DAMJANOVIĆ: Lične nesuglasice ne smiju biti prepreka programskoj saradnji SNP-a i Fronta

Smatram da neke, isključivo lične nesuglasice pojedinih funkcionera oba subjekta ne smiju da budu prepreka kontinuiranoj programskoj, odnosno političkoj saradnji pojedinačno najjače opozicione partije SNP CG i najjačeg opozicionog bloka Demokratskog fronta, izjavio je u intervjuu Portalu Analitika šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.

Komentarišući najavljene proteste u Podgorici 27. septembra u organizaciji Demokratskog fronta, Damjanović je istakao da je riječ o ozbiljnoj inicijativi kojom građani na demokratski način iskazuju nezadovoljstvo postojećim stanjem u državi.

"SNP CG je uvijek imala pozitivan odnos prema pravu građana na mirne i demokratske proteste, i sama organizujući ili bivajući dio takvih inicijativa. Svakako očekujem i da organi Partije u tom pravcu,  kada za to bude vrijeme, zauzmu stav", kazao je Damjanović.

DAMJANOVIĆ: Nikada ne komentarišem prirodu međusobnih odnosa bilo kojih političkih subjekata, sem ukoliko to ima veze sa odnosom prema SNP CG. Mnogo važnije od razloga sukoba dugogodišnjih koalicionih partnera jeste činjenica da kada vlast ima očigledne probleme u funkcionisanju, kao posljedicu pomenutog sukoba, tada trpe građani i država, a od dugotrajnosti tih problema zavisi i veličina štete. Kada ste već postavili pitanje valorizacije resursa, uvjeren sam da to ne može biti razlog sukoba, zbog same činjenice da su odluke koje je donosila Skupština Crne Gore u skladu sa zakonom o davanju saglasnosti na predloge ugovora o dugoročnom zakupu ili koncesiji uglavnom bile pozitivne u odnosu na predloge Vlade. Podsjetiću da je od momenta donošenja zakona o državnoj imovini i koncesijama pred Skupštinu došlo ukupno devet odluka o potvrđivanju ugovora ili aneksa, uključujući i projekat autoputa u vidu Zakona, i da je Skupština u čak sedam slučajeva dala saglasnost, te da su iste glasali oba koaliciona partnera. Dakle, uzroke sukoba treba tražiti na drugom mjestu.

ANALITIKA: Kakav je stav SNP povodom protesta? Da li je dobar utisak javnosti da je došlo do približavanja SNP-a i Fronta?

DAMJANOVIĆ: O pitanju protesta sam već imao prilike da se odredim, ukazujući da je to ozbiljna inicijativa kojom građani na demokratski način iskazuju nezadovoljstvo postojećim stanjem u državi. SNP CG je uvijek imala pozitivan odnos prema pravu građana na mirne i demokratske proteste, i sama organizujući ili bivajući dio takvih inicijativa. Svakako očekujem i da organi Partije u tom pravcu,  kada za to bude vrijeme, zauzmu stav.

Što se tiče utiska približavanja stavova jedan sam od onih koji smatra da neke, isključivo lične nesuglasice pojedinih funkcionera oba subjekta ne smiju da budu prepreka kontinuiranoj programskoj, odnosno političkoj saradnji pojedinačno najjače opozicione partije SNP CG i najjačeg opozicionog bloka Demokratskog fronta.

DAMJANOVIĆ: Gradnja drugog bloka Termoelektrane, na čemu SNP CG već dugo insistira, strateški je državni interes, a o državnim interesima se ne dogovara, odnosno pregovara. Podsjećam da je ugovor sa A2A istekao još prije osam mjeseci i da nije produžavan, već se sa problematičnim “privremenim” ugovorima produžava formalno istekli ugovorni odnos, u kome je suština upravljačko pravo A2A koje se ne može produžavati nikakvim privremenim rhešenjima. Činjenica da A2A posjeduje više od jedne trećine akcija u EPCG, čime je u mogućnosti da formalno spriječi ključne odluke u državnom elektroprivrednom preduzeću, ne može biti alibi državi da, ukoliko ne postoji mogućnost dogovora sa italijanskim partnerom, ne krene, makar samostalno, u projekat gradnje drugog bloka. Uvjeren sam da ova pat pozicija nije održiva ni za akcionare, vlasnike A2A i da isti nisu spremni da tolerišu beskonačno iscrpljivanje njihovog menadžmenta sa drugom državom. Jedno od fer rješenja je i mogućnost da sadašnji ino-partner proda svoj vlasnički udio državi Crnoj Gori, ili nekoj drugoj kompaniji koja bi prepoznala interes strateške investicije kojom se jača tržišna pozicija EPCG i svakako uvećava njena tržišna vrijednost.

ANALITIKA: Da li biste u cilju povećanja budžetskih prihoda povećali poreze i koje?

DAMJANOVIĆ: Povećanje poreza je samo jedna od mjera za povećanje budžetskih prihoda, i to ne najvažnija. Mnogo važnija mjera jeste efikasna i neselektivna naplata postojećih poreskih obaveza i naknada, a svakako najvažnija jeste drastično proširenje poreskog obuhvata. Možda tekuća turistička sezona najbolje ilustruje veličinu postojećeg obuhvata u smislu da država nema snage da naplati enormne iznose u vidu neplaćenog PDV-a, boravišne takse, poreza na imovinu. Milioni evra se svakodnevno prihoduju od strane, recimo zakupaca plaža, i to samo po osnovu jedne stavke, iznajmljivanja plažnog mobilijara, a u malom broju slučajeva se izdaju fiskalni računi. O ugostiteljskim objektima, trgovinskim objektima na privremenim lokacijama, koji ne plaćaju poreze, o djelatnosti iznajmljivanja smještja, čak i u kućama koje nijesu evidentirane za te usluge, ne treba trošiti riječi, a gubici budžeta se mjere desetinama miliona evra za koje bi se u današnjoj Crnoj Gori sigurno pronašla namjena.

Posljednji je momenat da se Vlada ozbiljno uključi u ovaj problem, da se Poreska uprava maksimalno ojača u kadrovskom i svakom drugom smislu i da se stane na put sveopštoj poreskoj evaziji koja obesmišljava svako legalno poslovanje i poresku disciplinu, odnosno autoritet same države.

ANALITIKA: Zbog čega insistirate da se Fond za zaštitu depozita uvede u poreski sistem?

DAMJANOVIĆ: Donošenjem izmjena Zakona o zaštiti depozita 31.jula, Fond je konačno uveden u poreski sistem. Mišljenja sam da je postojao javni interes da se primijeni i retroaktivnost i Fond oporezuje za posljednjih pet godina, čime bi državni budžet prihodovao između četiri i pet miliona evra od strane Fonda koji ima više od 50 miliona evra depozita po osnovu prihoda od naknada koje uplaćuju komercijalne banke. Dakle, ne postoji nijedan jedini razlog da Fond za zaštitu depozita bude van sistema oporezivanja, jer se isti ne finansira ni jednim jedinim centom iz javnih sredstava, a uporedna praksa i evropske direktive ne prave izuzetke u sistemima osiguranja depozita koji bi, kao što je to do skoro bio slučaj i u Crnoj Gori, bili oslobođeni poreske obaveze.

DAMJANOVIĆ: Već sam ukazao da je uplata cjelokupnog iznosa za KAP dobra vijest i da očekujem da Rudnici boksita budu u funkciji proizvodnje u KAP-u jer to svaka poslovna i zdravorazumska logika nalaže. Takođe smatram da vlasnik KAP-a električnu energiju, ukoliko ne može obezbijediti odgovarajuću cijenu od strane EPCG, treba da nabavi na tržištu gdje je najjeftinija. U tom smislu država može da svojim kapacitetima pomogne da se pronađe partner na tržištu sa povoljnom cijenom električne energije za KAP. Jedino što je nemoguće očekivati i što se ne smije desiti je da se na teret budžeta, ili na teret računa za električnu energiju građana i drugih konpanija, otvoreno ili prikriveno subvencionira cijena za KAP. Isuviše su država, odnosno građani  platili takvih cehova.

ANALITIKA: Kako tumačite zahtjev za ocjenu ustavnosti Vaše inicijative da se majkama sa troje ili više djece omogući primanje naknade iz budžeta?

DAMJANOVIĆ: Nisam upoznat da je do sada neko podnio predlog ili inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona koji je već stupio na snagu i čija primjena treba da počne 1.januara naredne godine. Ukoliko takvih predloga i inicijativa bude na Ustavnom sudu je da se odredi prema njima. Moje mišljenje, ali i mišljenje najvećih autoriteta ustavnog prava koje je javno iznešeno, je da ne postoji ni promil mogućnosti da Zakon ili bilo koji njegov dio bude proglašen neustavnim. Ovo i iz prostog razloga što je zakonom uvedeno samo jedno u nizu već postojećih socijalnih davanja u zemlji socijalne pravde, i to u skladu sa upravo postojećim ustavnim principima afirmativne akcije i zaštite porodice, odnosno majki i djece.

Siniša GORANOVIĆ