Svetlana VUKSANOVIĆ: Porezi na zarade previsoki, tjeraju poslodavce u sivu zonu

Predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović ocijenila je da su porezi na zarade u Crnoj Gori previsoki i da ugrožavaju poslodavce.

“Iako UPCG nema namjeru da pravda bilo kakvo izbjegavanje zakonom propisanih obaveza, moramo ukazati na činjenicu da su postojeće opterećenje zarada i rigidno radno zakonodavstvo  jedni od glavnih uzročnika djelimičnog prelaska nekih poslodavaca u sivu zonu, čak i po cijenu rizika od izricanja visokih novčanih kazni”, rekla je Vuksanović u intervjuu za Portal Analitika.

Prema rezultatima istraživanja, koje je UPCG sprovela u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO), čak 88,8 odsto preduzeća je navelo da im obaveze po osnovu ličnih primanja predstavljaju problem u poslovanju.

“Na osnovu sprovedenih analiza, UPCG je izračunala da ukupno poresko opterećenje zarada ne iznosi 43 odsto, kako se u javnosti često čuje, već mnogo više. Konkretno, podaci pokazuju da ukupno opterećenje neto zarade do nivoa prosječne iznosi oko 62 odsto, dok opterećenje na zarade koje su iznad prosječne do 70 odsto”, navela je Vuksanović.

VUKSANOVIĆ: UPCG je krovna poslodavačka organizacija koja je od domaće i međunarodne javnosti priznata kao reprezent poslovne zajednice i snažan glas biznisa Crne Gore. Mnogo je truda, znanja i volje uloženo da bi se takva pozicija izgradila. I u narednom periodu UPCG će se posvetiti stvaranju podsticajnog poslovnog ambijenta koji obezbjeđuje održivi razvoj preduzeća. To je naš prioritet, ali i svojevrsna formula za uspjeh i ukupan napredak crnogorskog društva. UPCG će djelovanje u toku 2015. godine usmjeriti prvenstveno na regulatorni okvir, fiskalitete i parafiskalitete, problematiku dužničko-povjerilačkih odnosa, sive ekonomije, pristupa kapitalu, efikasnost državnih službi i administracije, kao i brojnih drugih biznis barijera koje uzrokuju neopravdanu i prekomjernu opterećenost privrede na lokalnom i nacionalnom nivou. 

Stabilnost i predvidivost poslovnog ambijenta, kao i puna podrška razvoju realnog sektora su preduslovi nesmetanog funkcionisanja tržišne privrede. Zato je krajnje vrijeme da se svi u Crnoj Gori zapitaju kakvu  državu zapravo žele. Trebaju nam jasno definisani prioriteti koji će omogućiti razvoj postojećih i pokretanje novih preduzeća, otvaranje novih radnih mjesta, rast proizvodnje i izvoza i pojačani interes domaćih i stranih ulagača za poslovanje u Crnoj Gori.  U UPCG čvrsto vjerujemo da i nadležne institucije imaju istu viziju, na što ukazuju i napori koje Vlada i institucije sistema čine po pitanju prepoznavanja i eliminisanja biznis barijera.  UPCG će im i ove godine biti partner od povjerenja. Naravno, puna primjena tripartitnog socijalnog dijaloga i saradnja sa Vladom i sindikatom kao našim socijalnim partnerima, biće polazna tačka takvog našeg djelovanja. Na međunarodnom nivou, UPCG očekuju brojne aktivnosti koje će primarno biti usmjerene na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, naročito u smislu podrške po pitanju usaglašavanja domaćih standarda, poboljšanja poslovnog ambijenta i adekvatne pripreme poslodavaca za nova pravila poslovanja. Bavićemo se i razvojem međunarodne privredne saradnje, povezivanjem domaćih i kompanija iz inostranstva, kao i promocijom crnogorske privrede.

VUKSANOVIĆ: Svi koji imaju legitimitet da donose bilo kakve odluke kojima se kreira sudbina privrede, a time i sudbina zaposlenih, nose posebnu odgovornost. Naš strateški dokument, koji smo nazvali „5 ubica biznisa“, prepoznat je od strane Međunarodne organizacije rada (ILO), uz čiju pomoć smo ga  i kreirali, i Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) kao jedan od globalno najpraktičnijih dokumenata za definisanje politika i mjera za ublažavanje posljedica krize i ozdravljenje privrede. Potvrda tome je i poziv koji smo nedavno dobili, a koji će rezultirati prezentovanjem „5 ubica biznisa“ na velikom skupu poslodavačkih organizacija istočne Evrope i centralne Azije koji će biti održan krajem aprila u Gruziji, na temu „Stvaranje okruženja za održiva preduzeća“. U kojoj mjeri se eliminacija prepoznatih biznis barijera doživljava kao prioritet, privrednici će cijeniti prema konkretnim uslovima u kojima posluju. Konačno, već sam kazala da je glavno pitanje koje zahtijeva odgovor: Kakvu  državu želimo?

Kreirajući regulatorni okvir, Vlada kreira i biznis ambijent u kojem posluju privredni subjekti. Osluškujući potrebe svog članstva, UPCG ima i pravo i obavezu da taj ambijent analizira, ukoliko je potrebno da ga kritikuje, a zatim da predlaže rješenja koja će pomoći regulatorima da postupaju u interesu privrednika - onih koji stvaraju, zapošljavaju i doprinose ekonomskom napretku države. U prilog tome, UPCG je početkom godine, u saradnji sa ILO, objavila novi strateški dokument u kojem je, uz podršku prof. dr Đorđija Blažića, detaljnije analizirala regulatorni okvir. Tom prilikom, prepoznali smo čitav niz slabosti koje se manifestuju kroz česte promjene zakonodavnih akata i neusklađenost određenih propisa i nadležnosti, što ukazuje na veoma težak položaj preduzeća koja takve promjene ne mogu blagovremeno i kvalitetno da prate. Uskoro ćemo objaviti i izvještaj “Neformalna ekonomija u Crnoj Gori” koji smo takođe pripremili u saradnji sa ILO, a uz podršku dr Vasilija Kostića. Vjerujem da će sadržaj oba dokumenta potvrditi da su regulatorni okvir i siva ekonomija oblasti koje zahtijevaju posebnu pažnju kreatora politika i donosioca odluka, te da će im na taj način i pristupiti.

ANALITIKA: Generalno, kako ocjenjujete aktuelni poreski obuhvat na teret poslodavaca?

VUKSANOVIĆ: To je jedno od onih pitanja čije ćemo rješavanje i ove godine potencirati. Krajnje je vrijeme da nadležni shvate da je metodologija po kojoj se vrši preračun neto u bruto zarade neodgovarajuća i destimulativna, odnosno da utiče na rast sive ekonomije u oblasti zapošljavanja i manji obim ponude radnih mjesta na tržištu. Iako se UPCG u prethodnom periodu u više navrata oglašavala po ovoj temi, podsjetiću da utvrđena metodologija prouzrokuje nerealno visoke troškove poslodavaca po osnovu zarada. Prema rezultatima istraživanje koje je UPCG sprovela u saradnji sa ILO (2013), čak 88,8% preduzeća je navelo da im obaveze po osnovu ličnih primanja predstavljaju problem u poslovanju.

Na osnovu sprovedenih analiza, UPCG je izračunala da ukupno poresko opterećenje zarada ne iznosi 43% kako se u javnosti često čuje, već mnogo više. Konkretno, podaci pokazuju da ukupno opterećenje neto zarade do nivoa prosječne iznosi oko 62%, dok opterećenje na zarade koje su iznad prosječne do 70%. Sa daljim povećavanjem zarada povećava se i opterećenje poslodavca. Iako UPCG nema namjeru da pravda bilo kakvo izbjegavanje zakonom propisanih obaveza, moramo ukazati na činjenicu da su postojeće opterećenje zarada i rigidno radno zakonodavstvo jedni od glavnih uzročnika djelimičnog prelaska nekih poslodavaca u sivu zonu, čak i po cijenu rizika od izricanja visokih novčanih kazni.

VUKSANOVIĆ: Da je mnogo toga urađeno po pitanju unapređenja biznis ambijenta u Crnoj Gori, niko ne spori. Međutim, to ne znači da je stanje u privredi idealno i da započete reforme treba zaustaviti. Naprotiv!  Svi smo svjedoci čestih promjena regulatornog okvira. S aspekta preduzeća, to je faktor koji otežava kreiranje dugoročnih poslovnih politika, dovodi u pitanje stabilnost, pravnu sigurnost i predvidljivost poslovanja i kao takav predstavlja jednu od najznačajnijih biznis barijera.  Da bi poslovali u skladu sa zakonom, privrednici konstantno moraju pratiti da li je došlo do promjene određenog propisa, a zatim blagovremeno reagovati i svoje poslovanje uskladiti sa novom legislativom. Problem nastaje kada se za pomoć u tumačenju i primjeni obrate administraciji koja ne daje jasna i precizna tumačenja, što često zahtijeva dodatan oprez privrednika. Praksa pokazuje da lokalne samouprave često ne uzimaju u obzir aktuelnu ekonomsku situaciju u opštini prilikom donošenja odluka o visini poreza, taksi, naknada i drugih dažbina. Takođe, iako je za određene dažbine neophodno pribaviti prethodnu saglasnost Vlade, svjedoci smo da se takva obaveza ne poštuje u svim situacijama.

Prema rezultatima rada fokus grupe koju su činili predstavnici biznisa, a koju je UPCG organizovala sredinom 2014. godine na temu uticaja regulatornog okvira na poslovni ambijent kompanija i razvoj biznisa, većina učesnika je ponovila od ranije poznate stavove- regulatorni okvir ne podstiče poslovanje kompanija, već ugrožava razvoj biznisa. Kao ključne propise koji koče razvoj biznisa navedeni su poreski i carinski propisi, propisi o radu, doprinosima za penzijsko, zdravstveno i socijalno osiguranje, propisi o raznim administrativnim taksama i naknadama, javnim nabavkama, propisi o građevinarstvu i prostornom planiranju i slično. 

VUKSANOVIĆ: Za suzbijanje sive ekonomije ne postoji univerzalan recept. Pored kreiranja modela za sankcionisanje prekršilaca zakonskih normi, treba se prije svega posvetiti otklanjanju uzroka  ovog problema. To znači da prostora za poboljšanje trenutnog stanja ima. Na osnovu analize postojećih politika i pozitivnih propisa, kontakata sa članstvom i sprovedenim anketama, UPCG je pripremila dokument “Neformalna ekonomija u Crnoj Gori” koji će uskoro biti predstavljen javnosti. U njemu, UPCG kao ključne uzroke postojanja sive ekonomije u Crnoj Gori prepoznaje nedovoljan nivo vladavine prava (neefikasna javna administracija, selektivno i nasumično sprovođenje propisa i nedosljedno tumačenje zakona od strane različitih instanci administrativnih službi), neadekvatan regulatorni okvir, nefleksibilno radno zakonodavstvo, posebno u dijelu zakonskog ograničenja trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, visoko opterećenje zarada porezima i doprinosima, visoke i brojne dažbine na nivou lokalnih samouprava i nedostupnost finansijskih sredstava.

Kratkoročne politike ne mogu imati održiv uticaj na smanjenje neregularnih tokova. Zato je izvjesno da je potrebna snažna riješenost  Vlade da se u kontinuitetu bavi problemom sive ekonomije. U ovom trenutku, veliki broj preduzetničkih aktivnosti odvija se u neformalnoj zoni. U UPCG smo u više navrata potencirali da prvo treba djelovati stimulativnim mjerama i raznim podsticajima za prelazak tržišnih učesnika iz neformalnih u formalne tokove. To je moguće kroz uprošćavanje procedura, izgradnju kapaciteta preduzeća kako bi mogla u potpunosti da poštuju propise, fiskalne podsticaje, mikrofinansiranje, pristup neformalnom obrazovanju, tržišnim informacijama, tehnologiji. Tek nakon toga treba pristupiti nepopularnim represivnim i mjerama prinudne naplate, koje se sada koriste. U međuvremenu treba preispitati opravdanost i efikasnost dosadašnjih mjera jer su se pokazale kao vrlo destimulativne za realni sektor, a naročito mala i srednja preduzeća, za njihovo poslovanje, održivost i konkurentnost.

ANALITIKA: Direktorica ste podružnice američke firme “Filip Moris”. Šta mislite o uvođenju minimalne satnice umjesto minimalne zarade?

VUKSANOVIĆ: Cijena rada se u Crnoj Gori može iskazati kroz minimalnu satnicu. Poznato je da ona nije nepoznanica u našim kolektivnim ugovorima, što znači da je za očekivati da postoji i u ugovorima kod poslodavaca. Kako za minimalnu satnicu nema zakonskih prepreka, ono što je važno je da treba da se uklopi u minimalnu cijenu rada i ostale obaveze, u skladu sa važećim propisima.

Siniša GORANOVIĆ