U crnogorskom Krivičnom zakoniku, u članu 229 piše: “Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa ili opštih akata o socijalnom osiguranju i time uskrati ili ograniči nekom licu pravo koje mu pripada, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.” Navodi se i što se podrazumijeva pod socijalnim osiguranjem: “Socijalno osiguranje je oblik socijalne politike i socijalne zaštite kojim se zaposlenima i članovima njihovih porodica garantuje materijalno obezbjeđenje i zdravstvena zaštita. Socijalno osiguranje uključuje: zdravstveno osiguranje, penzijsko osiguranje, invalidsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.”
Međutim, kaznena stavka o zatvoru, koliko je poznato, nikada nije primijenjena u praksi. Štaviše, niko od poslodavaca u Crnoj Gori nikada nije krivično odgovarao, a kamoli pošao u zatvor zbog toga što radnicima nije uplatio doprinose. Bilo je najava podnošenja krivičnih prijava, pa su, recimo, radnici “Radoja Dakića” najavljivali podnošenje krivične prijave protiv premijera Mila Đukanovića zbog nepovezanog radnog staža.
Kako dužnika prisiliti da plati dug: No, da li je baš neophodno da poslodavci koji nijesu platili poreze i doprinose idu u zatvor? Da li je i kako moguće natjerati poslodavce da plate dug? Mnogo je pitanja otvoreno, naravno i ključno - što piše u postojećim zakonima i zašto se ne primjenjuju?
U međuvremenu je u parlamentu neslavno prošao prijedlog Ministarstva finansija da se i zbog duga od hiljadu eura za neplaćene poreze i doprinose može poći u zatvor. Protiv tog rješenja glasao je sam predsjednik parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić navodeći da bi u tom slučaju zatvori bili pretrpani. Opozicija je bila protiv jer smatra da je bolje jačati kapacite inspekcije rada nego zatvora u Spužu.
Ali, nameće se još jedno, sasvim logično pitanje - zašto je Ministarstvo finansija uopšte predlagalo rješenje koje već postoji u Krivičnom zakoniku? Pravnici koje je Portal Analitika kontaktirao kažu, međutim, da postojeća norma nije sasvima jasna, da oni sami imaju dilemu da li se zaista tako može tumačiti. Možda i stoga niko nije završio u Spužu a da radnicima i po desetak godina nije plaćao poreze i doprinose. Moguće je, objašnjavaju pravnici, da su u Ministarstvu htjeli da dodatno preciziraju tu normu kako bi konačno stali na put poslodavcima koji uredno ne izmiruju svoje obaveze, ponekad i uz saglasnost samog radnika koga ubijede da je bolje da mu isplate neto zaradu a da će mu socijalno i penziono isplatiti „kada sakupe dovoljno novca”. Sadašnja odredba u Krivičnom zakoniku odnosi se na socijalno osiguranje ali, u praksi, poslodavaci koji ne plaćaju doprinose ne plaćaju ni porez na zaradu koji ove godine u zavisnosti od osnovice iznosi devet, odnosno 13 odsto bruto zarade.
U Ministarstvu finansija ostaju pri stavu da za neplaćenih hiljadu eura poreza i doprinosa treba predvidjeti i kaznu zatvora. “Nijedan zakonski propis ne daje pravo poslodavcu da odlučuje o tome da može zaposlenom isplatiti samo dio plate, a pogotovo u situaciji da sa tim uopšte ne upozna zaposlenog i da ga dovede u zabludu u pogledu ostvarivanja za njega veoma bitnih prava”, ističu u Ministarstvu, naglašavajući da stoga postoji osnov za propisivanje ovakvog krivičnog djela.
Poslodavci, međutim, tvrde da je Krivični zakonik već regulisao mogućnost zatvorske kazne poslodavcima koji zakidaju radnike i da je prijedlog Ministarstva suviše rigidan. Plaše se i da bi se selektivno primjenjivao. U prevodu - da bi neki privilegovani biznismeni bili pošteđeni.
Strah od selektivne primjene: “Problem sa primjenom većine zakona u Crnoj Gori jeste upravo selektivno i nedosljedno postupanje, o čemu govori i lista najvećih poreskih dužnika poreza i doprinosa iz i na lična primanja, prema kojoj je dug po ovom osnovu u januaru iznosio preko 100 miliona eura. Uz ovo, važno je istaći i da su veliki poreski dužnici često i neke lokalne samouprave i javna preduzeća”, kažu u Uniji poslodavaca za Portal Analitika.
Strah od selektivne primjene zakona je razlog i što prijedlog Ministarstva nije dobio podršku opozicije. Kažu da usvajanjem izmjena Zakona o izvršenju i obezbjeđenju porezi i doprinosi imaju prioritet prilikom naplate. Tako da će inspekcija, ukoliko to bude htjela, mnogo lakše moći da naplati poreze i doprinose.
Srđan Perić iz Pozitivne Crne Gore ranije je rekao da već postoje zakoni koji bi trebalo da spriječe poslodavce da krše zakone i da ne vidi da bi uvođenjem neplaćanja poreza i doprinosa među krivična djela mogla da se poboljša situacija.
“Zašto inspekcije i nadležni državni organi ne rade svoj posao - to je ono za što je Vlada odgovorna. Možemo koliko god zakona da usvajamo ali, ako se oni ne sprovode onda ništa nećemo postići”, kaže Perić.
On tvrdi da bi takvo rješenje pogodilo veliki broj poslodavaca.
“Stanje u crnogorskoj ekonomiji je jako loše, ljudi kubure sa rentabilnošću, tokovi novca su jako usporeni, ljudi imaju problem da isplate zarade na mjesečnom nivou, a Vlada ne razmišlja o tome kako da pomogne privredi, već samo o tome kako da iz dijela privrede koji ne kontroliše uzme što više”, kaže Perić.
Kazne rastu, a poreski dug se nagomilava: Iako je SDP u prvi mah bila, navodno, oduševljena prijedlogom da poslodavci koji ne plate poreze i doprinose mogu poći u zatvor, predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić je glasao protiv tog rješenja, navodeći da je Ministarstvo finansija kroz Krivični zakonik pokušalo da provuče uvođenje oslobađanja od odgovornosti za pola milijarde poreskih dugova, i zatrpa pravosudni sistem malim sporovima onemogućavajući tako bavljenje krupnim kriminalom.
Vlada je, ispostavilo se kasnije, sa pojedinim velikim dužnicima dogovorila reprogram duga na godinu godina. Opštinama koje duguju oko 90 miliona eura omogućila je da dug plate u ratama na dvadeset godina!
Najviše duguje opština Nikšić 17,7 miliona eura, Pljevlja 10,8 miliona, Berane 9,4 miliona eura, Bijelo Polje 8,7 miliona, Budva 8,3 miliona…
Poslodavci godinama ukazuju da su im troškovi poslovanja veliki, uslovi jako teški i da je većina na ivici da ugasi firme. Na račun države imaju još zamjerki. Kažu da je paradoks da se poreski dug nagomilava uz evidentnu tendenciju rasta, kako broja kazni za poslovne subjekte, tako i visine kazni u novčanom iznosu.
Korigovanje nepravilnog obračuna poreza i doprinosa: U Poreskoj upravi, međutim, kažu da su prošle godine u 20 slučajeva utvrdili da poslodavci isplaćuju neto zaradu ali ne i poreze i dopinose.
“U prošloj godini u postupku inspekcijskog nadzora utvrđene su korekcije zbog nepravilnog obračuna poreza i doprinosa na lična primanja u ukupnom iznosu od 31,5 miliona eura”, navode u Poreskoj upravi. To je za oko pet i po miliona eura manje nego 2013. godine.
Dodaju da se u praksi često dešava da poslodavci u toku samog postupka inspekcijskog nadzora plate zaostale poreze i doprinose.
Poreska uprava je prošle godine prinudno naplatila oko 38 miliona eura poreskog duga. Godinu ranije, 2013. je naplatila oko 63 miliona. U Upravi navode da primjenjuju sve mjere - od blokade žiro računa do stečaja, ali i dodaju da se na osnovu njihovih podataka može zaključiti da postoji trend jačanja dobrovoljnog izmirivanja poreskih obaveza. Planiraju da otvore Odjeljenje za prinudnu naplatu - sve u cilju smanjenja poreskog duga.
Pojedini ekonomski analitičari tvrde da je prijedlog Ministarstva da u zatvor idu poslodavci koji ne plate hiljadu eura poreza i doprinosa u praksi teško primjenjiv, iako ne spore dobru namjeru da se zaštite radnici i da se na neki način poslodavci uplaše, što bi u konačnom dovelo do veće poreske discipline. Upozoravaju, međutim, da treba dobro pogledati što piše u važećim zakonima, što se od toga može primijeniti, zašto se nekima dozvoljava da plate dug na dvadeset godina a nekima zbog duga blokiraju računi. I zakona i dugova, očigledno, imamo na pretek.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
