doclea i Koha. Objavio je dvije knjige zapisa i crteža, pjesničku knjigu "Na prvom konaku", knjige priča "Gluva zvona" i "Neko zove" i romane "Gusinjska godina" i "Davidova zvijezda", za koje je primio brojna domaća i međunarodna priznanja, među kojima Trinaestojulsku nagradu, Nagradu oslobođenja Titograda i Nagradu oslobođenja Plava. Djela su mu prevedena na brojne svjetske jezike i kao lektira za osnovnu školu uvrštena u predmetne programe Crne Gore i BiH. Hodžić je redovni član DANU, vanredni član CANU, generalni sekretar Crnogorskoga PEN centra, član Matice crnogorske i Crnogorskoga društva nezavisnih književnika, potpredśednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, predśednik Upravnoga odbora Centra za iseljenike, glavni urednik časopisa Kod i urednik časopisa Almanah.

Ana Vujošević rođena je 1975. godine u Titogradu. Diplomirala je na Akademiji dramskih umjetnosti na Cetinju i ostvarila brojne zapažene uloge u Crnogorskome narodnom pozorištu i kokmadima drugih teatarskih kuća. Za glumačka ostvarenja primila je brojne nagrade, među kojima i Godišnju nagradu CNP, nagradu za najbolju glumicu i nagradu za najbolju žensku ulogu na Festivalu crnogorskoga teatra i Gran pri za najbolju ulogu na Međunarodnome festivalu glumca u Nikšiću. Jedan je od osnivača NVO ATAK. Pohađa poslijediplomske studije na Ekonomskome fakultetu u Podgorici.

Portal Analitika