Vijest da će, konačno, biti odvojena sredstva, i da će ovaj dragulj doći na red da se obnavlja i prezentuje shodno kriterijumima Zakona o zaštiti kulturnih dobara, probudila je optimizam kod zainteresovane javnosti. Nakon svih neugodnih vijesti i iznenađenja prethodnih godina, izgledalo je da će i za Bešku početi da važi zakon. Međutim, Beškoj više ni novac ni dobra volja ne pomažu, da se privede stanju koje zahtijevaju pozitivne zakonske norme Crne Gore - vezane za zaštitu i očuvanje kulturne baštine.
Zbog čega nema interesanata za restauraciju Beške: Naime, kako Portal Analitika nezvanično saznaje, ni na ovom drugom, ponovljenom Javnom pozivu za izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima Crne Gore, za Manastir Bešku nije bilo zainteresovanih. Da li zbog toga što se moraju ispunjavati uslovi za obavljanje poslova u odnosu na vrstu projekta za koji se aplicira, shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, ili su neimari zaključili da se na tom dragulju u kruni manastira Skadarskog jezera nema što više raditi- pokazaće vrijeme.
Za sada su nadležni organi konstatovali da je stepen devastacija na manastiru toliki, da je sve prerađeno i izgrađeno “iz temelja” bez dozvola institucija, koje su bile zadužene za staranje o kulturnim dobrima Crne Gore.
Manastir Beška - kulturni dragulj: Мanastir Beška se nalazi u središnjem dijelu istoimenog ostrva na Skadarskom jezeru. Kulturno dobro čini: Manastir Beška, Manastirski kompleks, koga čine dvije crkve i zgrade konaka, smješten je na zaravnjenom platou, nedaleko od obale na kojoj je formirano pristanište.
Po arhitektonskoj koncepciji, crkva Sv. Đorđa pripada tipu trikonhosnih građevina sa kupolom i polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani. Prostor ispred i oko Crkve je popločan lomljenim kamenim pločama. Crkva je zidana pritesanim kamenom, slaganim u pravilne horizontalne redove. Uz južni zid Crkve nalazi se nadgrobna ploča, i pretpostavlja da je tu sahranjen ktitor hrama Đurađ II Stracimirović Balšić.
Na zapadnoj strani se nalazi priprata zasvedena gotičkim rebrastim svodom, iznad koje se uzdiže visoki zvonik na preslicu sa tri otvora. Na zapadnoj fasadi, iznad ulaznog portala sa kamenim okvirom nalazi se jedna polukružna luneta. Izuzev ove lunete, na fasadama su jednostavni prozori pravougaonog oblika sa kamenim okvirima, dok na tamburu kupole prozorski otvori imaju polukružne završetke.
Kupolu sa kružnim tamburom, koja počiva na niskom kvadratnom postolju iznad centralnog dijela naosa, nose četiri masivna pilastra. Pod u Crkvi je popločan rezanim kvadratnim i pravougaonim pločama. Unutrašnjost Crkve bila je oslikana freskama, ali one nisu očuvane. Unutrašnji zidovi Crkve su malterisani, i u bijeloj su boji.
Kako je sagrađena bogorodična crkva: Bogorodična crkva je sagrađena kao jednobrodna građevina pravougaone osnove sa polukružnom oltarskom apsidom i zvonikom na preslicu sa jednim otvorom. Zidana je dobro obrađenim tesanim kvaderima kamena slaganim u vodoravne redove. Iznad središnje niše postavljena su dva kružna medaljona sa isklesanim Hristovim monogramima u plitkom reljefu, dok se ispod njih nalaze dva medaljona sa cvijetnim motivima.
Ispod zvonika na preslicu ugrađena je kamena rozeta u obliku krsta. Prozori su skromnih dimenzija, pravougaonog oblika sa polukružnim završetkom profilisanim kamenim okvirima. Unutrašnji prostor Crkve zasveden je podužnim svodom, koji se oslanja na par pilastara i ojačavajući luk između njih. Od nekadašnjeg živopisa danas su sačuvani fragmenti, u oltarskoj apsidi, na kojima se ne razaznaje sadržaj. U Crkvi se nalazi novi kameni ikonostas. Crkva je nekada imala po jedan izduženi paraklis sa apsidama uz bočne zidove, od kojih je južni bio otvoren.
Ispred Crkve nalazio se i otvoreni trijem, dograđen kasnije. U novije vrijeme, izuzev izgradnje zgrada konaka, dograđeni su i bočni paraklisi, s tim što je južni potpuno zatvoren, a nekadašnji trijem je dobio oblik priprate.
U okviru manastirskog kompleksa nalaze se tri zgrade od kojih su dvije konaci. Sjeverozapdno od crkve Sv. Đorđa nalaze se ostaci starog konaka.
Manastir je u srednjem vijeku bio važan prepisivački centar u kome su nastala i dva poznata rukopisa: Šestodnevnik i Gorički zbornik.
Izmjene i devastacije teško pobrojati: To bi bilo današnje stanje ovog kulturnog dobra koje je naočigled javnosti pretpjelo izmjene koje je teško pobrojati. Naravno, sve je to urađeno bez saglasnosti nadležnih državnih institucija RZZSK/UZKD.
Pokušaćemo da navedemo samo one najeklatantnije primjere narušavanja izgleda ovog kulturnog dobra. Širu i užu zonu karakteriše prirodno okruženje Skadarskog jezera. Zaštitna okolina definisana je granicamaostrva Beška, i nalazi se u lošem stanju očuvanosti. Postojeći dok za prilaz plovnih objekata nije funkcionalno riješen, što otežava prilaz. Prilaz Manastiru je neuređen. U okviru manastirskog kompleksa izgrađene su tri zgrade, dva nova konaka i ekonomski objekat, bez saglasnosti RZZSK/UZKD.
Od pristaništa, ka porti Manastira vodi kameno stepenište, izvedeno bez saglasnosti RZZSK/UZKD.Novoizgrađeni konaci izvedeni su bez saglasnosti RZZSK/UZKD.
Crkva Sv. Đorđa, u potpunosti je obnovljena, bez saglasnosti RZZSK/UZKD, a izvedeni radovi devalviraru kulturne vrijednosti kulturnog dobra i to:
- Kamena fasada i novi krovni pokrivač od bakarnog lima
- Kameni okvir ulaznog portala na zapadnoj fasadi Crkve
- U luneti iznad portala postoje mali tragovi fresko maltera
- Zvonik na zapadnom pročelju Crkve
- Na vrhu zvonika kao i na kupoli crkve Sv. Đorđa postavljeni su novi kameni krstovi bijele boje .
- Na vratima je postavljena zaštitna mreža
-Novi pod u Crkvi, izrađen od precizno urađenih kvadratnih ploča
-Unutrašnjost Crkve je upotpunosti obnovljena, novo postavljeni malter, okrečen u bijelo, postavljena je nova električna instalacija.
-Originalni pilastri i svodovi su vidljivi, urađena je nova fuga.
Manja crkva obnovljena bez saglasnosti: Manja crkva Sv. Bogorodice je upotpunosti obnovljena, bez saglasnosti RZZSK/UZKD, a izvedeni radovi devalviraju kulturne vrijednosti kulturnog dobra, i to:
-Novodograđeni izduženi paraklisi sa apsidama uz bočne zidove i nova priprata urađeni u kamenu i prekrivene bakarnim pokrivačem
-Na zapadnoj fasadi Crkve, iznad ulaznog portala postoje tri lunete sa ostacima originalnog fresko maltera
-Na zvoniku Crkve stari kameni krst je zamjenjen novim
-Nova ulazna vrata i prozori su od drveta i u dobrom su stanju
-U polukaloti apside sačuvani dio fresko dekoracije je konzerviran. Na zidovima u unutrašnjosti okačene su ikone novijeg datuma.
-Postavljen je novi kameni Ikonostas sa ikonama novijeg datuma bez umjetničke vrijednosti - reprodukcije. U dobrom je stanju iako stilski i materijalom nije u saglasnosti sa vremenom iz kojeg Crkva potiče.
Što piše u Javnom pozivu: U skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore, Ministarstvo kulture je početkom ove godine objavilo Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dobijanje finansijskih sredstava od Ministarstva kulture za realizaciju 28 projekata koji se odnose na konzervatorska i arheološka istraživanja, kao i na izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera za sljedeća kulturna dobra:
Javnim pozivom su bila ovuhvaćena sljedeća nepokretna kulturna dobra: 1. Crkva Sv. Blagovještenja, Jeksa, Čukovići, Cetinje; 2. Crkva Sv. Đorđa, Erakovići, Njeguši, Cetinje; 3. Manastir Beška, Bar; 4. Cetinjski manastir, Cetinje; 5. Crkva Sv. Tome, Prčanj, Kotor; 6. Sahat – kula, Ulcinj; 7. Crkva Sv. Katarine u urbanoj cjelini Stari grad Bar sa Čaršijom i Podgrađem, Bar; 8. Živopis na ostacima crkve Sv. Nikole u urbanoj cjelini Stari grad Bar sa Čaršijom i Podgrađem; 9. Ćaf kiš, Dubrava, Vuksanlekići, Podgorica; 10. Crkva Pahomija Komanina - Sv. Vračevi, Orahovac, Komani, Podgorica; 11. Spomenik sa kosturnicom posvećen palim borcima i žrtvama fašizma 1941-45. Herceg Novi; 12. Spomenik - Plaža „Pržno“, Krtole, Tivat; 13. Spomenik u Kotoru palim borcima i žrtvama rata, Kotor; 14. Spomen ploča u znak borbi od 1712. godine i od jula 1941. godine, Carev Laz, Cetinje; 15. Jahta kralja Nikole „Rumija“.
Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu, koji je donijela Vlada na prijedlog Ministarstva kulture, bilo je obuhvaćeno i 58 projekata iz Preliminarne liste prioritetnih intervencija u okviru Strategije ulaganja u kulturna dobra za period od dvadeset godina, koja se priprema na osnovu rezultata projekta Revalorizacije. Navedeni projekti se odnose na konzervatorska i arheološka istraživanja, izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera za kulturna dobra iz grupe fizički najugroženijih.
Pravo podnošenja prijave po ovom javnom pozivu imale su javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara i druga pravna i fizička lica koja imaju odgovarajuću konzervatorsku i istraživačku licencu.
Nakon ovolikog broja nelegalno izvedenih radova na Manastiru Beška, koji su izvedeni bez dozvole nadležnih organa, postavlja se pitanje koje su bile reference “neimara” koji su uspjeli da dovedu jedan od bisera Skadarskog bazena u ovakvo, rekli bismo bezizlazno stanje. Koje su ih radne i stručne licence preporučile za ove radove. I osnovno pitanje: Gdje su sad sa svojim neimarskim licencama kada se treba prijaviti za izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima Crne Gore.
Ivan KERN
