Paviljon Crne Gore na svjetskoj izložbi EXPO 2015 u Milanu, koja je posvećena hrani, krajnje je jednostavan i sveden. Sveden je i unutra, ali i krajnje elegantan i sofisticiran.
Mnogi su znali koja je ideja mladog arhitekte Marka Brajovića i njegovog studija iz Sao Paola u Brazilu. Vunene niti koje će se spuštati sa plafona, podražavajući topografiju Durmitora. U jednom drugom simbolu Crne Gore, gumnu, obloženom unutar kruga ogledalima, posjetilac će imati utisak kao da lebdi nad vrhovima, okupanim čudnom zelenom svjetlošću.
Brajović je i autor brazilskog paviljona za koji kažu da je od otvaranja EXPO-a 1. maja, najposjećeniji.
Izuzetno je, kaže, zadovoljan kako je realizovana njegova zamisao. Dodaje i da je vuna iz Italije, jer se po pravilima EU nije mogla uvesti, kao što ni pršuta poslužena za prijem nije bila naša, već italijanska. Niti su se, precizira Brajović za Pobjedu i Portal Analitika, kačile ručno, jedna po jedna. Za hiljade koliko ih ima, trebala su puna dva mjeseca!
Na zidu sa lijeve strane od ulaza, neprestano se emituje video koji prikazuje ljepote Crne Gore, dok je na suprotnoj strani od njega, postavljen pult iza kojeg su u zanimljivim vitrinama izloženi lijepi i moderni crnogorski suveniri kakvi se po našim suvenirnicama još ne mogu vidjeti. Na spratu koji zauzima samo dio paviljona, kako bi se dobila potrebna visina za debele bijele vunene niti, je nekoliko kancelarija u kojem radi naše osoblje.
Prekjučerašnji dan na izložbi EXPO Milano 2015. bio je nesumnjivo u znaku Crne Gore. Prijem u našem paviljonu, kojem je prisustvovao i predsjednik Filip Vujanović, ali i ambasador Italije u Crnoj Gori, Vinćenco Del Monako, te prethodnog dana imenovana počasna konzulka Crne Gore u Italiji Doli Predović Todorović, kao i mnoštvo drugih zvanica pridošlih iz Crne Gore, održan je oko dva sata popodne, nakon što je briljantni Miloš Karadaglić imao koncert u kongresnom centru EXPO-a, a naša delegacija obišla paviljone Katara i UAR-a.
I Miloš je obišao naš paviljon, raspoložen za fotografisanje i za ćaskanje sa svakim ko je poželio. Tu je i Vladimir Maraš sa članovima svoga benda, sa kojima će u ranim popodnevnim satima održati koncert. Među njima je i naš proslavljeni bubnjar, Dragoljub Đuričić.
Naš paviljon se nalazi, kako što je to već rečeno u medijima, u Biomediteranskom klasteru, u neposrednoj blizini Drva života, koje je simbol ovog EXPO-a u Milanu.
Drvo života, inače značajan simbol u više religija, na EXPO-u u Milanu je visoko 37 metara, od drveta je i željeza, postavljeno pored paviljona domaćina, Italije. Riječ je o strukturi koja za inspiraciju ima jedan renesansni crtež Mikelanđelov, a urađeno je po ideji Marka Baliča, umjetničkog direktora italijanskog paviljona.
Da podsjetimo, Crna Gora nastupa na ovogodišnjem EXPO u Milanu zajedno sa Albanijom, Alžirom, Egiptom, Grčkom, Libaniom, Maltom, San Marinom, Srbijom i Tunisom, u Biomediteranskom klasteru koji ističe teme zdravlja, harmonije i ljepote. Mi ćemo do kraja trajanja EXPO-a, do 31. oktobra, biti predstavljeni pod motom Mala zemlja velikih mogućnosti. Crnogorski paviljon će predstavljati našu zemlju kao destinaciju čija je odlika spajanje zdrave organske hrane sa principom ekološke održivosti, te kao zemlju koju vrijedi posjetiti, uz to i atraktivnu za investicije.
Atmosfera na “ostrvu” sa ulicom pod jedrima: Milano, glavni grad italijanske regije Lombardija diše u znaku ove izložbe koja ima za temu hranu, a moto joj je “Hraniti planetu, energija za život”.
Na izložbenom prostoru od 1,1 miliona kvadratnih metara postavljeno je 145 paviljona, 60 više nego što ih je bilo u Šangaju 2010. Organizator se ponosi i time da je EXPO Milano 2015 prva u istoriji svjetskih izložbi na kojoj su predstavljene sve agencije Ujedinjenih nacija. A prva je održana vijek prije Organizacije Ujedinjenih nacija – daleke 1851. u Londonu.
U samom centru grada, ispred dvorca Sforca, postavljeni su veliki punktovi za prodaju karata. Stalno su redovi iako karta košta ne baš zanemarljivih 39 eura. Ali, kada uđete, imate neograničeni pristup svim paviljonima.
No, sve karte i fotografije, televizijski snimci, ne mogu dočarati atmosferu na izložbi. Prostor je dug oko oko kilometar i po, nepravilnog je oblika, poput nekog ostrva pored ovog dinamičnog grada, i na njemu sve pršti od boja.
Duž tog “ostrva”, prolazi glavna “avenija” široka 50-60 metara. Ponekad se čini da je i to usko koliko ima svijeta. Skoro cijelom dužinom, natkrivena je nečim što najviše liči na razapeta jedra. Ona štite od sunca i kiše, koja je ovih dana često padala u Milanu. Duž te ulice, račvaju se poprečne, u kojima su takođe paviljoni.
Sve to nemoguće je obići i za dan, i za dva i tri.
Kako pokazati što u tradiciji zemalja ponaosob znači hrana: Hrana je izvor života, radosti, okupljanja, obnavljanja, simbol kulture i tradicije. Svaka zemlja ponaosob potrudila se da što bolje i efektnije pokaže što je hrana značila i što znači za njenu istoriju i razvoj, ali i koliko truda ulaže da opstane u ekstremno surovim uslovima suše i ostalih vremenskih nepogodnosti.
Crnogorska delegacija po planu je posjetila, pored crnogorskog, još dva paviljona, UAE-a i Katara. Emirati imaju paviljon koji podsjeća na neku pustinjsku tvrđavu u boji terakote, autorsko djelo čuvenog britanskog arhitekte Normana Fostera (vidjeti na dolje navedenom linku prvu fotografiju). Za posjetioce je pripremljen osmominutni film koji, kroz vizuru jedne djevojčice, prikazuje značaj vode. Zvučnim i drugim efektima - kada “na ekranu” duva vjetar, zastruji vazduh i u sali, kada gori vatra, pale se specijalna svjetla, kada bruji helikopter koji nosi ogromnu palmu, trese vam se pod nogama. U susjednoj prostoriji, na hologramskom platnu, činiće vam se kao da je djevojčica stvarna, kao i palma koja se spušta iz helikoptera.
Katarci su ponudili i posluženje, minijaturne japrake i oriz sa povrćem, te kafu sa cimetom za dobrodošlicu. Svima koji su to htjeli, dvije mlade Katarke nacrtale su komplikovane šare od kane, u desetak sekundi, od kojih neke liče na male arabeskne reljefe od čokolade. Trajaće, kažu, više od deset dana, kao originalni ukras na rukama ili podlakticama.
Na stolu u unutrašnjosti paviljona, prije nego je za delegaciju održan i kratak koncert na kojem je nastupio njihov pjevač, bili su izloženi tanjiri sa kuskusom i jagnjetinom, kao i drugim jelima nama nepoznatim.
Ima na EXPO-u i klastera posvećenih žitaricama, orizu, kafi, začinima… Ima veoma originalnih struktura za paviljone, urađene i u trsci, i u drvetu, i u modernim materijalima. U neposrednoj su blizini jedan do drugog, ali ujednačene visine, tako da ne štrče, već samo izazivaju pažnju. Da bi ušli u brazilski, koji je takođe radio naš Marko Brajović, možete umjesto komotne varijante kroz vrata, prelaziti preko mreže od debelog konopa koja se uvija pod nogama. Zahtjevan poduhvat, ne bi li se dočarao svijet amazonske džungle, dok sa malih zvučnika krešte papagaji i druge divlje prašumske ptice i životinje.
Kod Kineza možete ući u prostor koji dočarava pećinu na čijim zidovima promiču praistorijski crteži napravljeni od svjetlosti. Njihov je i svijet pečene gline, svijet puta svile i drugih čuda kojima su doprinijeli ljudskoj civilizaciji.
U paviljonu Lindt, pak, možete kupiti sve moguće tipove ovog čuvenog proizvođača čokolade, ali ne prije nego što se upoznate sa procesom njenog pravljenja, i prije nego vas posluže čokoladnim bombonom koji urade specijalno za vas.
Domaćin, Italija, ima cijeli niz restorana, svaki posvećen nekom od italijanskih regiona. Hrana se za razliku od klasičnih restorana, sprema pred gostom.
Između paviljona, ima i raznih umjetničkih instalacija, mjesta za odmor i predah, za kafu i ćaskanje. Ima i kolica sa sladoledom, belgijskim prženim krompirom, slatkišima…
Ima i uličnih muzičara, koji izvode najrazličitije žanrove, od Mocartovog Turskog marša, do melodija sa istoka, koje promovišu narednog domaćina svjetske izložbe, Antaliju.
(Za Pobjedu i Portal Analitika, Gordana BOROVIĆ)
Oni koji žele vidjeti još paviljona mogu pogledati link:
http://milano.repubblica.it/expo2015/2015/05/22/foto/53_padiglioni-114993448/1/?ref=HRESS-4#53
