Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da će se prilikom istraživanja nafte i gasa implementirati najbolja zakonska rješenja i najbolja praksa koja garantuju maksimalnu zaštitu životne sredine.
“Ako se potvrde pretpostavke iz prvog tenderskog procesa, prvo bušenje možemo očekivati na lokaciji koja je od obale udaljena i više od 20 kilometara”, rekao je Kavarić u intervjuu za Portal Analitika.
On očekuje da će u narednim nedjeljama, Vlada sa naftnim kompanijama imati spremne nacrte ugovora za istraživanje nafte.
“Želimo da budemo sigurni da će izbor kompanija, podjela teritorije, izbor obaveznog radnog programa, obezbijediti kvalitetan način valorizovanja ugljovodoničnog potencijala podmorja Crne Gore. Očekujemo da ćemo u narednim nedjeljama imati nacrte ugovora što, međutim, ne zavisi isključivo od volje Vlade”, rekao je Kavarić.
ANALITIKA: Kada će biti usaglašeni koncesioni ugovori sa naftnim kompanijama, i u kom roku bi ti dokumenti mogli biti proslijeđeni parlamentu na odlučivanje?
KAVARIĆ: Da bi shvatili dinamiku, moram da objasnim proces, posebno ako se ima u vidu da se radi o složenom tenderskom postupku koji se po prvi put implementira u Crnoj Gori, a i u širem regionu. Dakle, imamo tri ponude od šest kompanija. Podsjetiću da smo finansijski dio regulisali zakonom. Finansijske obaveze naftnih kompanija su iste za sve pa je akcenat vrednovanja ponuda stavljen na tehnički dio, odnosno način na koji će naftne kompanije raspolagati crnogorskim ugljovodoničnim resursom ako bude otkriven. Dakle, pregovaramo o najpovoljnijim uslovima za državu. Tu prije svega mislim na zahvat istraživačkih radova, zatim na prostor koji će biti obuhvaćen istraživanjem i na što veći broj ugovora. I o svemu tome pregovaramo sa šest kompanija. U okviru međunarodne saradnje sa Norveškom, mi smo dobili pomoć u edukaciji, praćenju i verifikaciji cijelog procesa od strane norveškog Direktorata za naftu, jer su principi tehničke evaluacije koji se primjenjuju kod nas i Norveškoj gotovo identični. Želimo da budemo sigurni da će izbor kompanija, podjela teritorije, izbor obaveznog radnog programa, obezbijediti kvalitetan način valorizovanja ugljovodoničnog potencijala podmorja Crne Gore. Očekujemo da ćemo u narednim nedjeljama imati nacrte ugovora što, međutim, ne zavisi isključivo od volje Vlade.
ANALITIKA: Da li je završena strateška studija o uticaju istraživanja nafte na životnu sredinu? Šta mislite o primjedbama NVO sektora da je granica istraživanja od 3 do 6 km mala?
KAVARIĆ: Nacrt je završen i čim prođe sve zakonom određene procedure, biće stavljen na javnu raspravu. Što se tiče udaljenosti granice istraživanja, govorimo o udaljenosti blokova od obale. Ono što je najvažnije u ovom procesu je da smo mi implementirali najbolja zakonska rješenja i iskustva najbolje svjetske prakse kada je ova oblast u pitanju, što je mnogo važnije od same granice blokova, koja inače definiše prostor za istraživanje i prikupljanje podataka. Bušenja će biti na lokacijama za koje istraživanja pokažu da su najperspektivnija. Ako se potvrde pretpostavke iz prvog tenderskog procesa, prvo bušenje možemo očekivati na lokaciji koja je od obale udaljena i više od 20 kilometara.
ANALITIKA: Crna Gora nije izgradila veći energetski objekat već 33 godine. EPCG je odlučila da je Škoda Praha dostavila najpovoljniju ponudu. Kada će biti formirano preduzeće koje će graditi drugi blok TE? Ko će finansirati projekat, i da li je potrebno ujedinjenje TE i Rudnika uglja?
KAVARIĆ: Elektroprivreda Crne Gore pregovara sa Škodom Prahom, kao prvorangiranom kompanijom od devet ponuđača koji su bili zainteresovani za projekat izgradnje II bloka TE Pljevlja.
Podsjećamo, kompanija Škoda Praha ponudila je gradnju Bloka II snage 254 MW sa električnom efikasnošću od 39,5 odsto po cijeni od 338,5 miliona eura dok bi godišnja prozvodnja električne energije bila 1.600GWh. Novi blok će odgovarati svim najzahtjevnijim uslovima savremene tehnologije, dobroj praksi evropskih zemalja i zaštiti okoline prema svim direktivama EU.
U sklopu tih pregovora definisaće se i pravna infrastruktura, odnosno da li je potrebno formirati novo preduzeće i na koji način. Na osnovu toga će se odrediti da li će doći do spajanja TE i Rudnika ili će funkcionisati na bazi dugoročnog ugovora. Dakle, biće prihvaćeno ono rješenje koje je u funkciji efikasnije realizacije projekta.
ANALITIKA: Ima li interesovanja za izgradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici? Dokle se stiglo s projektom vjetroelektrana na Krnovu i Možuri?
KAVARIĆ: U cilju stvaranja uslova za izgradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici, često imamo komunikaciju sa potencijalnim investitorima iz raznih država. U vezi sa projektom izgradnje HE Komarnica zaključeno je da je neophodno izvršiti dodatna geološka istraživanja i hidrološka mjerenja, da bi se moglo pristupiti izradi idejnog projekta. Otvoreni smo za interesovanja investitora bilo da je riječi o realizaciji projekta po DBOT ili BOT angažmanu, naravno, uz ono što su strateški interesi države po tom pitanju.
Investitor na Krnovnu je u maju počeo radove na izgradnji vjetroelektrane. Dakle, projekat se odvija utvrđenom dinamikom. Vrijednost ove investicije je oko 120 miliona eura.
I investitor na Možuri nas je u toku maja informisao da su obavijestili Upravu za inspekcijske poslove o početku izvođenja pripremnih radova na izgradnji VE, što znači da su se stekli svi uslovi za početak građevinskih radova. I ovo je značajan projekat, koji predviđa izgradnju VE instalisane snage 46 MW.
ANALITIKA: Kakav je stav Ministarstva ekonomije povodom nastavka angažmana sa A2A? Da li su Italijani ispunili očekivanja?
KAVARIĆ: Poznat je stav Vlade Crne Gore po pitanju nastavka saradnje sa A2A i oni se prvenstveno odnose na ono što su razvojni projekti. Od tog dijela će uveliko zavisiti i naš stav po pitanju nastavka saradnje.
ANALITIKA: Da li ste zadovoljni sa investitorom u KAP-u i Željezari?
KAVARIĆ: Što se tiče investitora u Kombinatu aliminijuma Podgorica i nikšićkom Toščeliku, tu moramo poći od činjenica.
Toščelik Nikšić je od dana preuzimanja imovine Željezare Nikšić u stečaju imao značajni radove i ulaganja. Do sada su, osim 15 miliona za kupovinu imovine, investirali oko devet miliona eura, a u iduće dvije godine planiraju da investiraju još oko 27 miliona eura. Ukupna investicija im je planirana sa budžetom koji će iznositi preko 35 miliona eura. Ostvarili su godišnju prodaju u ovom momentu na preko 50 miliona eura.
Što se tiče Kombinata aluminijuma Podgorica, od jula prošle godine ono posluje bez državne intervencije po bilo kom osnovu. Nakon konačnog okončanja procesa, očekujemo i najavljenje investicije u fabrike prerade i glinice. Osim toga, poznato je sa kakvim se sve problemima ova kompanija suočavala od samog nastanka do danas.
Važno je naglasiti da se sve ovo dešava u momentu kada već šest godina zaredom ekonomska kriza najviše pogađa upravo industriju aluminijuma i čelika, i da mnoge kompanije u regionu i globalno nisu izdržale taj pritisak. Mislim da je važno održati ove dvije industrije i da se svi eventualni problemi mogu i moraju rješavati u okviru zakona i institucija sistema.
Predrag ZEČEVIĆ
