Projektom revalorizacije pregledano je 1.338 nepokretnih i 562 pokretna kulturna dobra. Tako je revalorizovano 1.900 kulturnih dobara u Crnoj Gori, nakon čega je nekima, mada možda privremeno, ukinut taj status. U stvari, samo kada je riječ o nepokretnim kulturnim dobrima, pregledano je 3,5 hiljade objekata, a kada je riječ o pokretnim, čak 100 hiljada.
Oko tri odsto ranijih kulturnih dobara izgubilo je taj status i on će se preispitati. Preciznije, riječ je o 16 nepokretnih i 34 pokretna dobra, uglavnom zbirke po gradskim muzejima i nekim sakralnim objektima, ističe Lidija Ljesar iz Ministarstva kulture.
Krajnji rezultat ovog izuzetno obimnog posla „teškog“ oko 650 hiljada eura su - 54 hiljade stranica sa foto dokumentacijom, sa preko 87 hiljada fotografija kulturnih dobara i oko 10 hiljada grafičkih priloga. Stepen očuvanosti utvrđen je kod 84 odsto nepokretnih i kod 80 odsto pokretnih dobara.
Ljesar je za Portal Analitika najavila i brzu izradu sajta na kojem će biti prezentovani svi elaborati, što će, kako ističe, značajno uticati na edukaciju stanovništva i na razvoj svijesti o značaju i vrijednostima kulturnih dobara za društvo.
ANALITIKA: Ministarstvo kulture je okončalo proces revalorizacije crnogorskih kulturnih dobara. Koji je bio zadatak projekta?
LJESAR: Zadatak je bio provjera vrijednosti kulturnih dobara Crne Gore, odnosno, stručna i naučna ocjena svojstava, osobenosti i značaja svih kulturnih dobara, kako nepokretnih, tako i pokretnih, koja su taj status imala prema ranijim propisima, od ustanovljavanja institucionalne i zakonodavne zaštite kulturnih dobara 1948. godine.
To je podrazumijevalo da se za svako kulturno dobro, kroz interdisciplinarno istraživanje, urade elaborati koji, pored ostalog, sadrže istorijsku genezu i opis kulturnog dobra, obrazložen stručni stav o kulturnoj vrijednosti i kategoriji kulturnog dobra, utvrđeno stanje i prijedlog mjera i režim zaštite. Kod nepokretnog kulturnog dobra podrazumijevalo je i grafički prikaz osnove kulturnog dobra, granice kulturnog dobra i njegove zaštićene okoline i objekata koji se u njoj nalaze, sa katastarskim oznakama i pokretnim predmetima koji sa nepokretnim kulturnim dobrom čine umjetničku, istorijsku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu. Jasno vam je da je riječ o izuzetno obimnom poslu.
ANALITIKA: Ako se ima u vidu da država, tokom više od pola vijeka, nije do sada u više navrata uspjela da ispuni zakonske obaveze popisa i uvida u stanje kulturnih dobara, može li se reći da je ovaj projekat napokon uspio?
LJESAR: Imajući u vidu složenost procesa zaštite kulturnih dobara, implementacija ovakvog projekta sa egzaktno utvrđenim sadržajem i formom neophodnih pratećih dokumenata, metodologiju, način rada, a sve nakon višedecenijskog odsustva stručnog konsenzusa u pristupu kulturnim dobrima, može se ocijeniti da je riječ o izuzetno značajnom, ali i izuzetno uspješno obavljenom poslu.
Urađena je baza sa odgovorima na mnogobrojne nepoznanice i dileme, po prvi put je svako kulturno dobro u Crnoj Gori obrađeno sa stručnog stanovišta, na isti način.
ANALITIKA: Koliko je stručnjaka bilo angažovano u radu na projektu, okvirno koliko je koštao projekat, da li su to bila dovoljna sredstva za ovakvu vrstu projekta?
LJESAR: Jedan od ciljeva projekta, ali i njegova posebna vrijednost je u tome što je bilo uključeno čak oko 250 stručnjaka, prvenstveno sa akademskim zvanjima: konzervatori - restauratori, arhitekte, istoričari umjetnosti, arheolozi, etnolozi, istoričari. Svi oni bili su raspoređeni u 45 stručnih i 29 tehničkih timova. Sastav timova je podrazumijevao uključivanje pojedinaca sa radnim iskustvom u oblasti kulturne baštine, jedan broj onih koji su se ranije bavili projektima iz ove oblasti, ali su osnovnom vokacijom kadrovi koji spadaju u akademska zvanja od značaja za ovu oblast, kao i jedan broj studenata, posebno arhitekture, za rad u tehničkim timovima. Svi su dali puni stručni i profesionalni doprinos. Ovakvim pristupom kadrovskog angažovanja, znatno se uticalo i na jačanje kadrovskih kapaciteta u ovoj oblasti, tako da je sasvim sigurno da je stečenim znanjima na ovom projektu stvorena nova ekspertska mreža za implementaciju budućih projekata iz oblasti kulturne baštine.
Prijekat je koštao oko 650 hiljada eura.
ANALITIKA: Koliki je broj revalorizovanih kulturnih dobara, i da li se uspjelo obraditi sve što je planirano prije početka rada na projektu?
LJESAR: Revalorizovano je 1.900 kulturnih dobara i obrađena su sva kulturna dobra koja su planirana, izuzev 20-ak kulturnih dobara koja su bila nepristupačna i nedostupna ali će biti obrađena kada se steknu uslovi. Takođe, pregledom na terenu i analizom normativnih akata, konstatovano je da broj kulturnih dobara sa kojima je počela implementacija Projekta, ne odgovara stvarnom stanju, odnosno, da su pojedina kulturna dobra pod različitim nazivima figurirala u Registru, što je smanjilo konačni broj kulturnih dobara, mada neznatno.
ANALITIKA: Šta su pokazali rezultati projekta stručne i naučne ekipe koja je bila angažovana?
LJESAR: Rezultati su dati elaboratima za 1.338 nepokretnih kulturnih dobara sa oko 3.500 objekata i za 562 pokretna kulturna dobra sa oko 100 hiljada predmeta. Riječ je o oko 54 hiljade stranica sa foto dokumentacijom, sa preko 87 hiljada fotografija kulturnih dobara i oko 10 hiljada grafičkih priloga.
Stepen očuvanosti utvrđen je kod 84 odsto nepokretnih i kod 80 odsto pokretnih dobara. Stepen se utvrđuje kroz cjelovitost, nivo ugroženosti ili degradaciju dobra, u odnosu na stanje dobra u vrijeme uspostavljanja zaštite kulturnog dobra, uzimajući u obzir i kasnije intervencije koje su na legalno sprovedene.
ANALITIKA: Jesu li sva zaštićena kulturna dobra zadržala status kulturnog dobra?
LJESAR: Status kulturnog dobra je zadržan u 97 odsto slučajeva.
ANALITIKA: Za koliko je kulturnih dobara predloženo da se preispita status kulturnog dobra zbog devalviranja njihove kulturne vrijednosti, odnosno gubitka osobenosti i svojstava po kojima su bila značajna i prepoznatljiva?
LJESAR: Za preostalih tri odsto predloženo je preispitivanje statusa kulturnog dobra. To ne znači da su ona po automatizmu izgubila taj status, jer će Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije donošenja rješenja o prestanku statusa još jednom sprovesti dodatna istraživanja autentične dokumentacije, na osnovu koje bi se kod pojedinih stvorila mogućnost rekonstrukcije, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
ANALITIKA: Koliki je tačan broj nepokretnih objekata koji nije zadržalo status kulturnog dobra?
LJESAR: Za 16 nepokretnih kulturnih dobara predloženo je preispitivanje statusa, zbog devalviranja kulturne vrijednosti, gubitka osobenosti i svojstava po kojima su bila značajna i prepoznatljiva. Kod nekih i zbog trajnog gubitka materijalnih ostataka kulturnog dobra.
Sa teritorije opštine Herceg Novi to su: Manastir u ruševinama, Turska stražarnica, Tvrđava Vrbanja, Razvaline turske tvrđave - Igalo, Hotel „Boka“, Turski čardaci, Razvaline turske tvrđave na Savini, Gomila - Babunci-Luštica, Gradište (podzemna građevina), Hasanov Grob, Mokrine, Mogile–Igalo, Mogile Nedajno, Velika i Mala gomila, Mrkova, Tumulusi Žanjice i sa teritorije opštine Kotor: Neznabožačko groblje Morinj i Prahovac i vatra.
ANALITIKA: Koliki je broj pokretnih kulturnih dobara pod znakom pitanja?
LJESAR: Trideset četiri. Riječ je o zbirkama predmeta kod kojih je konstatovan nedostak jednog broja predmeta što utiče na sveukupne kulturne vrijednost tih zbirki.
Za preispitivanje statusa sa teritorije barske opštine predložena su četiri i to iz Zavičajnog muzeja u Baru: Barski logor, maketa barskog logora formiranog 1942., Dresina nadzornika pruge kolosjeka 0,75cm, Zbirka šinskih polja sa gvozdenim pragovima, Zbirka osovina sa bandažama i gibnjevima.
Potom tri sa teritorije Opštine Budva. Riječ je o zbirkama vjerskih zajednica, zbirka crkve Svetog Nikole u Bečićima, Ikona Blagovijesti u crkvi Sv. Save u Reževićima, Zbirka crkve Svete Petke u Podmainama.
Potom, devet sa teritorije Prijestonice Cetinje. Riječ je o zbirkama koje se čuvaju u Narodnom muzeju Crbe Gore: Zbirka razne konjske opreme, Zbirka Njegoševih fotokopiranih dokumenata, Zbirka filmova, Zbirka fotografija, Zbirka muzejskog namještaja, Zbirka Njegoševih maraka, Zlatan nakit (lanac) sa završecima u obliku ćilibarskih životinjskih glava, Zbirka spomenica i Zbirka maketa.
Biće preispitan status dvije zbirke sa teritorije Opštine Nikšić, koje se čuvaju u Zavičajnom muzeju u Nikšiću. Riječ je o Prirodnjačkoj zbirci i Berat.
Potom, za četiri sa teritorije Opštine Herceg Novi: Napoleonov srebrnjak, Numizmatička zbirka i Turski ferman iz Zavičajnog muzeja i Zbirka crkve Sv. Gospođe na Ublima.
Potom, dvije zbirke sa teritorije Opštine Kotor, dvije biste iz Pomorskog muzeja u Kotortu i Darvinovo pismo iz Muzeja Kotora.
I, na kraju, tri zbirke sa teritorije Podgorice Prirodnjačka zbirka i Praistorijska zborka koje pripadaju Muzejima i Galerijama i nepotpuna garnitura stilskog namještaja iz nekadašnjeg Marksističkog centra.
Preispitaće se i status oltarske slike svetog Antuna Padovanskog iz Tivta i iz iste opštine zlatan prsten Skarabej i Metalni krst, oba u privatnom vlasništvu.
ANALITIKA: Projekat Revalorizacija kulturnih dobara je vaš autorski projekat. Koji su Vaši utisci o njemu?
LJESAR: U odnosu na višedecenijsko iskustvo i veliki broj projekata u kulturnoj baštini u kojima sam učestvovala, cijeneći sveukupni značaj rezultata Projekta ali i njegovu multiplikativnu primjenu u budućnosti, mislim da će mi ovaj projekat biti najznačajniji u karijeri.
ANALITIKA: Možemo li reći da je projekat revalorizacije dao odgovor na pitanje šta je kulturna baština Crne Gore, koje kulturne vrijednosti treba čuvati u nasljeđe budućim generacijama?
LJESAR: Svakako. Kada je u pitanju znanje o naslijeđenim vrijednostima, implementacijom ovog Projekta smo se svrstali u porodicu civilizacijski doraslih društava sa razvijenom sviješću o značaju i vrijednostima kulturne baštine.
Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da je implementacija bila veoma uspješna. Zavidni kvantum kriterijuma značaja, svojstava i osobenosti kulturnih dobara Crne Gore, potvrdio da je kulturna baština jedan od čeonih ekonomskih resursa i temelj za buduće uspjehe, kojom se, u procesu ekonomske globalizacije kojoj težimo, čuvamo od kulturne globalizacije.
Ovaj projekat je dao odgovor na pitanje: što je esencija kulturne baštine Crne Gore i koje kulturne vrijednosti treba čuvati u nasljeđe budućim generacijama. Projektom je uspostavljen ažurnijiji i obezbijeđen efikasniji sistem zaštite i očuvanja integriteta i opstanka kulturnih dobara na principima održivog korišćenja, shodno njihovoj tradicionalnoj i novoj namjeni, kao i sistem upravljanja rizicima kojima su ona izložena.
Takođe, obezbijeđeni su preduslovi za blagovremenu efikasnu i efektivnu primjenu stručnih, naučnih i upravnih mjera, izradu konzervatorskih projekata, programa zaštite, očuvanja i upravljanja, za odgovarajući tretman u planskim dokumentima, izradu dugoročnog nacionalnog plana finansiranja projekata za unaprjeđenje stanja kulturnih dobara iz Budžeta Crne Gore, opštinskih budžeta, izradu aplikacija za prikupljanje finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih donacija i fondova.
Uskoro će biti urađen sajt na kojem će biti prezentovani svi elaborati, što će značajno uticati na edukaciju stanovništva i na razvoj svijesti o značaju i vrijednostima kulturnih dobara za društvo, rizicima kojima su ona izložena i o značaju njihovog pravilnog korišćenja, zaštite i očuvanja od strane vlasnika, držalaca i svakog pojedinca.
Ivan KERN
