Na jučerašnjem ministarskom sastanku u Briselu, Crna Gora je pozvana da se pridruži NATO-u, a tom prilikom generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je poručio da “ovakva politika otvorenih vrata, ima za cilj širenje stabilnosti, bezbjednosti i demokratskih vrijednosti na kojima Alijansa počiva”.
Crna Gora je, dileme nema, završila najvažniji dio posla, i na neki način, može se već smatrati da je u NATO-u. Međutim, da bi i formalno postala 29. članica NATO-a, poziv treba da ovjere parlamenti ili vlade svih 28 članica, nakon čega treba da se izjasne poslanici u Skupštini Crne Gore.
Prema prvim procjenama period ratifikacije će trajati oko godinu i po dana. U slučaju Hrvatske i Albanije, koje su posljednje ušle u NATO, period od poziva do članstva trajao je oko 12 mjeseci.
Ono što će Crna Gora u tom periodu trebati da uradi uglavnom se odnosi na vladavinu prava a ministar vanjskih poslova će NATO-u dostaviti ,,pismo namjere“ uz koje se prilaže raspored sa tačno određenim datumima za završavanje reformi.
Sagovornici Portal Analitika smatraju da će se reforme, na kojima će članice NATO-a u narednom periodu strogo insisitirati, prije svega odnositi na konkrentoj primjeni onoga što je usvojeno u zakonskom okviru.
Reforma sektora unutrašnjih poslova izazov: Vojni analitičar Aleksandar Radić kazao je za Portal Analitika da je ratifikacija od strane članica formalnost i da već može da se smatra da je Crna Gora dijelom u NATO-u. Radić ističe da će Zapad sada insistirati da se ispunjavaju godišnji planovi i konkretni zadaci iz oblasti vladavine prava i reforme u resoru unutrašnjih poslova.
“Sve aktivnosti koje su rađene kada je u pitanju pridruživanje NATO-u, su najmanje veze imale sa vojskom. U vojsci je lako uvesti reforme – naredite i vojska to uradi. Ali vladavina prava, reforme u resoru unutrašnjih poslova, bezbjednosnih službi su ozbiljni zadaci. Sada će se otovriti niz pitanja kako crnogorsko društvo učiniti savremenim i tu je NATO samo početni korak. Ali je potpuno jasno da EU želi bezbjednosnu garanciju kao preduslov za integraciju. Da bi zemlje Balkana bile dio EU, one moraju prvo da budu dio bezbjednonog mehanizma koji stvara NATO “, rekao je Radić.
On je naglasio da će jedno od važnijih pitanja za Vladu Crne Gore biti i kako da pridobije naklonost javnog mnjenja.
“ To pitanje će i dalje biti aktuelno jer Zapad očekuje da javnom mnjenju postane prihvatljivo članstvo u NATO-u”, smatra Radić.
Odugovlačenja više nema: Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da je uz pozvnicu za članstvo u Alijansi Crna Gora dobila priliku da “depolitizuje svoje insitucije, unaprijedi mehanizme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori i učini da korupcija više ne bude opšteprihvaćeni način ponašanja”.
“Naravno da je ovaj dan i te kako značajan, ali ga ne bih nazvao niti sudbonosnim, niti istorijskim. Radi se samo o još jednom koraku u nizu ka stabilnoj budućnosti Crne Gore, jer se samo stabilna zemlja može posvetiti rješavanju unutrašnjih problema”, kazao je Dedović za Portal Analitika.
On ističe da je sada sigurno da će zakonski okviri koji su stvoreni za jačanje vladavine prava “u veoma kratkom roku pokazati vidljive rezultate u praksi”.
“Pod tim podrazumijevam pokretanje procesa koji su na čekanju kao i okončanje već započetih procesa sa konkretnim presudama i rokovima. Više odugovlačenja u oblasti vladavine prava nema. Moguće je i da u procesu ratifikacije pozivnice neke članice zatraže konkretne stvari iz oblasti vladavine prava. Mi ćemo imati kao društvo zadatak po zadatak koji ćemo morati da rješavamo”, kazao je Dedović.
Za Rusiju Crna Gora odavno dio NATO-a: Pozivnica koju je Crna Gora dobila, očekivano, nije prošla bez reakcija iz Rusije. Ruski senator Viktor Ozerov, nepun sat nakon što je pozivnica i zvanično izglasana, kazao je da će Rusija prekinuti zajedničke projekte sa Crnom Gorom ako se Podgorica pridruži NATO-u. Ranije je signal negodovanja došao i iz ruske ambasade u Podgorici, kada je poručeno da je Rusija “ozbiljno zabrinuta zbog kursa Crne Gore prema ubrzanoj integraciji u NATO”.
Kad se uz sve to dodaju i protesti koje organizuje dio crnogrske opozicije jasnog anti – NATO opredjeljenja, za koje se spekuliše da dobijaju podršku iz Rusije, nameće se pitanje da li pristupanje Crne Gore Aliansi sa te strane može da bude ugroženo.
Analitičar Aleksandar Radić ističe da je“s jedne strane jasno da opozicija u Crnoj Gori kao faktor povezivanja ima jednu stvar – ne u NATO” ali da nema toliko razloga za brigu.
- Ovih dana treba vidjeti da li će biti protesta opozicije u Crnoj Gori. Ali mislim da Rusija smatra već odavno da je Crna Gora za nju dio prostora NATO-a. Crna Gora može Rusiji da bude interesantna samo u medijskoj eksploataciji i ništa više od toga. Ne postoji stvarno nastojanje Moskve da spriječi ulazak Crne Gore u NATO. Svaka analiza situacije na Zapadnom Balaknu mora da počne od činjenice da su Ruminija i Bugarsa članice NATO-a tako da je Balkan, odnosno prostor bivše Jugoslavije okružen zemljama članicama ili zemljama koje su već jednom nogom u NATO-u – ističe Radić.
On naglašava da Crna Gora nije zadnja zemlja koja je dobila poziv i da “Zapadni Balkan mora da bude zaokružen od strane NATO-a da bi te zemlje mogle da idu u EU”
NATO je osnovan 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Vašingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka - Belgije, Kanade, Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Holandije, Norveške, Portugala, Velika Britanije i SAD-a. Kasnije su Alijansi pristupili Turska, Grčka, Njemačka, Španija, Češka, Poljska, Mađarska, Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Albanija i Hrvatska.
Tih 28 zemalja će u narednih, oko godinu i po dana, postavljati konkretne zadatke i odlučiti kad će Crna Gora i formalno postati punopravna članica Alijanse. U tom periodu vidjećemo da li će se ostvariti poruke da odugovlačenja nema i da li će doći do konkretnih poboljšanja u resorima bezbjednosnih službi, unutrašnih poslova, sudstva…
Balša KNEŽEVIĆ
