DPS je očigledno spreman da razgovara o formiranju vlasti sa novim partnerima, kazala je u intervjuu za Portal Analitika Daliborka Uljarević. Međutim, kako dodaje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, vladajuća stranka nema razloga da razgovara i sa kim o tome prije samih parlamentarnih izbora, odnosno, prije nego se sazna ko je stekao parlamentarni status. “Ta partija još uvijek stameno stoji na dominantnoj poziciji vlasti, što kompletnu političku, pa i opozicionu scenu, kroji po mjeri ove partije”, ocjenjuje sagovornica Portala Analitika.
Ona smatra da aktuelna koalicija na vlasti DPS-SDP ima ozbiljnih problema u funkcionisanju, koje je nedavni Kongres SDP-a samo još više naglasio, ocjenjujući da postoji, ali da nije od presudne važnosti veza između izvjesnosti dobijanja pozivnice za NATO i mogućnosti opstanka vladajuće koalicije.
Prema njenim riječima, odlazak Miodraga Lekića iz Demokratskog fronta sugeriše da taj politički savez neće lako doći do novog lidera. Prema njenim riječima, unutar DF-a i dalje postoje raznorodne političke grupe, dodajući da je neophodan zajednički lider koji bi DF doveo do potrebnog jedinstva.
ANALITIKA: Da li je, nakon Kongresa SDP-a i reizbora Ranka Krivokapića, koalicija stabilna? Drugim riječima, da li vidite neke naznake da se može dovesti u pitanje, naročito ako Crna Gora dobije poziv za NATO?
ULJAREVIĆ: Koalicija ima ozbiljnih problema u funkcionisanju, i oni traju, a Kongres SDP-a ih je samo naglasio. Razlike oko nekih vrlo važnih pitanja postaju sve izraženije, ali važno je naglasiti da su te razlike i nestabilnost koalicije proizvod krupnih podjela u SDP-u koje su se nakon lokalnih izbora u Podgorici u potpunosti otkrile.
Veza između izvjesnosti dobijanja pozivnice za NATO i mogućnosti opstanka vladajuće koalicije postoji, ali nije od presudne važnosti kako to mnogi žele da predstave. Politika je borba interesa i to od partijskih do partikularnih, a u tom kolopletu se nalaze razne tendencije, ambicije i sujete koje kreiraju interesne grupe i usmjeravaju ih da kroz političku akciju dođu do zacrtanog cilja. NATO jeste strateški važno pitanje za Crnu Goru, ali odnos DPS-a i SDP-a proklizava na sasvim drugim temama.
Treba ukazati i na tendenciju ove dvije partije da se aktuelni mandat po mogućnosti izgura do kraja, što nam govori da oni nijesu baš u cijelosti raščistili da li će opet biti partneri u vlasti, s jedne strane, a sa druge, očigledno da rade na povećanju koalicionog kapaciteta kao preduslovu jačanja sopstvene pozicije.
ANALITIKA: Na nedavno održanom Kongresu DPS-a, pored predstavnika Pozitivne, prisustvovao je i predstavnik SNP-a, Spasoje Kovačević. Smatrate li da ova stranka možda “konkuriše" za mjesto u koaliciji sa DPS-om?
ULJAREVIĆ: Ulazak SNP-a u koaliciju sa DPS-om je politički komplikovan poduhvat iz mnogo razloga, ali par njih iz ugla SNP-a posebno je važno. Prvo, SNP nema jedinstvo tako pretpostavljenog cilja. Drugo, jednu tako krupnu odluku, kao mogućnost, morao bi prvo da kroz predstojeću izbornu kampanju iskomunicira sa svojim biračima. Tek nakon toga bi SNP kao partija mogao imati stvarni legitimitet za eventulni koalicioni aranžman sa DPS-om.
ANALITIKA: Da li to znači da može doći do prekomponovanja političke scene, u smislu, novih koalicija?
ULJAREVIĆ: U odnosu na trenutnu deklarisanost, prije svega DPS-a i SDP-a, da će izaći samostalno na izbore, pa i nekih opozicionih struktura, možemo uočiti stvaranje pretpostavki za eventualnu prekompoziciju političke scene. Ono što brine je da dominantno prepoznajemo mogućnost prekompozicije, ali ne i promjene vlasti na crnogorskoj političkoj sceni. Stvara se atmosfera “nedodirljivosti” DPS-a, što nije dobro za demokratske procese u Crnoj Gori, a nivo promjena se veže za eventualnu promjenu koalicionog partnera DPS-a u vlasti. DPS je očigledno spreman da razgovara o formiranju vlasti sa novim partnerima, ali nema ni jedan razlog da razgovara ni sa kim o tome prije samih parlamentarnih izbora, odnosno, tek nakon što vidi ko je zaista stekao parlamentarni status može ući u te razgovore. Ta partija još uvijek stameno stoji na dominantnoj poziciji vlasti, što kompletnu političku, pa i opozicionu scenu, kroji po mjeri ove partije.
Opozicione strukture bi morale naći snage i mudrosti da sjednu i analiziraju datu situaciju u cilju nalaženja rješenja za “konstrukcionu grešku” crnogorskog političkog sistema koji u svojoj dinamici kao mogućnost ima promjenu koalicionih partnera DPS-a u vlasti, ali u iskustvu nema promjenu vlasti. Ovakav politički sistem predstavlja svojevrsni fenomen i naravno daleko je od demokratskog.
ANALITIKA: Kako komentarišete činjenicu da Demokratski front još uvijek funkcioniše bez predsjednika? Smatrate li da će izbor, za koji mediji pišu da će najvjerovatnije inicirati DNP, pomoći tom savezu da ojača svoj politički uticaj?
ULJAREVIĆ: Mislim da DF nakon odlaska Lekića neće lako doći do lidera. Unutar DF-a i dalje postoje raznorodne političke grupe i, naravno, logika govori da bi nalaženje zajedničkog lidera dovelo do potrebnog jedinstva cilja. Sa druge strane, ključni konstituenti ovog političkog saveza - NOVA i PzP, kao kohezioni faktor DF-a vide proteste, gdje kroz rad na organizaciji protesta ujedno rade na konsolidaciji terenske mreže i na kraju objedinjavaju političkog cilja iskazanog kroz zahtjeve protestanata. Upravo bi protesti, ako budu imali potrebnu masovnost, mogli biti iskorišćeni za prezentaciju novog lidera DF-a i pokušaj vraćanja dijela političke snage i uticaja DF-a, koji je ozbiljno poljuljan nakon odlaska Lekića.
ANALITIKA: Da li mislite da se protesti možda namjerno planiraju na jesen, kada se očekuje eventualni poziv za ulazak u NATO?
ULJAREVIĆ: Protesti DF-u treba da posluže kao kampanja za vraćanje političkog uticaja i pozicije koju je DF imao do odlaska Lekića. Tačno je da je DF dominantno protiv NATO integracija i da će se jednim dijelom i anti-NATO retorika koristiti za afirmaciju protesta, ali ne mislim da je to i primarni motiv. DF-u je najbitnije da autorizuje radikalni politički izraz “nespornih opozicionara” u trenutku kada ima drastični pad podrške u biračkom tijelu, što mu po mišljenju lidera ključnih konstituenata DF-a, organizovanje protesta omogućava.
Aleksandra STANKOVIĆ
