Ministri vanjskih poslova 28 država članica Alijanse na sastanku u sjedištu te organizacije u Briselu početkom decembra jednoglasno su donijeli odluku da Crnoj Gori bude upućen poziv za članstvo u NATO-u.
“NATO-ova politika otvorenih vrata ima za cilj širenje stabilnosti, bezbjednosti i demokratskih vrijednosti na kojima Alijansa počiva. Svi postajemo jači i stabilniji time što držimo svoja vrata otvorenim”, kazao je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg otvarajući sastanak šefova diplomatija država članica u Briselu na dana kada je Crnoj Gori uručena pozivnica.
Za godinu i po i zvanično u NATO-u: Crna Gora je time, bez dileme, završila najvažniji dio posla, i na neki način, može se već smatrati da je u NATO-u. Međutim, da bi i formalno postala 29. članica NATO-a, poziv treba da ovjere parlamenti ili vlade svih 28 članica, nakon čega treba da se izjasne poslanici u Skupštini Crne Gore.
Prema prvim procjenama, period ratifikacije će trajati oko godinu i po dana. U slučaju Hrvatske i Albanije, koje su posljednje ušle u NATO, period od poziva do članstva trajao je oko 12 mjeseci. Ono što će Crna Gora u tom periodu trebati da uradi uglavnom se odnosi na unapređenje vladavinu prava, a ministar vanjskih poslova će NATO-u dostaviti ,,pismo namjere“ uz koje se prilaže raspored sa tačno određenim datumima za završavanje reformi.
NATO je osnovan 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Vašingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka - Belgije, Kanade, Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Holandije, Norveške, Portugala, Velike Britanije i SAD-a. Kasnije su Alijansi pristupili Turska, Grčka, Njemačka, Španija, Češka, Poljska, Mađarska, Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Albanija i Hrvatska.Tih 28 zemalja će u narednih, oko godinu i po, postavljati konkretne zadatke i odlučiti kad će Crna Gora i formalno postati punopravna članica tog vojno-poličkog saveza.
U tom periodu vidjećemo da li će se ostvariti poruke da odugovlačenja nema i da li će doći do konkretnih poboljšanja u resorima bezbjednosnih službi, unutrašnih poslova, sudstva…
Afera “Budva”: Događaj koji je takođe izazvao veliku pažnju javnosti u protekloj godini je hapšenje visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) i bivšeg predsjednika državne zajednice SCG i crnogorskog parlamenta Svetozara Marovića. Policija je 17. decembra oko 09:00 časova privela Marovića po nalogu Specijalnog tužilaštva.Prije Svetozara Marovića privedeni su i članovi njegove uže familije - sin Miloš, brat Dragan, strina Mirjana, a postupak se vodi i protiv njegove kćerke Milene Marović-Bogdanović i Miloševe tašte Dragice Popović. U ovom postupku takođe je priveden i bivši predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nagovijestio je krajem novembra hapšenje Marovića, ističući da je identifikovan šef organizovane kriminalne grupe u Budvi i najavio da će uskoro istraga biti proširenja i na njega u slučajevima izgradnje platoa na Jazu i tržnog centra “TQ plaza”.
Svjedok saradnik u aferama “TQ Plaza” i “Jaz” i izvršni direktor kompanije „Trejd junik“ Mirko Latinović, ranije je označio Marovića kao osobu koja je rukovodila svim spornim poslovima na teritoriji Budve.
Latinović je Marovića označio kao osobu po čijem su nalogu radili svi osumnjičeni, kao i on sam. Svjedok saradnik je ispričao tužiteljki da je Marović znao sve o izgradnji ,,TQ Plaze“ gdje je firma ,,Trejd junik“ bila izvođač radova.
Latinović je tužiocu govorio o planovima koje je Marović imao sa njim i ostalim osumnjičenima, a kazao je i da visokom funkcioneru DPS-a ,,niko nije mogao stajati na putu i da je imao prolaze u svim službama od policije do nadležnih inspekcija i ministarstava“. S druge strane, prema medijskim natpisima, Marović je kategorički odbacio navode optužbe i svjedoka saradnika ističući da svjedoci to rade da bi zaštitili sebe, i da on u tom periodu nije imao državnu funkciju.
Počela gradnja auto-puta: Pripremni radovi za najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore, autoput Bar-Boljare, počeli su 11. maja. Tako je i zvanično otpočeo period od četiri godine predviđen za izgradnju prioritetne dionice Smokovac-Uvač-Mateševo.Prioritetna dionica imaće 18 tunela i 13 mostova, a tehnički su najzahtjevnija dva objekta - most Moračica i tunel Vjeternik. Most Moračica će, kako su najavili projektanti, biti ponos cijele Evrope. Biće dugačak kilometer, a nalaziće se na stubovima visine 180 metara. Tunel Vjeternik biće dug tri kilometra. Projekat predviđa izgradnju četiri petlje - na Smokovcu, Pelevom brijegu, Veruši i Mateševu, pa će stanovništvo tog kraja moći lako da se uključi na put.
Na izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa angažovano je, prema najnovijim informacijama, 35 domaćih građevinskih kompanija u svojstvu podizvođača, a prema riječima ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića, taj broj se konstantno povećava.
Jedan od najznačajnijih segmenata realizacije projekta autoputa odnosi se na angažovanje domaćih podizvođača, koje u skladu sa podklauzulom 4.4 ugovora o projektovanju i izgradnji ne može biti manje od 30 odsto u odnosu na ukupnu vrijednost projekta, uz uslov da je obezbijeđena prethodna saglasnost investitora, odnosno Vlade na angažovanje. Kineska kompanija CCCC, odnosno njena ćeka firma CRBC koju podržava gradiće trasu Podgorica – Mateševo. Od ukupnog iznosa za izgradnju dionice, odnosno 809,6 miliona eura, 688,16 miliona eura će obezbijediti kineska Exim banka kroz kredit, a 121,44 miliona eura je učešće države Crne Gore.
B.K.
