Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris, ocijenio je da će do kraja godine rast BDP-a biti četiri odsto i to zahvaljujući povećanju broja turista, rastu industrije i građevinarstva.
„Efekti početka gradnja auto puta trebalo bi da se osjete u posljednjem kvartalu“, rekao je Fabris u intervjuu za Portal Analitika.
Fabris je kazao da ćemo ove godine otplatiti 400 miliona eura državnog duga kao i da su i sredstva za tu namjenu obezbijeđena.
„Fiskalna stabilnost ni na koji način nije ugrožena. I pored činjenice da neke od očekivanih investicija nijesu realizovane, neto priliv stranih direktnih investicija je za prvih osam mjeseci bio više nego dvostruko veći u odnosu na isti period prethodne godine“, naveo je Fabris.
ANALITIKA: Koliko procjenjujete da će biti rast BDP-a do kraja godine?
FABRIS: Prema našoj procjeni, stopa rasta BDP-a u prvoj polovini ove godine je iznosila oko 3,5%. Na bazi podataka kojima raspolažemo za jul i avgust, i imajući u vidu očekivano intenziviranje aktivnosti na gradnji auto-puta, očekujemo da će ovaj rast biti još intenzivniji do kraja godine. Stoga je naše očekivanje da će rast u ovoj godini biti oko 4%.
ANALITIKA: Što je ove godine uticalo na rast BDP-a? Da li se u tom smislu osjetio početak izgradnje auto- puta? Kada bi trebalo da izgradnja auto -puta značajnije utiče na rast BDP-a i da li uopšte hoće, imajući u vidu da je kineska kompanija oslobođena plaćanja značajnih dažbina državi?
FABRIS: Ključni pokretači rasta su bili turizam (rast od 28,6% noćenja), industrija (rast 11,3%), šumarstvo (rast 27,7%), građevinarstvo (9,7% rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova). U ovom trenutku se nije osjetio značajniji efekat početka gradnje auto-puta, jer su se do sada uglavnom sprovodili pripremni radovi, a očekivanje je da će se u posljednjem kvartalu osjetiti efekti gradnje auto-puta. Efekti gradnje auto-puta će se svakako osjetiti preko angažovanja domaćih radnika, domaćih firmi, kupovine različitih domaćih proizvoda i usluga.
ANALITIKA: Kakvi su dosadašnji efekti turističke sezone? Kakve rezultate možemo očekivati do kraja godine, imjaći u vidu da je, prema ocjeni turističkih radnika, ova godina jedna od najboljih, kada je riječ o broju turista?
FABRIS: Trenutno su raspoloživi podaci za prvih sedam mjeseci i oni pokazuju da je povećan broj turista za 21,3%, a broj ostvarenih noćenja za 28,6%. Imajući u vidu i promjenu u strukturi turista, procijenjeni prihodi su zabilježili još viši rast. Naime, za sedam mjeseci procijenjeni prihodi od turizma su bili za 31,6% veći od prihoda ostvarenih u istom period 2014. godine. Ovo će svakako dati značajan doprinos rastu BDP-a, jer je turizam povezan sa čitavim nizom drugih sektora poput: saobraćaja, telekomunikacija, trgovine, prehrambene industrije i dr. Ipak, moramo biti svjesni da ovoliki rast broja turista nije isključivi rezultat naših komparativnih prednosti, već je rezultat određenih teškoća sa kojima su se suočavali neki od naših najvažnijih konkurenata. Odnosno turisti su se opredjeljivali prema bezbjednim i sigurnim lokacijama poput Crne Gore i Hrvatske. Stoga prioritet i u narednom periodu mora biti otklanjanje postojećih slabosti u našoj turističkoj ponudi.
ANALITIKA: Imamo li problema sa servisiranjem javnog duga? Koliko trenutno iznosi?
FABRIS: U ovom trenutku ne raspolažemo sa tačnim nivoom javnog duga, jer još uvijek nisu objavljeni podaci o dugu lokalnih samouprava. Državni dug, bez duga lokalnih samouprava, na kraju drugog kvartala je iznosio 2,16 milijardi eura. U ovoj godini otplata državnog duga će iznositi oko 400 miliona eura i sredstva za tu namjenu su obezbijeđena. Ukoliko se i u narednom periodu nastave projektovani trendovi ne očekujemo probleme sa otplatom javnog duga.
ANALITIKA: Imate li podatke kolika je pokrivenost uvoza izvozom? Prema nekim podacima je oko 16 odsto i najmanja je u posljednjih nekoliko godina. Predlaže se hitno uvodjenje seta mjera...Koje bi to mjere mogle biti?
FABRIS: Pokrivenost robnog izvoza robnim uvozom je na kraju prve polovine godine iznosila 16,7%. Treba imati u vidu da je Crna Gora uslužno orijentisana ekonomija, tako da su ovi podaci značajno bolji ukoliko se uključi uslužni sektor, ali su i dalje nezadovoljavajući.
Kada je u pitanju poboljšanje spoljno-trgovinske neravnoteže rezultati se ne mogu ostvariti kratkoročnim mjerama, već mjerama dugoročne prirode. Mjere odnosno predlog mjera je već dat kroz dokumenat pod nazivom „Preporuke Vladi CG za ekonomsku politiku“. Neke od važnijih mjera se odnose na: povećanje primjene međunarodnih standarda kvaliteta, povezivanje u horizontalne i vertikalne klastere, jačanje promotivnih aktivnosti, povećanje stepena obrade proizvoda i dr.
Kod nas je često prisutno i pogrešno očekivanje da je država ta koja je odgovorna za platno-bilansnu neravnotežu, a zanemaruje se da je konkuretnost dominanto odgovornost pojedinačnih preduzeća. Tako da pored mjera koje država treba da implementira sa ciljem unaprijeđenja ambijenta, važan pravac je i na nivou preduzeća koja treba da se fokusiraju na unaprijeđenje sopstvene konkurentnosti.
ANALITIKA: Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, neznatno je smanjen uvoz poljoprivrednih proizvoda, dok smo izvezli robe u vrijednosti za skoro 30 odsto manje nego lani. Pokrivenost izvoza uvozom je manja od 12 odsto. Kakvi su vaši podaci i da li vas zabrinjava ovaj pad? Kako se izboriti sa ovim problemom?
FABRIS: U međunarodnim klasifikacijama se ne koristi pojam poljoprivrednih proizvodi. Ukoliko posmatramo klasifikaciju koji koriste UN (SMTK klasifikacija) odnosno prve dvije kategorije „Hrana i žive životinje“ i “Piće i duvan“, onda je tokom prve polovine ove ove godine, posmatrano u odnosu na isti period prethodne prisutan pad izvoza ove dvije grupe proizvoda za gotovo 27%, dok je istovremeno uvoz blago porastao. Sve to rezultiralo je padom pokrivenosti uvoza izvozom za 4 procentna poena. Međutim, treba imati u vidu da je zbog značajno povećanog broja turista jedan dio ovih proizvoda umjesto za izvoz „otišao” na domaće tržište.
Podaci su zabrinjavajući imajući u vidu da u Crnoj Gori 38% ukupne njene teritorije čini poljoprivredno zemljište, ali sa druge strane i dalje imamo tradicionalnu proizvodnju, nepovoljnu strukturi poljoprivrednog sektora i veoma nisku produktivnost. CBCG je kroz Preporuke Vladi u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu i šumarstvo predložila čitav set mjera koje bi trebalo primjeniti u cilju podizanja obima poljoprivredne proizvodnje, jačanja konkurentnosti kroz poštovanje EU standarda u oblasti bezbjednosti hrane i stvaranja podsticaja za revitalizaciju sela. Značajan dio poljoprivrednih proizvoda bi se mogao plasirati u oblast turizma, čime bi se direktno smanjila potreba za značajnim uvozom ovih proizvoda.
ANALITIKA: Da li je u ovom trenutku na bilo koji način ugrožena fiskalna stabilnost, imajući u vidu donošenja novih zakona koji propisuju odlazak u penziju značajnog broja ljudi?
FABRIS: Na kraju juna, odnos broja zaposlenih prema broju penzionera je iznosio 1,63. To je bolji pokazatelj u odnosu na kraj prethodnih pet godina, ali generalno je u pitanju nezadovoljavajući odnos. Međutim, izmjene zakona koji omogućavaju penzionisanje po povlašćenim uslovima radnicima bivših državnih preduzeća koja su otišla u stečaj će svakako uticati na pogoršanje ovog odnosa. U ovom trenutku, Fond PIO nema procjenu koliko ljudi bi po ovom osnovu moglo otići u penziju, jer nije urađena sveobuhvatna analiza. Stoga nijesu moguće preciznije procjene koliko će biti potrebno dodatnih sredstava, ali ne treba očekivati ugrožavanje fiskalne stabilnosti.
ANALITIKA: Ove godine nijesu realizovane značajne investicije koja su bile najavljivane Da li je to uticalo na fiskalnu stabilnost?
FABRIS: Crnoj Gori su strane investicije potrebne, jer su one važan pokretač ekonomskog rasta u uslovima oskudne domaće akumulacije. I pored činjenice da neke od očekivanih investicija nijesu realizovane, neto priliv stranih direktnih investicija je za prvih osam mjeseci bio više nego dvostruko veći u odnosu na isti period prethodne godine.
ANALITIKA: CBCG je predložila zakon o ograničvanju kamatnih stopa. Kada očekujete da će biti usvojen i da li će dovesti do povećanja privredne aktivnosti? Što je sa takozvanim “Podgoričkim modelom”, daje li bilo kakve rezultate? Hoće li CBCG preduzeti još neke mjere da bi se podspješila privredna aktivnost u državi i imate li uopšte bilo kakve ekonomske mehanizme na raspolaganju?
FABRIS: Predlog Zakona o ograničavanju kamatnih stopa je rezultat poremećaja na tržištu, koji nije mogao biti otklonjen ostalim raspoloživim instrumentima monetarne politike (instrumenti monetarne politike su vrlo oskudni u eurizovanim ekonomijama). Usvajanje ne zavisi od CBCG, jer smo ga mi uputili u dalju proceduru krajem jula. Međutim, treba istaći da su u ovom segmentu prisutna značajna poboljšana, tako je na primjer prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u posljednjih godinu dana smanjena za 1,35 procentnih poena. Takođe, došlo je i do oživljavanja kreditne aktivnosti, pa su tako na primjer krediti privredi u posljednjih godinu dana povećani za 2,9%. Posljednji put rast ove kategorije kredita smo imali 2008. godine, tako da je u pitanju vrlo pozitivna tendencija.
Što se tiče „Podgoričkog modela” on je usmjeren na smanjenje nivoa loših kredita i u primjeni je od aprila ove godine. Loši krediti su na kraju avgusta iznosili 14,66% i u posljednjih godinu dana njihov iznos je opao za 14,2%. U pitanju je dobar rezultat, ali smatram da banke imaju prostora za intenzivniju primjenu „Podgoričkog modela”.
Mandat CBCG je očuvanje finansijske stabilnosti i CBCG ne raspolaže instrumentima za podsticanje privredne aktivnosti. To znači da kroz očuvanje finansijske stabilnosti kreiramo podsticajan ambijent za privredu.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
