Nedavno je na adrese crnogorskih medija iz JU Muzeji i galerije Budve stiglo obavještenje da će antički mozaik iz Ville Urbana koji je, nakon konzervacije,izložen u crkvi Santa Maria in Punta, biti vraćen u sanduke i neće biti dostupan javnosti do daljnjeg. Obavještenje je odmah, nakon prvog čitanja, izazivalo nevjericu i otvaralo mnoga stručna i laička pitanja. Od toga da li je moguće da u jeku sezone neko želi turiste ostaviti da ne vide jedno od najvrijednijih kulturnih dobara antičke Budve, pa do toga da se postavlja pitanje -čemu je onda služilo ulaganje od stotinak hiljada eura da se mozaik izvadi iz paketa i skladišta, ako će opet biti vraćen tamo.
Povedeni tim obavještenjem, pošli smo u Budvu da bismo bolje shvatili šta se sve događa sa antičkim mozaikom, jednim, kako je najavljeno nakon prezentacije, „od zaštitnih znakova Budve“.
Značaj antičkog mozaika: Antički mozaik iz Ville Urbana u Budvi, predstavlja jedan od rijetkih primjera rimskog mozaika sa figuralnim predstavama u regionu iz II vijeka nove ere. Pretpostavka je da je prvi put lociran prilikom gradnje temelja za stari hotel “Avala” - krajem 30-tih godina prošlog vijeka. Podignut je 80-tih godina prilikom obnove budvanskog Starog grada nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine. Nakon podizanja, mozaik je više puta mijenjao lokaciju i skladišten je u neadekvatnim uslovima. Od 2008. Godine nalazio se u prostorijama JU Muzeji i galerije Budve.
Godine 2014. je započeta i završena konzervacija mozaika. Na projektu su bili angažovani Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Centralni institut za konzervaciju iz Beograda, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture iz Beograda i JU Muzeji i galerije Budve. Sredstva za realizaciju projekta je obezbijedila SO Budva, a ukupni troškovi projekta iznosili su 80 000 eura.
Prezentacija mozaika: Mozaik je prezentovan 21. novembra 2014. Godine uz saglasnost katoličke crkve u prostorijama crkve Santa Marija in Punta. U zimskom periodu, od kraja novembra do kraja marta ga je posjetilo preko 6 000 ljudi. A nakon prvomajskih praznika, na dnevnoj osnovi posjećivalo ga je između 600 i 1000 ljudi.
Još nije riješeno pitanje njegovog trajnog smještaja što je, ispostavilo se i glavni uzrok nesporazumima koji su nastali na relaciji JU Muzeji i galerijeBudve i JU Grad Teatar. Naime, antički mozaik iz Ville Urbana danas se nalazi u crkvi Santa Marija in Punta, ali kao što možete vidjeti na fotografijama dio mozaika je dispozicioniran na zahtjev GradaTeatra .
Mozaik je dostupan javnosti, ali zbog programskih potreba GradaTeatra, znatno je smanjen broj posjetilaca.
Šta je bio dogovor: Kako je za Portal Analitika rekla Biljana Brajović, direktorica JU Muzeji i galerije Budva, dogovor je bio da se oslobodi prilazni dio u crkvi za potrebe predstava, sa tim da se uklonjeni fragment mozaika ipak prezentira turistima. Za to je napravljen plan prezentacije kao i rasvjeta, čime bi se omogućilo lakše razgledavanje ovog budvanskog kulturnog dobra.
Međutim,kada smo mi bili u obilasku mozaika samo što smo mogli vidjeti od izmještenog fragmenta mozaika je bio – paravan.
Zašto je sklonjen mozaik: Kada je i kome palo na pamet da sakrije ovaj važan eksponat od pogleda turista I posjetioca, nije nam poznato. Ali ono što se može vidjeti iza paravana, zbilja dovodi u pitanje svaku priču o prezentaciji i valorizovanju ovog važnog kulturnog dobra, koji po svojoj vrijednosti prelazi granice lokalnog.
Kao što možete vidjeti na fotografiji, dio mozaika kojem, izgleda, različita vremena i ljudi ne daju da nađe svoje mjesto na budvanskoj kulturno-arheološkoj mapi, je završio u galimatijasu kartonske , plastične i staklene ambalaže i to nakon što je nedavno uspješno izvađen iz slične atmosfere i prikazan javnosti.
Ipak, kako je za Portal Analitika rekla Biljana Brajović, direktorica JU Muzeji i galerije Budva,naslućuje se rješenje kojim će se nakon završetka programa Grada Teatra i ovaj dislocirani dio mozaika priključiti cjelini. Međutim, dok ne bude riješeno pitanje njegovog trajnog smještaja, vjerovatno će se ponavljati slični problem.
-Trenutno smo u pregovorima sa SO Budva oko nalaženja adekvatnog prostora na kome bi se sagradio objekat u kome bi mozaik bio trajno smješten, kazala nam je Brajović.
Da ne mora sve da bude tako prozaično sa crnogorskom kulturnom baštinom, pokazuje takođe primjer mozaika iz starog budvanskog grada na kome se sada radi.
Primjer ranohrišćanskog mozaika: U pitanju je ranohrišćanski mozaik koji je pronađen i podignut početkom 80-ih godina, a datuje se , prema mišljenju arheologa, u V i VI vijek nove ere, a nalazio se u ostacima ranohrišćanske bazilike, gdje će nakon kozervacije biti i vraćen. Mozaik je u dosta lošem stanju. Biće potrebno više vremena za njegovu konzervaciju u odnosu na antički mozaik, a ukupni troškovi projekta konzervacije ne bi trebalo da prelaze 100 000 eura, u zavisnosti od konzervatorske problematike na koju se bude nailazilo tokom same realizacije konzervatorskog projekta.
Postavlja se pitanje – kako pristupiti očuvanju kulturnih dobara i kulturne baštine uopšte? Da li je to jedno nepresušno vrelo sa kojim se možemo poigravati, koristiti ga kako kad kome odgovara, ili ipak Crna Gora sa svojim ograničenim resursima mora napraviti strategiju čuvanja i prezentacije svakog dijela svoje kulturne baštine? Prije će biti ovo drugo i toga moraju postati svjesni svi zainteresovani kulturni i javni poslenici. Mnoga od naših kulturnih dobara jednostavno nemaju zamjene. Jedinstvena su…
Ivan KERN
