Evropska centralna banka u ponedjeljak je počela sprovođenje programa otkupa obveznica od država članica EU sa ciljem da podstakne inflaciju na zacrtanih 1,5 odsto.
Ekonomski analitičar Zarija Pejović smatra da je ovo je prilika Crnu Goru da skupi dug zamijeni jeftinijim i dugoročnijim, dok izvršni direktor Universal Capital banke Predrag Drecun smatra da je riječ o logičnoj mjeri koja, međutim, ne mora i da uspije.
Ovaj program svakako će uticati i na kamatu na obveznice koje će Crna Gora emitovati ove godine. Evropska banka će otkupljivati državne obveznice na sekundarnom tržištu, pošto njeni statuti zabranjuju regulatoru da hartije od vrijednosti kupuje direktno od država eurozone.
ECB planira da do septembra naredne godine, a moguće i duže, za ovu namjenu opredijeli 60 milijardi eura mjesečno, odnosno ukupno 1.140 milijardi eura (1,14 biliona). ECB se nada da će kupovinom obveznica od država članica EU i u manjem obimu privatnih investitora osloboditi kapital za druga ulaganja, kako bi se podstakao ekonomski rast i spriječila deflacija. Slični programi otkupa obveznica su ranije pokrenuti u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, čije su centralne banke posegnule za tim instrumentom da bi podstakle rast matičnih ekonomija.
S napetošću se očekuje koje će posljedice program ECB-a imati na tržište obveznica, tim prije što zadnjih nekoliko mjeseci prinosi na državne obveznice padaju. Analitičari očekuju da će program ECB-a sniziti kamate na državne obveznice i doprinijeti nastavku generalnog trenda pada kamata na hartije od vrijednosti.
Kamate na dosad emitovane euroobveznice Crne Gore varirale su od 7,8 odsto (2009. godine) do 5,5 procenata. Crna Gora će se ove godine zadužiti 600 miliona eura, uključujući 200 miliona za gradnju prioritetne dionice autoputa Bar- Boljare. Vlada planira da se dijelom zaduži kod komercijalnih banaka, a dijelom emisijom obveznica, čiji će iznos zavisiti od uslova na tržištu. Nedavno je na Montenegroberzi obavljena milionska transakcija obveznicama na sekundarnom tržištu. Krajem prošle godine, javni dug Crne Gore iznosio je oko dvije milijarde eura.
Obveznice trebalo emitovati prije dogovora sa Kinezima: Ekonomski analitičar dr Zarija Pejović je u izjavi Portalu Analitika naglasio da su vođene rasprave da li ECB treba da odjednom “ubrizga” 1,2 biliona eura, ili da finansijska injekcija bude manja kako bi se ostavio prostor za ponovne intervencije na tržištu.
“ECB očekuje da će povećanjem likvidnosti finansijskih tržišta, smanjiti kamatne stope i uvećati tražnju. Uvećana tražnja dovodi do povećanja proizvodnje i ubrzanja ekonomskih aktivnosti. Budući da su proteklih godina značajna sredstva uložena u jačanja konkurentske sposobnosti evropske privrede, slabljenje eura u odnosu na druge valute će biti podsticaj za izvoznike. Sa stanovišta monetarne ekonomije će biti interesantno da li će se doseći zacrtana stopa inflacije od 1,5 odsto, tim prije što je investiciona banka Morgan Stanley dala prognozu da će inflacija rasti svega 0,4 odsto ukoliko se otkupi bilion eura obveznica”, kazao je Pejović.
Podsjetio je da je Hrvatska nedavno emitovala obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardu eura sa rokom dospijeća od 10 godina, uz prinos od 3,57 odsto.
“Ovo je prilika za Crnu Goru da skupi dug zamijeni jeftinijim i dugoročnijim. Mišljenja sam da je Hrvatska izabrala pravi trenutak, a pitanje je da li je naše Ministarstvo finansija već zakasnilo, imajući u vidu da je zaključenje kredita o autoputu dodatno urušilo kreditni rejting Crne Gore”, podvukao je Pejović.
On je istakao da slabljenje eura u odnosu na dolar nosi valutni rizik koji proističe iz ugovora o autoputu.
-U kom će se pravcu kretati odnos euro-dolar tokom trajanja grejs perioda zajma teško je prognozirati, jer američkoj privredi ne odgovara slab euro u dužem periodu- konstatovao je Pejović.
Pravi potez sa neizvjesnim ishodom: Izvršni direktor Universal Capital banke Predrag Drecun ocijenio je za Portal Analitika da je program ECB-a logična mjera, napominjući da teorija ne poznaje drugu mjeru u situaciji kad treba obuzdati deflaciju.
”Međutim, ne mora da znači da će program da uspije, jer ne znamo da li će ta odluka imati sporedne negativne efekte. Evropska ekonomija je raznorodna i može doći do prelivanja kapitala ne tržištu i određenih disbalansa u manje razvijenom dijelu Evrope”, rekao je Drecun.
On prognozira da će se ove godine nastaviti trend pada kamatnih stopa i prinosa na državne obveznice.
“S druge strane, teško je dati preciznu ekonomsku projekciju u momentu variranja cijene nafte i valutnog odnosa eura i dolara, a naročito zbog političke krize u Ukrajini koja se može okončati ratom”, ističe Drecun.
Program počeo padom kursa eura: Prvog dana sprovođenja programa u ponedjeljak, ECB i centralne banke 19 zemalja eurozone kupile su obveznice ukupne vrijednosti 3,2 milijarde eura, Sjutradan, kurs eura je na međunarodnim deviznim tržištima prvi put u zadnjih 12 godina pao ispod 1,08 dolara.
Za sada regulator neće otkupljivati grčke i kiparske obveznice. To pravila dozvoljavaju kad kontrole reformskih programa u tim zemljama budu okončane.
Osnovna svrha programa otkupa obveznica je želja ECB-a da poveća inflaciju, koja je u posljednje vrijeme u eurozoni bila negativna. Cilj ECB-a je da inflacija bude na poželjnih 1,5 do dva odsto na godišnjem nivou. Ove godine će cijene, prema procjenama ECB-a, stagnirati iako su statističari Eurostata krajem prošle godine predviđali da će porasti za oko 0,7 odsto. Tek 2016. godine stručnjaci Evropske centralne banke računaju da bi rast inflacije u eurozoni mogao iznositi oko 1,5 odsto. Predsjednik ECB-a Mario Dragi je ranije izjavio da “postoji opasnost” da regulator još jednom pokrene akciju kupovine obveznica ako se ciljevi aktuelnog programa ne ispune.
Program otkupa državnih obveznica ECB-a je najavila u januaru. Uoči početka sprovođenja programa, Upravno vijeće Evropske centralne banke je, kako se i očekivalo, zadržalo referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,05 posto.
Siniša GORANOVIĆ
