Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić, kazao je u intervjuu za Portal Analitika da je ubijeđen da taktičke jedinice pripadnika Islamske države ulaze zajedno sa migrantima u Evropu.
„Ne vjerujem da je Islamska država, koja je pokazala toliko ozbiljnosti u nanošenju šteta Zapadu, propustila priliku da iskoristi talase migranata za infiltraciju svojih kadrova. Kako praviti bezbjednosne provjere ljudi čiji jezik ne znate? Kako da znate gdje su oni bili? Naravno, kada se pojavi neko ko je vojno sposoban, ne možete da mu vjerujete da je on zadnjih četiri-četiri i po godine ratu u Siriji bio po strani od svega. Sigurno nije gledao televiziju kod kuće“, istakao je sagovornik našeg portala.
Komentarišući tvrdnje da će se zbog podizanja „mađarskog zida“ značajan broj migranata preliti i u Crnu Goru, Radić objašnjava da će se povećati broj migranata na prostoru naše zemlje, ali da to ni u kom slučaju neće biti broj koji bi mogao da predstavlja ozbiljniji bezbjednosni izazov.
„Mislim da ni u kom slučaju Crna Gora nije prva na udaru, jer nije ni na liniji tranzita, niti ima kapaciteta da bude domaćin tolikom broju azilanata. Ti ljudi gledaju gdje ima posla i vrlo brzo, čim stignu do Grčke, shvate da na putu preko Balkana za njih nema hljeba“, objašnjava on.
Međutim, Radić napominje da bi zemlje regiona mogle da imaju problema ukoliko veliki broj izbjeglica nastavi da pristiže u Srbiju.
„Srbija može da bude pred veoma ozbiljnim problemom, utoliko što vjerujem da će stav EU biti da će Srbija kao bezbjedna zemlja morati da prima mnogo više migranata nego sve ostale zemlje koje se nalaze na području Evrope. To bi mogao da bude i problem za region. Ako Srbija bude imala problema sa enormnim brojem migranata, onda ni onima oko Srbije neće biti dobro“, poručuje on.
ANALITIKA: EU je kritikovala odluku Mađarske da fizički presječe put migrantima, ali je ipak prećutno prihvatila početak gradnje „mađarskog zida“. U kojoj mjeri je Mađarska, mjesec dana nakon početka podizanja žičane ograde na granici sa Srbijom, uspjela da zaustavi talase migranata?
RADIĆ: Mađarska je tek počela sa postavljanjem zida, a kada on bude završen moći ćemo da pričamo o efektima. Sada se postavlja pitanje da li nadolazeći talasi izbjeglica mogu da savladaju taj zid ili ne. Kada ste dio jednog kluba, odnosno kada uđete u NATO ili EU, imate veću slobodu manevra da činite ono što želite i za što smatrate da vam je korisno, nego kada nijeste u takvim organizacijama. EU, a to se pokazuje često koliko god ona počinje sve više da igra ulogu naddržave, nema autoriteta da nametne Mađarskoj da odustane od tog projekta. Nekako se to prećutno prihvata, ali bi za EU bilo važno da ograda ima efekte. Mađari bi na sebi nosili taj moralni teret zbog zaustavljanja migranata, ali oni koji su iza njih, po dubini EU, od toga bi trebali da imaju koristi sa mišlju da će to dovesti do smanjenja broja ljudi koji prodiru sa istoka prema zapadnoevropskim zemljama.
ANALITIKA: Koje bezbjednosne rizike sa sobom nosi dolazak velikog broja migranata na ove prostore?
RADIĆ: Ti ljudi nemaju izbora i kada bi gledali to sa humane strane, onda biste ostali bez mogućnosti da kritikujete njihovo kretanje. Njihove sudbine su jednim dijelom i posljedica politike Zapada i lošeg vođenja poteza na tom terenu. S druge strane, bezbjednosni rizik je veoma ozbiljan. Ne vjerujem da je Islamska država, koja je pokazala toliko ozbiljnosti u nanošenju šteta Zapadu, propustila priliku da iskoristi talase migranata za infiltraciju svojih kadrova. Ubijeđen sam, ali naravno ne mogu to da dokazujem, da taktičke jedinice pripadnika Islamske države sa migrantima ulaze na Zapad. Mislim da je to neizbježno u ovakvoj situaciji. Naravno, svako želi da umanji značaj toga. Srbija kao tranzitna zemlja za migrante imali bi potencijalni bezbjednosni problem, jer se ti ljudi kratko zadržavaju i vi nemate načina da saznate nešto o njima, i onda je jedan oportunistički izlaz Srbije bio da se iz bezbjednosnog sistema kaže:“Mi znamo da ti ljudi nijesu opasni.“. Ja vjerujem da jesu opasni, ali da će taj problem da se pojavi kasnije u budućnosti zbog toga što nije na vrijeme otkriven.
ANALITIKA: Iz Crne Gore su prethodnih dana stizala upozorenja da će se zbog podizanja „mađarskog zida“ značajan broj migranata preliti i u našu zemlju. Koliko su opravdana ova strahovanja?
RADIĆ: Mislim da ni u kom slučaju Crna Gora nije prva na udaru, jer nije ni na liniji tranzita, niti ima kapaciteta da bude domaćin tolikom broju azilanata. Ti ljudi gledaju gdje ima posla i vrlo brzo, čim stignu do Grčke, shvate da na putu preko Balkana za njih nema hljeba. Mislim da će se povećati broj migranata koji se pojavljuju na prostoru Crne Gore, ali da to ni u kom slučaju neće biti jedna plima koja bi na bilo kakav način mogla da predstavlja ozbiljniji izazov.
ANALITIKA: Mađari nijesu prvi na Balkanu koji su došli na ideju da se ograde zidom. Prije njih su to učinili Bugari na granici sa Turskom. Koliko je sada realno da poplava migranata natjera i druge na Balkanu na slične poteze?
RADIĆ: Bugarska se već ogradila i to prilično brutalno – i zidom, ali i silom koju koristi prema migrantima. Korodior migranata je Grčka-Makedonija-Srbija, a onda idu dalje. Sada bi mogli da očekujemo njihovo kretanje prema Hrvatskoj, gdje je to dosta složeno utoliko što je srpsko-hrvatska granica duž velikih voda - rijeke su prepreka, a kopnena zona je relativno uska pa može dosta kvalitetno da se pokriva sa ljudskim i tehničkim resursima koje imaju i srpska i hrvatska granična policija. Biće dosta interesantno pratiti kako će migranti sada da se snalaze, a biće prinuđeni na to. Oni se sada ponašaju kao voda, traže svoj put. I kao što voda pronađe svoj put, tako će i migranti morati da pronađu put i rupu u preprekama koje su pred njima.
ANALITIKA: Da li Srbija zbog priliva velikog broja izbjeglica može na neki način da postane evropski Meksiko?
RADIĆ: Srbija može da bude pred veoma ozbiljnim problemom, utoliko što vjerujem da će stav EU biti da će Srbija kao bezbjedna zemlja morati da prima mnogo više migranata nego sve ostale zemlje koje se nalaze na području Evrope. To bi mogao da bude i problem za region. Ako Srbija bude imala problema sa enormnim brojem migranata, onda ni onima oko Srbije neće biti dobro.
ANALITIKA: Koje mjere zaštite treba da preduzmu države regiona u slučaju da dođe do toga?
RADIĆ: Nema rješenja, zbog toga što je u pitanju previše ljudi. Kako praviti bezbjednosne provjere ljudi čiji jezik ne znate? Kako da znate gdje su oni bili? Naravno, kada se pojavi neko ko je vojno sposoban, ne možete da mu vjerujete da je on zadnjih četiri-četiri i po godine ratu u Siriji bio po strani od svega. Sigurno nije gledao televiziju kod kuće. Srbija može da očekuje snažan pritisak EU da pokaže mnogo više spremnosti nego bilo ko drugi za prihvat migranata. Mislim da će to biti i neka vrsta ispitivanja srpske pozicije koja je nedefinisana. Srbije koja ima evropsko opredjeljenje, ali ne želi da bude dio zapadnih vojnih integracija. Mislim da će to vrlo brzo na neugodan način stići, ali o tome neće biti riječi u medijima, jer je to politički vrlo nekorektna tema za priču u medijima.
ANALITIKA: Odluka Mađarske da podigne ogradu je izazvala mnoštvo negativnih reakcija. Mislite li da zidovi zaista mogu da spriječe migrante da dolaze?
RADIĆ: Zid ne može da spriječi ljude ako oni nemaju izbora. Činjenica je da mnogo ljudi na Bliskom Istoku sada nema izbora, i da eventualno dalje napredovanje pobunjenika i Islamske države u Siriji može tu situaciju drastično da pogorša, jer će pokrenuti naredni talas izbjeglica iz krvavih dijelova Sirije. Rješenje migrantskog problema nije na Balkanu, ni u zidu koji prave Mađari prema Srbiji. Rješenje je u preduzimanju jedne opsežne i odgovorne politike Zapada prema Bliskom Istoku i pokušaju da se pronađe kakvo-takvo rješenje. Ti ljudi moraju da ostanu tamo gdje jesu. Rješavanjem sirijske krize bitno će da se umanji želja migranata za očajničkim nastojanjem da dođu do Zapada.
ANALITIKA: U Evropi koja je izgrađena na ideji rušenja zidova, sada niču nove barijere. Da li je „mađarski zid“, kako su kazali protivnici njegove gradnje, simbol poraza ideje o otvorenom evropskom kontinentu?
RADIĆ: Evropa je već doživjela neke ozbiljne moralne poraze, i pokazalo se da istorija ide dalje. Sada imamo neko novo vrijeme i Evropa mora da štiti svoj moralni integritet, jer su vrijednosti koje je štitila u vrijeme Hladnog rata očigledno u najvećoj mjeri kompromitovane. Evropa je sada ta koja je nosilac nečega što se ranije vezivalo za represivne režime Istoka.
Nikola DRAGAŠ
