Direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da bi Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i Demokratskom frontu (DF) odgovaralo da predstojeći izbori izgledaju kao referendum o članstvu Crne Gore u NATO, te da će ove partije u narednom periodu doprinositi stvaranju referendumske atmosfere.
- Međutim, niko nije svemoćan, pa ni DPS, tako da će se osim NATO-a kao zaista važne teme nametnuti već započet proces pregovora oko neophodnih uslova za organizovanje fer i slobodnih izbora, karakter integracionog procesa sa EU, sveprisutna korupcija i neophodnost borbe protiv nje, ali i protest protiv selektivnosti te borbe i teška socio-ekonomska situacija – rekla je Uljarevićeva u intervjuu Portalu Analitika.
Prema njenom mišljenju, najavljeni anti-NATO protesti mogu samo dodatno podijeliti crnogorsko društvo, a činjenica da na subotnjem skupu neće biti dijela onih koji su se do sada javno profilisali kao protivnici Sjevernoatlantskog saveza, čini domete protesta skromnim.
ANALITIKA: Hoće li, prema Vašem mišljenju, pozivnica za NATO dovesti do nove prekompozicije na crnogorskoj političkoj sceni i možda još jače polarizacije unutar društva? Čeka li nas, kako je rekao lider Demosa Miodrag Lekić, još jedna godina NATO-a?
ULJAREVIĆ: Pozivnica za NATO i uopšte pitanje članstva u ovom vojnom savezu, jeste jedna od linija podjela u crnogorskom društvu. NATO će biti dominantna tema tokom 2016. izborne godine, ali vjerujem da će se naći sasvim dovoljno mjesta i za druge društvene teme i brojne probleme. Naredna godina će biti mnogo zahtjevnija i na polju EU integracija, jer mora biti godina mjerljivih rezultata, prvenstveno u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, a onda i na stvaranju pretpostavki za ekonomske reforme sa akcentom na održivost javnih finansija. Sve ovo će značajno uticati i na dinamiku transformacije političkog sistema u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li će predstojeći parlamentarni izbori izgledati kao referendum o NATO-u?
ULJAREVIĆ: Jasno je da bi DPS-u i DF-u takav razvoj događaja najviše odgovarao, pa će i u narednom periodu ovi politički subjekti doprinositi stvaranju referendumske političke atmosfere. Međutim, niko nije svemoćan, pa ni DPS, tako da će se osim NATO-a kao zaista važne teme nametnuti već započet proces pregovora oko neophodnih uslova za organizovanje fer i slobodnih izbora, karakter integracionog procesa sa EU, sveprisutna korupcija i neophodnost borbe protiv nje, ali i protest protiv selektivnosti te borbe i teška socio-ekonomska situacija. Ove teme se ne mogu zaobići, a osim toga samo rješavanje ovih markantnih društvenih problema i izazova predstavlja i bezbjedonosno pitanje Crne Gore.
ANALITIKA: Kako gledate na predstojeće anti-NATO proteste u organizaciji dijela Demokratskog fronta? Koji su njihovi dometi?
ULJAREVIĆ: Ovi protesti mogu samo dalje doprinijeti polarizaciji crnogorskog društva, ali činjenica da u njima ne participiraju ni svi oni koji su se do sada javno deklarisali kao protivnici NATO alijanse čini unaprijed te domete skromnim.
ANALITIKA: Mogu li protesti protiv crnogorskog članstva u Alijansi dodatno da zaoštre odnose u samom DF-u, s obzirom da PzP kao konstituent tog saveza neće učestvovati u njima jer se zalaže za članstvo u NATO-u?
ULJAREVIĆ: Mislim da se odnosi u DF-u neće značajnije remetiti u ovom periodu, a suprotan stav PzP-a o NATO integracijama od ostalih subjekata DF-a se amortizuje činjenicom da je ova partija za referendum o NATO-u i da njeni predstavnici koriste radikalnu retoriku, što je nakon odlaska Lekića postao dominantan izraz DF-a, koji, istini za volju, ovom političkom subjektu donosi određenu taktičku političku korist.
ANALITIKA: U kojoj mjeri subotnji protesti mogu da umanje snagu opozicije u njenom nastojanju da formira prelaznu vladu?
ULJAREVIĆ: Protesti dodatno profilišu opoziciju na krajnje desni izraz i partije građanskog centra, što će uticati i na suštinsku strukturu crnogorske političke scene. Pitanje je do koje mjere će partije građanskog centra shvatiti ozbiljnost društvenih procesa i uspjeti da se objedine nudeći jasan, jedinstven i reformski politički izraz. Ako to ne uspiju, ići će naruku DPS-u homogenizovanom anti-NATO protestima i eventualnim nejedinstvom partija građanskog centra.
ANALITIKA: Da li formiranje anti-NATO koalicije možda može uticati na ponovno približavanje DPS-a i SDP-a?
ULJAREVIĆ: Mislim da će eventualno novo približavanje te dvije partije teško ići. Ipak, ne treba zaboraviti da je njihov savez trajao više od deceniju i po, te da se radi o real političarima pa samim tim uvijek postoji šansa za neki vid postizbornih koalicija, što kada konsultujemo crnogorsku političku praksu nikako ne treba isključiti kao mogućnost.
ANALITIKA: Kakav je Vaš stav o razgovorima koje je inicirao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić? Mogu li oni dovesti do rješavanja političke krize? Smatrate li da lideri parlamentarnih partija zaista mogu doći do dogovora oko formiranja prelazne vlade?
ULJAREVIĆ: Razgovori jesu ohrabrujući i predstavljaju institucionalni način prevazilaženja političke krize. U sklopu postizanja dogovora o uspostavljanju neophodnih uslova za sprovođenje fer i slobodnih izbora, jedna od mogućnosti može biti i formiranje prelazne vlade, iako se meni čini da bi učinkovitije bilo da fokus bude drugačiji - odnosno da se više pažnje posveti uspostavljanju pune kontrole ključnih državnih organa za sprovođenje izbora i organa koji raspolažu javnim finansijama. Naime, mjesto premijera, koje bi hipotetitčki dobili opozicija i SDP, može biti samo od simboličke važnosti ako DPS zadrži kontrolu nad izbornim procesom po dubini. Činjenica da jedan dio DPS nema negativan stav prema prelaznoj vladi može biti politička zamka, jer je DPS-u potrebno da potroši dio vremena do izbora, odnosno da ostavi besmisleno kratak vremenski period u kojem bi jedna takva prelazna vlada djelovala.
ANALITIKA: Ima li načina za prevazilaženje aktuelne krize?
ULJAREVIĆ: Kriza u državi koja je duboko zakoračila u proces evroatlantskih integracija može se rješavati samo institucionalno i uz punu ozbiljnost i odgovornost političkih subjekata. Politički izrazi poput protesta su legitimni, otvaraju nova politička polja i tjeraju društvo da ubrza svoj razvoj. Međutim, sve se na kraju mora rješiti u i pred državnim organima.
N.D.
