Piše: Jakša BACKOVIĆ
U principu, „kompjuterski kriminal“ podrazumijeva svaku vrstu kriminala u kome se „kompjuter“ ili „računarska mreža“ koristi kao sredstvo ili cilj izvršenja krivičnih djela. Kao takav, može biti politički, ekonomski, proizvodnja i distribucija nedozvoljenih i štetnih sadržaja, manipulacija zabranjenim proizvodima, supstancama i robama, kao i povrede privatnosti.
Naglim razvojem bežičnih računarskih mreža (Wi-Fi), njihovom primjenom, kao i razvojem pametnih telefona, termin „kompjuterski kriminal“ počinje dobijati novi oblik i naziv, a to je „visoko tehnološki kriminal“.
Po procjenama anti virus kompanije „McAffee“, gubici u svijetu na godišnjem nivou se procjenjuju na više milijardi eura, gdje su uračunati gubici od svih vrsta krivičnih djela kompjuterskog kriminala. Najveći troškovi su iz oblasti zloupotreba brojeva kreditnih kartica (fišing, skimming i sl.), računarske prevare, kao i narušavanja prava intelektualne svojine (piraterija softvera, muzike i filmova), pa tek onda dolaze štete pričinjene upadima u zaštićene baze podataka, krađa ličnih podataka i „sajber“ špijunaža.
Država Crna Gora ne zaostaje sa razvojem ICT tehnologija, samim tim i ne zaostaje u reciprocitetu izvršenja krivičnih djela vezanih za visokotehnološki kriminal. Činjenica da je 2006. godine u Crnoj Gori bilo oko 50.000, a da je šest godina potom taj broj narastao na preko 300.000 internet korisnika, dosta govori o prisutnosti interneta u svakom crnogorskom domaćinstvu. Samim tim, raste mogućnost da crnogorski državljani budu žrtve kompjuterskog kriminala, kao i da budu edukovani da vrše krivična djela uz pomoć ili protiv informacionih sistema.
Što se tiče društvenih mreža (Facebook, LinkedIn, Twitter i sl.) u Crnoj Gori, po posljednjim izvještajima, postoji više od 310.000 korisnika istih, što znači da svaki drugi državljanin Crne Gore posjeduje nalog na nekoj od društvenih mreža. Imajući u vidu navedenu činjenicu, u Crnoj Gori raste i broj krivičnih djela vezanih za krađe identiteta.
Najčešći oblici kompjuterskog kriminala u Crnoj Gori: U Crnoj Gori su prisutna sva krivična djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala. Najviše su prisutna krivična djela iz oblasti krađa identiteta, računarskih prevara, krađa e-mail naloga, kripto loker ucjene, narušavanje prava intelektualne svojine, a tek onda dolaze krivična djela dječije pornografije, sajber špijunaže i klasičnih djela iz oblasti kompjuterskog kriminala kao što su (DdoS napadi, SQL inekcije i sl).
Procjenjuje se da je šteta pričinjena vršenjem ovih krivičnih djela u Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina preko 1.500.000 eura, što je samo pričinjena šteta prijavljena od strane crnogorskih firmi i građana. Sumnja se da je stvarna pričinjena šteta mnogo veća od zvanične.
Legislativa EU u oblasti kompjuterskog kriminala: Kako je rastao broj korisnika interneta u Crnoj Gori, tako su prilagođavali i crnogorski zakoni vezani za krivična djela „visokotehnološkog kriminala“. Tako su već 2004. godine u Krivični zakonik implementirana krivična djela iz oblasti računarskog kriminala. Kako se trend krivičnih djela mijenjao, tako su se vršile izmjene i dopune Krivičnog zakonika. Već 2014. godine zakonom su obuhvaćena sva krivična djela iz oblasti visoko tehnološkog kriminala koja su u potpunosti usklađena sa legislativom Evrposke unije.
Institucije i nadležnost za borbu protiv visokotehnološkog kriminala: Država Crna Gora je išla u skladu sa novim trendovima iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i formirala Ministarstvo za informaciono društvo u okviru kojeg je formiran CIRT tim (CERT – Computer Emergency Response Team) koji je zadužen za kordinaciju i pomoć državnim organima kako bi se smanjio rizik od računarskih incidenata, kao i podizanje svijesti o sabjer prijetnjama i sabjer bezbjednosti. U svijetu trenutno postoje više od 250 CIRT timova.
Takođe, u MUP-u Crne Gore u Upravi policije, 2015. godine formirana je Jedinica za borbu protiv visoko tehnološkog kriminala, koja se nalazi u sklopu Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
NATO i cyber crime (projekti): Visokotehnološki kriminal postaje sve organizovaniji, učestaliji i ciljno orijentisaniji. Nije nepoznato da organizovane kriminalne grupe koriste usluge profesionalnih hakera kako bi vršila određena krivična djela i na taj način „prala“ svoj nelegalno stečeni novac kao i vršila „cyber“ špijunažu i sl. Pristupanje NATO savezu bi nam omogućilo korišćenje raznih servisa i projekata, kako bi se zajednički stalo na put vršenjem krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala. Na primjer, u Estonji je izvršen najveći zabilježeni hakerski napad koji je nekoliko nedjelja „paralisao“ informatičku infrastrukturu čitave zemlje. Zbog toga je Talin, glavni grad Estonije, i centrala NATO-a za borbu protiv sajber kriminala u kome je smješten i CoE institucija (Centre of Excelence), kojoj je glavni cilj dugoročno planiranje i unapređenje borbe i odbrane protiv hakerskih napada.
Država Crna Gora je dobila poziv za pristup NATO alijansi, a samim pristupom imala bi veću mogućnost prevencije, otkrivanja, odbrane od „cyber“ napada kao i saniranju posljedica. Na primjer, NATO centar za taktičke odgovore (CDMA – Cyber Defence Managment Authority), koji je smješten u Briselu bavi se kordinacijom „cyber“ odbrane članica NATO alijanse, a koji posjeduje najmodernije i najnaprednije tehnologije za otkrivanje „cyber“ napada.
Budućnost informacionih tehnologija i borba protiv visokotehnološkog kriminala: Prije nekoliko godina tehnologija je toliko napredovala, da su određeni stručnjaci predviđali da će u narednim godinama tehnološki razvoj stagnirati. Ali, velike korporacije kao npr. Apple i Samsung su se potrudile da tehnološka stagnacija ostane samo u fazi predviđanja. Već pojavom prvog telefona sa ekranom osjetljivim na dodir (touch screen phone) otvorila su nova vrata tehnološkog napretka. Klasični fotoaparati su zamijenjeni telefonima koji imaju kamere visoke rezolucije. Korporacija „Google“ je postala toliko velika, da se i riječ „google it“ našla u poslednjim rječnicima engelskog jezika, a navedeni anglicizam je opšteprihvaćen i kod mlađih generacija u Crnoj Gori. Video zapisi na društvenoj mreži „You Tube“ pružaju nam nova edukativna iskustva. Informacione komunikacione tehnologije će se u budućnosti razvijati u pravcu razvitka i nadogradnje pametnih mobilnih telefona. A prostora za to ima i previše. U budućnosti se predviđa da neće postojati kreditne kartice i da će papirni novac u potpunosti izaći iz upotrebe. Mobilni telefoni će u sebi sadržati tehnologiju uz pomoću koje ćete moći plaćati račune u radnji samim dodirom fiskalne kase. Ukoliko želite kupiti kartu za utakmicu i pozorište, ista će vam se nalaziti u telefonu. Telefoni će u budućnosti zamijeniti i lična dokumenta (lične karte, pasoše, vozačke dozvole).
Sve navedeno će biti bazirano na širenju informaciono komunikacionih tehnologija, a samim tim predstavljaće i izazov za zaštitu od hakera i „cyber“ napada. Tako da će se kao i u dosadašnjoj praksi, pokušati pronaći načini kompromitacije podataka o bankovnim računima i ličnim podacima.
Koliko god možda jednostavno zvučalo, prva linija odbrane od kompjuterskog kriminala i „cyber“ napada je čovjek. Ukoliko smo svjesni prijetnji koje vrijebaju iz „cyber“ prostora i načina zloupotrebe visokih tehnologija, umanjuju se šanse da postanemo žrtve visoko tehnološkog kriminala.
(Autor je šef Jedinice za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Upravi policije)
