Predavač na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Podgorici, Ivan Vuković, kazao je u intervjuu za Portal Analitika da u rukovodstvu Socijaldemokratske partije (SDP) i dalje postoje ozbiljne nesuglasice u vezi sa pravcem njenog budućeg djelovanja.
„Konstatacija Krivokapića (da SDP zbog NATO obaveza neće "zažmuriti" na eventualno nepoštovanje koalicionog sporazuma) navodi na zaključak da će, ukoliko se ne desi smjena dvojice ministara - nekadašnjih članova SDP-a, ova partija i zvanično napustiti vladajuću koaliciju. S druge strane, prije samo tri dana, potpredsjednik SDP-a, Konjević, nedvosmisleno je saopštio da njegova stranka neće raskidati koaliciju sa DPS-om. Može biti, dakle, da u rukovodstvu ove partije i dalje postoje ozbiljne nesuglasice u vezi sa pravcem njenog budućeg djelovanja. U konkretnom slučaju, skloniji sam da vjerujem Konjeviću s obzirom da već neko vrijeme, u političkom smislu, djeluje puno ozbiljnije i zrelije od svog predsjednika“, istakao je Vuković.
Bez obzira na gotovo svakodnevna prepucavanja koalicionih partnera na vlasti, on je uvjeren da do raspada koalicije DPS-SDP neće doći prije odluke o eventualnom pozivu našoj zemlji za članstvo u Alijansi.
„Koliko god loši bili odnosi između DPS-a i SDP-a, i jedna i druga partija su u prethodnom periodu pokazale visok stepen ozbiljnosti kada su u pitanju vanjskopolitički prioriteti Crne Gore. Vjerujem da su glavni protagonisti ove priče svjesni te činjenice i da će, bez obzira na političke razlike, u mjesecima pred nama ostati ozbiljni u namjeri da učine sve da Crna Gora dobije poziv za članstvo u NATO-u i time trajno riješi pitanje svoje bezbjednosti“, naglašava sagovornik Portala Analitika.
Odgovarajući na pitanje da li su predstojeći protesti Demokratskog fronta (DF) već u startu osuđeni na propast, uzimajući u obzir činjenicu da nemaju podršku ostatka opozicije, Vuković napominje da je trenutnu snagu DF-a, a time i realne domete septembarskih protesta, teško procijeniti.
„Ako je suditi prema brojnosti julskog skupa DF-a u Beranama, na kom je ozvaničena odluka o početku njegovog vaninstitucionalnog političkog djelovanja, male su šanse da bi najavljeni protesti mogli dovesti do formiranja prelazne vlade. Što se ostalih opozicionih partija tiče, očito je da će najveći broj njih formirati konačan stav o protestima tek na osnovu prvog utiska s podgoričkih ulica 27. septembra“, smatra on.
ANALITIKA: Smatrate li da koalicija DPS-a i SDP-a, s obzirom na sve češće nesuglasice, može opstati do kraja svog četvorogodišnjeg mandata?
VUKOVIĆ: Koliko god loši bili odnosi između DPS-a i SDP-a, i jedna i druga partija su u prethodnom periodu pokazale visok stepen ozbiljnosti kada su u pitanju vanjskopolitički prioriteti Crne Gore. Imajući to u vidu, u više navrata sam ponovio da ne očekujem formalizaciju raspada vladajuće koalicije prije odluke o eventualnom pozivu našoj državi u članstvo u NATO savezu. Mislim, stoga, da je najrealnije da naredni parlamentarni izbori budu na proljeće 2016. godine.
ANALITIKA: Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić skoro je kazao da zbog NATO obaveza, koje su SDP-u prioritet, neće "zažmuriti" na eventualno nepoštovanje koalicionog sporazuma. Mislite li će Krivokapić imati hrabrosti da pokrene pitanje povjerenja Vladi ukoliko premijer Milo Đukanović odbije da smijeni bivše članove SDP-a, ministre Ivana Brajovića i Vujicu Lazovića?
VUKOVIĆ: Pomenuta konstatacija Krivokapića navodi na zaključak da će, ukoliko se ne desi smjena dvojice ministara - nekadašnjih članova SDP-a, ova partija i zvanično napustiti vladajuću koaliciju. S druge strane, prije samo tri dana, potpredsjednik SDP-a, Konjević, nedvosmisleno je saopštio da njegova stranka neće raskidati koaliciju s DPS-om. Može biti, dakle, da u rukovodstvu ove partije i dalje postoje ozbiljne nesuglasice u vezi sa pravcem njenog budućeg djelovanja. U konkretnom slučaju, skloniji sam da vjerujem Konjeviću s obzirom da već neko vrijeme, u političkom smislu, djeluje puno ozbiljnije i zrelije od svog predsjednika.
ANALITIKA: Obračun koalicionih partnera na vlasti dolazi u jeku NATO kampanje i iščekivanja poziva za članstvo u Alijansi. Može li sukob DPS-a i SDP-a na neki način da ugrozi evroatlantski put Crne Gore?
VUKOVIĆ: Raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora neposredno uoči decembarskog sastanka NATO saveza i to zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije koja, od referenduma na ovamo, Crnu Goru vodi putem euroatlantske integracije, poslalo bi, najblaže rečeno, zbunjujuću poruku međunarodnim partnerima naše države. Vjerujem da su glavni protagonisti ove priče svjesni te činjenice i da će, bez obzira na političke razlike, u mjesecima pred nama ostati ozbiljni u namjeri da učine sve da Crna Gora dobije poziv za članstvo u NATO-u i time trajno riješi pitanje svoje bezbjednosti.
ANALITIKA: Kako komentarišete odluku dijela opozicije - DF-a, SNP-a i Pozitivne, da odbiju inicijativu Demokrata Alekse Bečića o izglasavanju nepovjerenja Vladi?
VUKOVIĆ: Ako pomenute partije posmatramo kao dijelove jedinstvene opozicione strukture, onda izostanak podrške inicijativi Demokrata nema mnogo smisla. No, budući da jedinstvena opoziciona struktura u Crnoj Gori ne postoji, niti je ikada postojala, ono što se dogodilo u parlamentu ne treba da čudi. Svaka od partija koje se trenutno nalaze u opoziciji a čiji broj, ne treba zaboraviti, nikada nije bio veći, nastoji, u prvom redu, da se što bolje pozicionira u susret narednim parlamentarnim izborima. U takvoj situaciji, njihovo prihvatanje inicijative Demokrata značilo bi nepotrebno davanje nedostajućeg političkog legitimiteta nedavno konstituisanoj i, što je najvažnije, konkurentskoj političkoj opciji. Uostalom, s koliko je dobre volje i iskrene namjere među opozicionarima dočekan ovaj prijedlog dovoljno govori komentar jednog od lidera DF-a, Medojevića, o tome da su u pitanju “dječja posla”.
ANALITIKA: Jesu li predstojeći protesti DF-a već u startu osuđeni na propast, uzimajući u obzir činjenicu da nemaju podršku ostatka opozicije?
VUKOVIĆ: Demokratski front je ostvario respektabilan rezultat na posljednjim parlamentarnim izbora i to je, sasvim sigurno, nešto na šta su njegovi visoki funkcioneri računali kada su odlučivali o organizaciji uličnih protesta. S druge strane, od oktobra 2012. godine, kada su izbori održani, puno toga se izmijenilo na političkoj sceni Crne Gore, pa i u vezi s DF-om koji je, između ostalog, ostao bez prilično popularnog lidera i podrške dijela opozicionih medija. Trenutnu snagu ovog političkog saveza, a time i realne domete septembarskih protesta, stoga je teško procijeniti. Ako je suditi prema brojnosti julskog skupa DF-a u Beranama, na kom je ozvaničena odluka o početku njegovog vaninstitucionalnog političkog djelovanja, male su šanse da bi najavljeni protesti mogli dovesti do formiranja prelazne vlade. Što se ostalih opozicionih partija tiče, očito je da će najveći broj njih formirati konačan stav o protestima tek na osnovu prvog utiska s podgoričkih ulica 27. septembra.
ANALITIKA: Kako nakon svih neuspjeha ovako polarizovana crnogorska opozicija može da se ozbiljnije suprostavi vlasti?
VUKOVIĆ: Dosadašnji način suprotstavljanja vlasti, u čijoj se osnovi nalazi ideja nasilnog objedinjavanja jedne široke i izrazito heterogene političke strukture, direktni je uzrok stanja u kojem se trenutno nalazi opozicija u Crnoj Gori. Ispada da što se opozicija više okuplja, to je opozicionih partija sve više, a programske razlike i lični animoziteti na tom dijelu naše politicke scene sve su veći. Sve dok neko od opozicionih lidera trajno ne napusti ovo političko kolo, politička slika Crne Gore suštinski se neće bitnije mijenjati. Činjenicu da se, i nakon gotovo dvije decenije kontinuiranih političkih neuspjeha, niko od njih ne usuđuje da tako nešto učini, u jednom dijelu vjerovatno je moguće objasniti i političkom kulturom kojom su okruženi, a koja svaki nagovještaj racionalnog političkog ponašanja dočekuje na nož, tumačeći ga kao dokaz moralnog posrnuća, rezultat djelovanja bezbjednosnih službi ili nešto slično.
ANALITIKA: Kakav je Vaš stav o nedavnih hapšenjima bivših i sadašnjih funkcionera Opštine Budva? Da li je zaista u pitanju prava borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ili je pak riječ o marketinškom potezu pred eventualni poziv za članstvo u Alijansi?
VUKOVIĆ: Činjenica da je jedan od optuženih za zloupotrebu službenog položaja u ovom predmetu tražio i dobio status zaštićenog svjedoka, logično upućuje na to da je barem dio onoga sto se bivšim i sadašnjim rukovodiocima budvanske opštine stavlja na teret moguće i dokazati. U tom slucaju, kao građanin ove države, mogu samo da pozdravim djelovanje državnih institucija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dovođenje ovog događaja u vezu s pitanjem ulaska Crne Gore u NATO savez, na isti način na koji je to ranije činjeno s nekim sličnim akcijama pravosudnih organa i procesom pridruživanja naše države EU, predstavlja samo dio našeg ne pretjerano dopadljivog političkog folklora.
N.D. – B.K.
