Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović smatra da bi crnogorsko tržište kapitala veoma dobro reagovalo kada bi se na njemu kotirala uspješna državna preduzeća.
“Ako bi posmatrali segment državnih preduzeća i realizaciju privatizacije istih kroz „otvaranje“ na tržištu kapitala, projekti se mogu uspostaviti među uspješnim kompanijama poput „Pošte Crne Gore“ AD, DOO „Monteputa“, „Crnogorske plovidbe“ AD Kotor, „Luke Kotor“ AD Kotor, „Aerodroma Crne Gore“ AD i JP „Morskog dobra“”, kazao je Maksimović u intervjuu za Portal Analitika.
On je naveo da bi na tržištu kapitala odlično mogle da prođu i uspješne privatne kompanije.
“Nadamo se da će u budućem periodu kroz saradnju sa međunardnim finansijskim institucijama uključenih u kreditiranje aktivnosti najvećih privatnih kompanija, poput DOO „Voli“, DOO „Mesopromet“, DOO „Goranović“, uspjeti da trenutne kreditne linije pretvorimo u tržišni materijal (akcije ili obveznice) i da na taj način, kroz javnu emsiiju istih, utičimo na povećanje instrumenata prisutnih na tržištu”, poručio je Maksimović.
ANALITIKA: Koliki je iznos prometa na tržištu kapitala za prvu polovinu godine?
MAKSIMOVIĆ: Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvoj polovini 2015. godine iznosio je 21.175.317 eura. Iako je promet znatno manji u odnosu na isti period prethodne godine, treba istaći da je u prvoj polovini 2014. održana aukcija za prodaju obveznica i tom prilikom je primarnom emisijom ostvaren promet u iznosu od 43.150.000 eura. Ukoliko bismo posmatrali samo promet ostvaren na sekundarnom tržištu, u prvoj polovini 2015. zabilježen je neznatni pad prometa, od oko 3 odsto, u odnosnu na isti uporedni period prethodne godine.
Na osnovu strukture prometa evidentno je da je isti gotovo jednako raspoređen na tržište obveznica i akcija. Oko 49 odsto ukupnog prometa ostvareno je na sekundarnom tržištu državnih i korporativnih obveznica, čime je još jednom potvrđen značaj prošlogodišnjih primarnih emisija obveznica.
ANALITIKA: Kako su se kretali indeksi?
MAKSIMOVIĆ: Kada za isti period posmatramo segment vlasničkih hartija od vrijednosti uočavamo da je najveći dio prometa ostvaren trgovinom akcija sljedećih kompanija: „Crnogorskog Telekoma“ AD Podgorica (oko 2,8 miliona eura), „Crnogorskog elektroprenosnog sistema“ AD (promet u iznosu od 1,3 miliona eura), „Hipotekarne banke“ AD Podgorica (oko 0,8 miliona eura), „13 jul – Plantaže“ AD Podgorica (oko 0,6 miliona eura), HTP „Ulcinjske rivijere“ AD Ulcinj (oko 0,5 miliona eura) i „Jugopetrola“ AD (oko 0,5 miliona eura). Ako u obzir uzmemo i zaključen blok posao akcijama emitenta „Universal Capital Bank“ AD Podgorica u iznosu od oko 2 miliona eura, promet sa akcijama navedenih 7 kompanija čini skoro 80 odsto od ukupnog ostvarenog prometa na segmentu vlasničkih hartija od vrijednosti.
Montenegroberza je na početku drugog kvartala uvela računanje novog indeksa – MNSE10 koji prati kretanje 10 najlikvidnijih kompanija sa crnogorskog tržišta kapitala. Ukoliko bi retroaktivno posmatrali vrijednost MNSE10 indeksa počev od 30.06.2014, na period od jedne godine, njegov godišnji prinos bi iznosi oko 34 odsto.
ANALITIKA: Šta mislite o predlogu KHOV da državne kompanije ponude svoje akcije na Berzi? Da li bi to značajno oživjelo tržište kapitala?
MAKSIMOVIĆ: Bez kreiranja novih instrumenta i pristupanja novih kompanija Berzi teško je govoriti o oživljavanju tržišta kapitala. Tržište predstavlja živu materiju i potrebno je da se svakodnevno dograđuje i širi kako brojem instrumenata tako i brojem institucija i investitora prisutnih na njemu. Svaki dolazak novog investitora i investicija u akcije sa našeg tržišta su dragocjeni, a pristup i otvaranje državnih kompanija bi bio odličan projekat u pravcu širenja ponude. Kao tržište moramo uspjeti da zainteresovanim investitorima ponudimo što širi dijapazon proizvoda. Iz tog razloga je prošlogodišnji akcenat na emisiju obveznica bio odličan projekat, jer smo sa novim instrumentom dobili i nove kupce tj. učesnike na tržištu, prevashodno mislim na banke koje su bile dosta udaljene od njega.
ANALITIKA: Na koje kompanije bi tržište, po Vama najbolje reagovalo? Da li bi investitori voljeli, recimo, na Berzi nacionalne parkove ili neka komunalna preduzeća?
MAKSIMOVIĆ: Ako bi posmatrali segment državnih preduzeća i realizaciju privatizacije istih kroz „otvaranje“ na tržištu kapitala, projekti se mogu uspostaviti među uspješnim kompanijama poput: „Pošte Crne Gore“ AD, DOO „Monteputa“, „Crnogorske plovidbe“ AD Kotor, „Luke Kotor“ AD Kotor, „Aerodroma Crne Gore“ AD i JP „Morskog dobra“.
Takođe, nadamo se da će u budućem periodu kroz saradnju sa međunardnim finansijskim institucijama uključenih u kreditiranje aktivnosti najvećih privatnih kompanija, poput DOO „Voli“, DOO „Mesopromet“, DOO „Goranović“, uspjeti da trenutne kreditne linije pretvorimo u tržišni materijal (akcije ili obveznice) i da na taj način, kroz javnu emsiiju istih, utičimo na povećanje instrumenata prisutnih na tržištu.
ANALITIKA: Kakva su iskustva Montenegroberze sa Istanbulskom berzom, nakon što je ušla u vlasničku strukturu?
MAKSIMOVIĆ: Kako će u narednom periodu doći do završetka procesa privatizacije Istanbulske berze, očekujemo intenziviranje saradnje. Nadamo se da ćemo kroz mrežu i infrastrukturu Istanbulske berze privući investitore sa njihovog tržišta.
ANALITIKA: Da li ima najava o ulasku drugih renomiranih igrača u strukturu naše Montenegroberze?
MAKSIMOVIĆ: Tokom prethodnog mjeseca, u posjetu tržištu kapitala i crnogorskim kompanijama boravili su visoki predstavnici najveće turske investicione banke „IS Bank“, te je u narednom periodu realno za očekivati potvrdu interesovanja kroz konkretno ulaganje u crnogorske hartije od vrijednosti.
Predrag ZEĆEVIĆ