Ukoliko bude usvojen u parlamentu, predlog Zakona o mladima bi predstavljao prvi zakon te vrste. Zaposleni u nevladinim organizacijama koje rade sa mladima i koje se bave rješavanjem problema koji more ovu populaciju, su zadovoljni Predlogom, ali isto tako iščekuju sa nestrpljenjem da vide kako će se pomenuti zakon primjenjivati u praksi.
Šta donosi zakon: Koorinatorka društveno odgovornih programa, Sanda Rakočević iz ADP „Zid“, kaže da je Predlog zakona o mladima pokušaj da se uredi stanje čiji je razvoj razvoj započet 2007. godine.
„Pomenute godine je po prvi i jedini put formirano komenadžment tijelo, mislim na Savjet za mlade, koji je svojim radom pokrenuo razvoj Sektora za mlade unutar Uprave za sport. Savjet je osigurao godišnje planiranje uz maksimalno učešće svih zainteresovanih strana, podstakao fond za mlade unutar budžetske jedinice Uprave namijenjen sprovođenju akcionog plana, te osigurao eksternu podršku za razvoj kancelarija za mlade, struktura za mlade. Ipak, institucije su jedva dočekala da Savjetu istekne mandat kako bi se prestalo sa najvećim brojem aktivnosti za mlade. Zakon reguliše participaciju mladih u politici za mlade“, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
Omladinski rad i omladinske politike: Izvršna direktorka Foruma Mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), Elvira Hadžibegović Bubanja, koja je i članica radne grupe za izradu prvog crnogorskog zakona o mladima, je ponosna na činjenicu da će ovaj predlog zakona ugledati svjetlost dana.
„Mišljenja sam da je dio zakona o mladima koji se tiče omladinskog rada i omladinske politike solidnog kvaliteta. Međutim, kao neko ko dugo u praksi sprovodi omladinski rad, željela sam da uvrstim još dosta stavki u zakon, ali vjerujem da ću za to imati prilike u podzakonskim aktima koji treba da uslijede“, smatra Hadžibegović Bubanja.
Dodaje da bi u idealnom scenariju, zakon uredio cijelu oblast omladinske politike i omladinskog rada.
„Lokalne samouprave bi, pored lokalnih planova akcije za mlade, kao minimum standarda, trebalo da otvore omladinske klubove, omladinske centre, info centre, opredijele budžetska sredstva za mlade, zapošljavaju omladinske radnike i aktiviste i tako koriste dragocjen resurs svoje zajednice - mlade ljude, kako bi istu unaprijedili“, kaže sagovornica Portala Analitika i dodaje da ostaje da se vidi kako će Zakon o mladima izgledati u praksi.
Smatra da ovaj, prvi, zakon o mladima ne pripada navedenom idealnom scenariju, ali je ipak zadovoljna jer se radi o koraku naprijed kada je u pitanju briga države za mlade. Takođe vjeruje da će se vremenom mijenjati kako bi odgovorio na stvarne potrebe mladih ljudi i očekivanja Evropske unije.
Da li će zakon funkcionisati u praksi: I Sanda Rakočević iz ADP „Zid“ čeka da vidi kako će Zakon funkcionisati u realnosti, jer je mišljenja da je „na veoma tvrd način regulisana upravo participacija mladih“.
„Zakon predviđa identičnu strukturu na državnom i lokalnom nivou, formiranje Saveza od organizacija mladih, i definiše usklađivanje internih akata nevladinih organizacija koje sebe žele da nazovu organizacije mladih ili organizacije za mlade“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Podijeljena su mišljenja da li će Predlog zakona o mladima biti usvojen u Skupštini. Imajući u vidu trenutnu političku situaciju, Rakočević nije sigurna da Vlada ima većinu u parlamentu i dodaje da ovaj akt neće biti usvojen ako ga neko ospori, mada je mišljenja da nije u pitanju zakon koji se doživljava kao bitan.
„Ono što bi bilo dobro jeste da Skupština prepozna da za zaokruživanje komenadžmenta u politici za mlade nedostaje takvo tijelo pri Skupštini i da će ga ona napraviti. Ovo tijelo moralo bi da se bavi zakonodavstvom koje se tiče mladih podjednako kao i participacija - a to su zakoni o zapošljavanju, penzijsko-invalidskom osiguranju, stanovanju, obrazovanje. Savjet za mlade, iskustveno gledano, neće biti u poziciji da sagledava ove politike jer mu zakon taj mandate ni ne dodjeljuje“, kaže sagovornica Portala Analitika.
Tek predstoji veliki posao: Izvršna direktorka Foruma MNE smatra da će Predlog zakona biti usvojen i dodaje da se na samom zakonu jako dugo radilo.
„Posao nas tek čeka kada na red dođe sprovođenje, to će, sigurna sam, biti izazov, ali i prilika da pokažemo da na mlade gledamo kao na resurs“, tvrdi Hadžibegović Bubanja.
Činjenicu da je tek 2015. godine Vlada usvojila Predlog zakona o mladima, koordinatorka društveno odgovornih programa iz ADP „Zid“ Sanda Rakočević komentariše kao ne tako lošu, jer kako kaže „uvijek je bolje regulisati postojeće stanje nego zakonom inicirati kreiranje novog stanja“.
„Većina stvari, izuzimajući Savez, danas već postoji kao oprobana rješenja koja su se u većini pokazala kao dobra. Savez kao oblik nije zaživio u drugoj formi - formiran je bio Crnogorski omladinski forum, nije zaživio jer nije bilo obaveznosti države da ga podrži“, objašnjava Rakočević.
Za Elviru Hadžibegović Bubanja je poražavajuće da je u proces izrade Zakona o mladima započet u 2012. godini.
„I tada je bilo kasno, ako se uzme u obzir da naši susjedi već mijenjaju i unaprjeđuju svoje zakone o mladima, a nama je trebalo tri godine da dođemo do nacrta prvog Zakona. Takođe, vrijeđa činjenica da se mladi pominju svuda, a ni u jednom slučaju nije fokus baš na njima – od agende Evropske komisije do političkih agendi kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Da mladi u Crnoj Gori jesu rangirani više na listi prioriteta, Zakon bi sigurno bio ranije predložen“, smatra izvršna direktorka Foruma MNE.
Ona dodaje da se Crna Gora još uvijek ne snalazi najbolje kad je ovo polje rada u pitanju, te da moramo nastaviti da jačamo strukture koje su zadužene za omladinsku politiku, kako u finansijskom, tako i u smislu ljudskih resursa. Podsjeća da je u Vladi, za pitanja mladih zadužena Uprava za mlade i sport, a da na pitanjima mladih, u sklopu Uprave, rade samo dvije osobe.
„One rade jako kvalitetan posao i trude se da pokriju sve aspekte, ali nemoguće je očekivati da to i uspijevaju. Stoga, mora biti jasnija opredjeljenost Vlade da na strukturiran način brine o mladima“, mišljenja je Hadžibegović Bubanja.
Trenutan položaj mladih u društvu, sagovornice ne vide kao dobar, ali ipak smatraju da se stvari polako mijenjaju na bolje.
„Generalno mladi su usled percepcije bezperspektivnosti bezidejni, bezinicijativni, bez motiva da puno urade da bude drugačije. Kroz rad sa mladima vidi se tu želja za nečim drugačijim, slobodnijim. Ali okruženje nameće ogroman strah. Samo po klubskoj sceni vidite da i kad je u pitanju muzička scena, situacija je mnogo gora nego prije 10 godina. Sluša se muzika iz 80-ih, izlazak se svodi na ispijanje kafe. Šta onda reći za preduzetnički duh za samozapošljavanje. Upravo su vrijedonosni stavovi, pokazalo je poslednje naše istraživanje u oblasti zapošljavanja veliki problem“, ističe Rakočević.
Spore promjene: Izvršna direktorka Foruma MNE smatra da se stvari polako mijenjaju za mlade ljude, ali i dalje jako sporo.
„Smatram da možemo više i bolje i, pri tome, mislim na cjelokupno crnogorsko društvo. Često kritikujemo mlade ljude, etiketiramo ih kao apatične sa manjkom ambicije, motivacije i sl. Čujemo skoro svakodnevno da mladi ljude provode svoje vrijeme u kafićima, kladionicama, ne radeći ništa. Pitamo se ko je odgovoran za ovakvo stanje? Iako se lopta stalno prebacuje, odgovor je jasan - mi! Cijelo crnogorsko društvo. Mi smo ti koji ne nudimo ništa mladim ljudima, sem kafića i kladionica, mi smo ti koji ih ne pitamo i mi smo ti koji ih, i kada nam oni jasno kažu, ne čujemo“, kaže sagovornica Portala Analitika.
Pita se gdje su u Crnoj Gori omladinski klubovi u kojima bi sa specijalizovanim edukativnim radionicama i akcijama, radili na ličnom i socijalnom razvoju mladih ljudi i tako ih pripremali da postanu aktivni članovi svoje zajednice.
„Uvijek možemo da čujemo onu poznatu rečenicu “mladi su naša budućnosti i u njih moramo ulagati”. Ja uvijek na to odgovorim da nijesu budućnost, već sadašnjost i to jako vidljiva i da, ako ne ulažemo u mlade danas, nećemo ih imati sjutra. To je, čini mi se, prilično jasno“, izričita je Hadžibegović Bubanja.
Obje sagovornice se nadaju da će, ukoliko bude usvojen i primijenjen, Zakon o mladima promijeniti položaj ove populacije.
Koorinatorka društveno odgovornih programa iz ADP „Zid“ Sanda Rakočević se nada da će Zakon spriječiti nepostojanje politika za mlade i podsjeća da je validnost poslednjem dokumentu istekla prije četiri godine.
„Promjena je obaveznost države prema organizovanju i participaciji mladih u smislu podrške i finansiranja“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Komunikološkinja i omladinska radnica u zajednici, Elvira Hadžibegović Bubanja takođe smatra da će Zakon mijenjati položaj mladih na bolje, ali dodaje da nije u potpunosti zadovoljna.
„Zakonom je predviđeno da opštine budu ohrabrene da otvore omladinske klubove, da razviju lokalne planove akcije za mlade i opredijele finansijska sredstva za iste, država Crna Gora konačno da usvoji novi nacionalni plan akcije za mlade, da se formira savjet za mlade na nacionalnom i lokalnom nivou. Mladi moraju biti pitani i uključeni u pitanja koja se tiču njih, njihove zajednice, njihove države i slično“, objašnjava izvršna direktorka Forum MNE.
Ona podsjeća, da je organizacija na čijem je čelu, u saradnji sa fAKT-om i Upravom za mlade i sport, uspjela da uspostavi omladinske klubove u opštinama Rožaje, Pljevlja i Tivat.
„Zakon u velikom mjeri, takođe, reguliše i pitanja omladinskih organizacija i organizacija za mlade. U tom dijelu će, svakako, pomoći organizacijama civilnog društva da budu prepoznate i kao resusrs i kao partner državi u unapređenju položaja mladih u Crnoj Gori. Takođe, inicijative mladih će moći biti finansirane kroz novi fond Uprave za mlade i sport. Kao što sam već napomenula, ovo je prvi Zakon o mladima u Crnoj Gori – ne mogu bez da, u ovoj fazi, ipak, budem zadovoljna što ćemo imati neku legislative u ovom polju“, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
Skeptičnost po pitanju benefita: Sanda Rakočević je skeptična kada su u pitanju benefiti koje bi Zakon trebalo da donese mladima i smatra da će mladi dobiti „mogućnost da učestvuju ali ne i da mijenjaju previše“.
U vezi sa primjenom Zakona je brine uvođenje reprezentativnosti "saveza" koji će biti prepoznat od strane države gdje je predviđena 2/3 većina od broja registrovanih omladinskih organizacija.
„U malim sredinama ovim se rješenjima otvara prostor za formiranje partijski kontrolisanih saveza po uzoru na 90-e kada su u ime političkih ideja palili novine na trgu, dok se u velikim sredinama kao što je Podgorica, usled različitih gledanja na participaciju može desiti formiranje saveza koji neće imati potrebni census. Iz Predloga zakona nije jasno, naslućuje se da treba da bude organizacija ali ne i da li treba biti registrovana organizacija - pravni subjekt. Sve u svemu, za siromašnu državu ovo je preglomazna struktura. Postojaće Savjet za mlade, Savez saveza mladih na državnom nivou i Komisija za finansiranje projekata na državnom nivou. Na lokalnom nivou to je još složenije jer pored Savjeta za mlade, postojaće Savez i Kancelarija za mlade pri opštinama, a otvara se mogućnost za centre za mlade. Mislim da je na lokalu dovoljno da se podržavaju inicijative koje će okupljati mlade kroz organizacije i centre“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Ona dodaje da je i ovaj zakon saradnju civilnog sektora sa državom u dijelu provođenja akcionih planova sveo na finansiranje projekata.
„Mislim da je prethodna praksa pokazala da je mnogo bolje praviti partnerstva na realizaciji konkretne aktivnosti iz akcionog plana i da to treba raznovrsnije urediti. Da se otvori prostor da jedna javna institucija zajedno sa mladima rješava pojedina pitanja u zajednici. A način može biti preko tendera, ugovora. Bitno je osigurati način kojim će se povećati povjerenje mladih u sistem“, zaključuje Rakočević.
Za direktorku Foruma MNE, Zakon o mladima, idealno, trebalo bi da mladima omogući priliku da budu pitani i stvarno saslušani, priliku da se iskažu, razvijaju, usavršavaju i da nam svima dokažu da smo u krivu i da sve što je trebalo jeste samo prilika.
„Mogu samo da se nadam da neće biti problema sa primjenom. Smatram da nam se ne smije desiti da u bilo kom pogledu manjkamo sa primjenom. U sada mnogo razvijenim zemljama u odnosu na nas, pitanja mladih, njihovog učešća i njihovog prostora u zajednici su nažalost morala da se rješavaju kroz bune, revolucije, prisilnog zaposjedanja starih fabrika, to ne mora biti slučaj sa nama. Moramo i možemo da radimo zajedno i na taj način osiguramo primjenu zakona. Omladinski civilni sektor je spreman a i mladi ljudi su više nego spremni za promjene, ostaje državni sektor da se izjasni i pokaže“, mišljenja je sagovornica Portala Analitika.
Da li će mladi dobiti priliku, koju prema riječima sagovornica Portala Analitika, zaslužuju ostaje da se vidi nakon glasanja poslanika u Skupštini, kada Zakon o mladima bude na dnevnom redu.
Kristina ĆETKOVIĆ
