Scena

"Omaž Mokranjcu" na glavnoj sceni KIC-a

"Omaž Mokranjcu", koncert posvećen čuvenom srpskom kompozitoru Stevanu Stojanoviću Mokarnjcu biće večeras priređen u Velikoj sali podgoričkog KIC-a "Budo Tomović" od 19 časova.
"Omaž Mokranjcu" na glavnoj sceni KIC-a
Portal AnalitikaIzvor

Program čine djela ovog stvaraoca čija je 100-godišnjica smrti obilježavana prošle godine širom regiona, koja će izvoditi dječiji i ženski hor Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić" pod vođstvom profesorica Zorane Latković, odnosno Zoje Đurović, kao i mješoviti hor "Stanko Dragojević" pod upravom Ilije Dapčevića.

Veče će otvoriti najmlađi, izvođenjem pjesama za djecu Pazar živine i Vivak. Uslijediće Primorski napjevi u obradi Vojislava Ilića za ženski hor, Deveta rukovet - Iz Crne Gore i Sedma rukovet - Iz stare Srbije i Makedonije, kao i originalna djela za mješoviti hor: Šesta rukovet - Iz moje domovine poznatija kao "Hajduk Veljko", Dvanaesta rukovet - Pjesme sa Kosova i odlomci iz Liturgije svetog Jovana Zlatoustog.

Stevan Stojanović Mokranjac rođen je u Negotinu 9. januara 1856. godine, gdje je i stekao prva znanja iz muzike, svirajući na violini. Još kao učenik beogradske Gimnazije, primljen je za pripravnika u Beogradsko pjevačko društvo, gdje je kasnije postao njegov redovni član. Ovo društvo pomoglo je Mokranjcu da započne studije u Minhenu, ali ih je ubrzo prekinuo i počeo da rukovodi društvom "Kornelije", sa kojim izvodi svoju Prvu rukovet i stvara druga djela koja su ga preporučila za dobijanje stipendije za nastavak studija u Rimu, a zatim i u Lajpcigu. Po povratku u Beograd, radio je na gotovo svim poljima muzičkog djelovanja, kao  kompozitor, dirigent, organizator, kamerni muzičar pedagog folklorista i muzički pisac. Kao dirigent, radio sa više pjevačkih društava, ali je posebno značajna bila njegova koncertna djelatnost sa Beogradskim pjevačkim društvom sa kojima je gostovao širom Evrope i postigao visoke izvođačke domete. Bio je direktor prve Srpske muzičke škole (1899-1914.), predavač u Prvoj beogradskoj gimnaziji i na Bogosloviji. Njegov je veliki doprinos očuvanju i bilježenju narodnih pjesama, a smatra se da je svojim muzikološkim radom započeo razvoj teorijske misli u srpskoj muzikologiji. Kompozitorski opus pretežno je posvećen vokalnoj, odnosno horskoj muzici, kako duhovnoj tako i svetovnoj. Mokranjčev ugled i doprinos razvoju muzike potvrđuju i njegov izbor za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije i Francuske akademije umjetnosti. Umro je 1914. godine u Skoplju.

Portal Analitika