Predsjednik Vlade Milo Đukanović predstaviće danas na sastanku sa opozicijom dokument, koji je radno naslovljen "Osnovni elementi ponude za učešće opozicionih parlamentarnih partija u Vladi Crne Gore radi otklanjanja sumnji u izborni sistem". Tim dokumentom Đukanović, radi otklanjanja sumnje u izborni proces i prevazilaženja “političke krize”, opoziciji otvoreno nudi ministarska mjesta ili “ukoliko opozicija ne želi da prihvati takav opseg odgovornosti, ili nema adekvatne kandidate može dobiti poziciju pomoćnika ministara sa dodatnim ovlašćenjima.
Iako se Đukanovićeva ponuda čini veoma valikodušna, lideri opozicionih stranaka Demosa, URA-e i SDP-a predložili su premijeru platformu, kojom traže da, osim potpredsjedničkog mjesta i četiri ministarstva, opozicionim predstavnicima budu ustupljena mjesta u brojnim državnim institucijama. Između ostalog opozicija želi svoj predstavnike u Zavodu za zapošljavanje, Fondu rada, Investiciono – razvojnom fondu, Direkciji za saobraćaj, Poreskoj upravi, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Upravi za nekretnine, Fondu PIO…
Ovaj opozicioni, kranje diskutabilan predlog, otvorio je mnoga pitanja – prije svih – da li je moguće u zakonskom okviru izvesti ono što opozicija traži, i da li će predstavnici Vlade i opozicije pokušati da nekako “zaobiđu” Ustavi i zakone da bi se došlo do dogovora i prevazilaženja “političke krize”?
Nesmjenjivost vlasti ali i lidera opozicije: Govoreći o nezgodnoj pravno-političkoj situacji u kojoj se trenutno nalazimo, bivši predsjednik Ustavnog suda profesor Blagota Mitrić ističe da u Crnoj Gori nema političke krize i da su za nesmenjivost vlasti u Crnoj Gori "isključivo krive opozicione partije, kod kojih, od prve do poslednje, postoji nesmjenjivost "vlasti" odnosno lidera, koji, uprkos, dvocenijskim izbornim neuspjesima čvrsto drže lidersku poziciju".
"Kao direktna posledica ove nesmenjivosti, u njihovim redovima postoje stalne turbulencije i to političke prirode, navodno, a ustvari, riječ je o borbi za prevlast u sopstvenoj partiji. Počev od SNP-a, pa do SDP-a. Između njih, umjesto snažnog LSCG, imamo slabašnu Liberalnu partiju, umjesto DF, imamo oslabljenog DF i Demos "u povoju". Da ne pominjemo ove sasvim male partije, koje su ispod ili na ivici cenzusa. A da li postoji politička kriza u CG? Po mom sudu - ne postoji, postoje izvjesne anomalije, na koje treba opozicija da gradi svoje jedinstvo i stalnu homegenu borbu protiv tih anomalija, kako bi eventualno došlo do smjenjivosti vlasti. Ali, dok su god u sadašnjem stanju opozicione saradnje, male su im šanse ili nikakve. Politička kriza je bila svojevremeno u Srbiji kad se ratovalo na Kosovu, i kad je tadašnja vlast otvoreno priznala da je pokrala predsjedničke izbore, pa je došlo do smjene vlasti 5. oktobra", rekao je Mirtić za Portal Analitika.
Đukanović “široke ruke”: On ističe, da je Đukanović, znajući sve ovo, zaista postao čovjek "široke ruke", kojom daje skoro sve ono što opozicija traži, a mnogo toga nije u skladu sa važećim Ustavom Crne Gore.
"Ne može se niko zapošljavati u razne državne institucije, koje ste nabrojali, pa, čak, ni na osnovu "pravnog akta", jer bi takav pravni akt "ipso facto" bio suprotan Ustavu, pa taman da se donese u formi zakona. A o sporazumu, čak, i potpisanom, da ne trošimo riječi i vrijeme. Stoga, u najkraćem, upućujem pravnike iz Đukanovićevog kabineta, na čl 2 st.3,, na čl. 45.st.1,2,3, na čl. 82, st 1, tačka 12, na čl 84 st.2, na čl. 110 st 1 i 2 Ustava, jer su ove ustavne odredbe mnogo "starije" od bilo kakvih političih dogovora i političkih akata. U pravu su poznate pravne situacije "sukoba zakona" na međunarodnom planu, zatim "unutrašnji sukob zakona" u federativni državama, ali da može u jednoj državi postojati "sukob prava i politike" to još nije poznato". Pa, čak, i u ratnim uslovima, jer su u tu svrhu donijete brojne međunarodne konvencije, koje regulišu razna ratna stanja, koje se moraju poštovati", objasnio je Mitrić.
Kratak vremenski rok: Bivši ministar pravde, pravnik Dragan Šoć smatra da je, kad su u pitanju pravne procedeure, moguće da predstavnici opozicije uđu u organe izvršne valsti ali da “ne zna koliko je to moguće u kratkom vremenskom roku”.
“Postoje zakoske procedure za sve – neke su jednostavne neke ne. Ako je određene funkcionere postavila Vlada ona može da ih smijeni i imenuje druge. Ali, ako se određeni funkcioneri biraju preko konkursa to zahtjeva da se sprovede procedura da bi to bilo zakonito. Na primjer - direktor Poreske uprave ili Zavoda za zapošljavanje – da bi neko došao na to mjesto ovaj koji je na tom mjestu mora da podnese ostavku pa da se raspiše konkurs sa drugoaga, zatim da se ispoštuju rokovi. Ne znam koliko je moguće da se sve to izvede u ovom kratkom roku koji je u ovom slučaju zanemaruje. Zakonske procedure su jasne ne može se praviti bezakonje. Ako dođe do političkog dogovora on mora da se sprovede u zakonskoj proceduri – rekao je Šoć za Portal Analitika.
Kada su u pitanju politički dogovori, Šoć navodi da nema ništa sporno kod premijerove ponude.
“Ako premijer kaže da vam nudi da uđete u Vladu, onda se pitanje da li ste to dobili na izborima ne postavlja. On kaže da je spreman da ustupi dio izvršne vlasti i tu nema oko čega da se raspravlja. Jedino pitanje je koliko je on spreman da ustupi i to nema veze sa rezultatima izora. Đukanović ništa ne mora da radi ali kad već nudi, deplasirano je pitanje da li neko može da uđe u vlast ako nije dobio povjerenje na izborima – rekao je Šoć.
Predstavnici Vlade ali i opozicije znaju da se zakonski okviri i procedure moraju poštovati čak i onda kad postoji politička saglasnost oko određenih pitanja. Sada ostaje da se vidi da li će se opozicija tvrdoglavo držati svojih zahtjeva ili će pokušati da nađu neko kompromisno rješenje kako bi zaobišli zakonske procedure koje moraju biti ispoštovane u kratkom vremenskom roku.
Balša KNEŽEVIĆ
