Od ukupunog broja kreveta u Crnoj Gori namijenjenih turistima, tri četvrtine je u privatnom smještaju. Zapravo, procenat je sigurno značajno veći, jer se zvanično barata samo sa registrovanim krevetima. U Crnogorskom turističkom udruženju procjenjuje se da ima oko 300 hiljada neregistrovanih kreveta, trostruko više, dakle, nego registrovanih. Hoteli sa pet zvjezdica čine samo 4 odsto ukupnih hotelskih kapaciteta, sa manje od jedan odsto u ukupnom broju kreveta kojima raspolažemo
Kontroverzni Vladin prijedlog: Znači - previše je stanova i premalo hotela visoke kategorije, koji su nam neophodni da bi se razvijali kao turistička destinacija. Vlada je procijenila da je poželjno, pa i moguće, izgraditi 76 hotela sa četiri i pet zvjezdica u narednih pet godina. Potrebno je, zaključila je Vlada, samo osloboditi investitore plaćanja pojedinih dažbina i subvencionisati im kredite! Ovaj prijedlog, koji će se tek naći pred poslanicima, a o kojem je Portal Analitika već pisao, izaziva značajne kontroverze, budući da se planiraju prilične subvencije potencijalnim investitorima a te subvencije, jasno, u krajnjem idu na račun običnog poreskog obveznika.
Vlada procjenjuje da je za vraćanje, recimo, 63 miliona eura uloženih u izgradnju hotela od 5 zvjezdica i sa 300 soba, na nekoj atraktivnoj lokaciji, potrebno 18 godina. Procjenjuje takođe da je za finalizaciju posla potrebno i dodatnih 20 miliona eura, uz pretpostavku da je riječ o 30 odsto sopstvenog i 70 odsto novca od kredita, uz kamatu od oko sedam odsto. To znači da bi investitor prvih deset godina poslovao sa gubitkom.
Tako se došlo do neuobičajeno velikih olakšica: umanjenje PDV-a, oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na imovinu u periodu od 10 godina, oslobađanje od plaćanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina, umanjenje doprinosa na lična primanja za 50 odsto na period od 10 godina... Predlaže se i subvencionisanje kamata do 4 procentna poena, uz rok otplate od 15 do 25 godina i grejs period od dvije godine.
Zašto povlastice i za hibridne hotele: Sagovornici Portala Analitika nijesu saglasni da li su i koliko predložene mjere dobre i što će nam u konačnom donijeti.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotela Splendid u Bečićima Žarko Radulović kaže da je ovo nešto najbolje što je čuo u posljednjih nekoliko godina. “Nadam se da Vlada neće popustiti pod sigurnim pritiscima onih koji smatraju da sve znaju. Svi koji misle da investitori čekaju na red jer nigdje nema ovakve ljepote kao kod nas, varaju se. Konačno pravi prijedlog“, kaže on.
Profesor na Fakultetu za turizam u Budvi Rade Ratković kaže da je saglasan da se investitori u luksuzne hotele oslobode plaćanja pojedinih dadžbina ali i dodaje da to nije ključni problem crnogorskog turizma. “Ključni problem je nepovoljna struktura tržišta jer, nema nas na tržištima sa dugom sezonom, na zapadnoevropskim tržištima i Skandinaviji, u zemljama u kojima postoji kultura putovanja”, kaže sagovornik Portala Analitika.
Na predloženu analizu ima nekoliko zamjerki - to što njome nijesu obuhvaćeni hoteli sa tri zvjezdice i što su subvencije planirane i za investitore koji grade takozvane hibridne hotele, odnosno zgrade u kojima je polovina stanova, a polovinu čini hotelski smještaj.
“Prema Mastar planu razvoja turizma, treba nam 13 odsto hotela visoke kategorije, 40 odsto hotela sa četiri zvjezdice i 40 odsto sa tri zvjezdice. Ovim prijedlozima su nepravedno zapostavljeni hoteli sa tri zvjezdice. Ponuda se prilagođava tražnji, tim prije što nam u apsolutnim brojkama nedostaju hoteli sa tri i četiri zvjezdice. U svim zemljama Mediterana najbolje rade hoteli sa četiri zvjezdice, a onda hoteli sa tri zvjezdice”, kaže Ratković.
On je stava da bi trebalo zabraniti gradnju hibridnih hotela, da i ove postojeće treba pretvoriti u klasične hotele tako što bi se stanovi oštro oporezovali, pa bi njihovi vlasnici imali interes da ih pretvore u klasične hotele. “Nigdje na svijetu se ne pomaže izgradnja hibridnih i kazino hotela, jer su oni sami podržani, prvi od prodaje stanova, a drugi od kazino industrije”, kaže on.
„Opterećenja na hotele su inače niska“: U analizi se navodi i da je jedan od ključnih problema takozvana prenaglašenja sezonalnost. Čak 75 odsto ukupnog turističkog prihoda kod nas ostvaruje se u tri mjeseca ljetnje sezone. Od postojedih sedam hotela sa pet zvjezdica, samo je jedan koji ima više od 200 soba i koji je u funkciji cijelu godinu. Problem je i to što turistički promet na sjeveru čini samo 1, 5 odsto ukupnog crnogorskog prometa, što dodatno pojačava sezonalnost.
Profesor Ratković, međutim, tvrdi da se ne može očekivati da hoteli dobro rade tokom cijele godine. “Staro je pravilo u turizmu - najbolji je hotel koji se pun otvara i pun zatvara”, kaže sagovornik Portala Analitika i dodaje da u Crnoj Gori sezona može trajati šest, sedam mjeseci.
Dekan MBS-a Univerziteta Mediteran u Podgorici Dragoljub Janković nije oduševljen da se na ovaj način podržava izgradnja hotela visoke kategorije. “U ovom slučaju imamo set olakšica koje se odnose na poslovanje hotela, što pomalo čudi, jer je poznato da naša zemlja ima relativno niska opterećenja koja prate troškovnu strukturu poslovanja u odnosu na razvijene zemlje. Uz to, radi se o hotelima visoke kategorije. U svakom slučaju predložene mjere bi trebalo da prate detaljna ekonomska analiza direktnih i indirektnih efekata““, kaže on za Portal Analitika.
Prema vladinoj analizi, “uticaj predloženih mjera na ekonomski rast i zaposlenost je umjereno pozitivan u srednjem roku.” Tvrde da bi nominalna vrijednost BDP-a u 2018. godini bila 6 odsto veća od procijenjene vrijednosti u 2015. i to samo po osnovu izgradnje smještajnih kapaciteta visoke kategorije. Rast BDP-a u tom periodu je generisan prvenstveno aktivnošću u građevinskom sektoru i vezanim djelatnostima Analiza je pokazala da bi se po tom osnovu u budžet za tri godine, od 2016. do 2018. godine, slilo oko 101 milion eura. To sve pod pretpostavkom da se odmah krene sa izgradnjom 76 hotela.
Sufinansiranje inače niskih rizika: A što ako nam se toliko ne posreći? Kakve bi koristi ili štete bile po budžet?
Profesor Janković kaže da to zavisi od broja i veličine hotela, tj. obima njihovog poslovanja. Za njega je posebno sporno sufinansiranje kredita, tim prije što se radi o relativno niskom kreditnom riziku.
“Umjesto da banke razmotre niže kamatne stope, država se odriče budžetskih prihoda da bi banke našle interes kreditiranja. Osim domaćih izvora, postoje i vanjski kapital, koji bi mogao biti zainteresovan i bez ovih podsticaja, i čija je cijena kapitala značajno niža. Logičnije je da se upravo fiskalnom politikom, obuzda gradnja stambenih jedinica, kojih je previše,”, kaže on.
Janković smatra da država reaguje na pogrešan način, jer snižava troškove poslovanja na račun poreza i drugih državnih nameta - da bi banke mogle da plasiraju kredite po visokim kamatnih stopama u sektor koji je najmanje rizičan u Crnoj Gori.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović u osnovi nema ništa protiv ovakvih rješenja, dodajući da će ih njegova SNP bolje izanalizirati tek kada prijedlog stigne do parlamenta.
On za Portal Analitika kaže da poreski podsticaji mogu biti jedno od oruđa za podsticanje investicija u hotele visoke kategorije ali da je prije toga potrebno urediti neke druge stvari, kao što je prostorno-planska dokumentacija, obezbijediti ažurnu i nekorumpiranu administraciju, dosljedno poštovanje ugovornih obaveza i efikasno sudstvo.
“Ovo treba da bude krajnji a ne prvi mehanizam podsticaja”, kaže on.
Dodatno oporezovati stanove za izdavanje? U ovom dokumentu se navodi da prijedlog mjera ne nudi sva rješenja sa kojima se suočava turistička privreda, već da se radi o fiskalnim podsticajima i olakšicama koje same po sebi neće riješiti pitanje sezonalnosti, bolje povezanosti, dostupnosti, regulisanja sistema pijaćih i otpadnih voda, te ostalih problema sa kojim se suočava turistička privreda.
Navodi se i da se ovim mjerama ne rješavaju problemi sa kojima se suočavaju investitori tokom realizacije investicionih ugovora, kao i da ne garantuje niže cijene krajnjih usluga smještaja i ugostiteljstva, ali da podstiču konkurenciju.
A dok ne izgradimo tih 76 hotela visoke kategorije, za vladu, ali i poreske obveznike mogu biti zanimljivi prijedlozi nekih od naših sagovornika. Prvi je da se oštro oporezuju stanovi za izdavanje i poveća cijena komunalija. Na taj način bi se nadomjestio novac za podsticaj izgradnje luksuznih hotela.
Drugi, koji ističe profešor Ratković je da se mali hoteli sa tri zvjezdice uvežu i usklade cjenovnu politiku, da formiraju info pul, organizuju čarter letove i da zajedno nastupe na ozbiljnjim tržištima Zapadne Evrope jer, direktnim bukingom ne mogu da urade ništa značajno.
Za to im je potrebna pomoć države, ukazuju Ratković, i zaključuje: Našoj turističkoj privredi je potreban provodadžija.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
