“Volio bih da ključni politički igrač, DPS, shvati okolnosti u kojima se nalazi Crna Gora, kao što je jednom to shvatio ’93. godine. DPS je imao tada apsolutnu vlast, ali je pozvao i napravio vladu nacionalnog jedinstva. Imao je kompletnu vlast, pa ipak su u vladu ušli i Narodna Stranka, Liberalni Savez i SDP u jednom mučnom trenutku za Crnu Goru”, kazao je za Portal Analitika Žarko Rakčević, koordinator Inicijalnog odbora Građanskog pokreta odgovarajući na pitanje zašto misli da bi DPS bio spreman da uđe u priču o prelaznoj- vladi narodnog jedinstva u momentu kad drži sve karike u društvu. Rakčević ostavlja mogućnost i nadu da DPS ipak prihvati poziv za dijalog oko formiranja vlade narodnog jedinstva, uprkos Đukanovićevoj izjavi da Crnoj Gori nijesu potrebne ni prelazna ni vlada nacionalnog jedinstva jer, kako je istakao premijer, „imamo izvršnu vlast koja funkcioniše i ispunjava osnovne ciljeve državne politike“.
Sagovornik Portala Analitika smatra da su naredna dva mjeseca dovoljna za formiranje takve vlade, koju on naziva prelaznom vladom narodnog jedinstva, te da bi tako ostalo dovoljnih 18 mjeseci do izbora naredne godine, kako bi prelazna vlada trasirala put oporavka Crne Gora i pripremila fer izbore. Građanski pokret nema namjeru da postane stranka ali će svakako učestvovati na narednim izborima u jesen 2016, najavljuje Rakčević, ubijeđen da će na njima postići dvocifreni rezultat, bez decimala.
U razgovoru za Portal Analitika Rakčević govori i o svom odnosu prema SDP-u, ali i o stavovima GP-a o crnogorskim kotroverzama, kao što su crkveno pitanje i ulazak u NATO.
ANALITIKA: Posljednja dva mjeseca iz redova opozicije šalju se poruke o neophodnosti formiranja prelazne vlade. Poziv za formiranje prelazne vlade ponovio je prije nekoliko dana i lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić, upućujući ga svima. Međutim, u laičkoj javnosti stvara se konfuzija oko koncepta prelazne vlade i vlade narodnog jedinstva, o kojoj ste govorili Vi, takođe prije nekoliko dana, nakon sastanka sa istim Lekićem i Vašim kolegom iz Građanskog pokreta, Dritanom Abazovićem. Ima li i kakve su razlike između te dvije inicijative?
RAKČEVIĆ: Ta dva viđenja su vrlo slična. Smatram da je neophodno stvoriti osnovne preduslove za oporavak Crne Gore, da je neophodan prekid dosadašnje politike i činjenja u oblasti ekonomske politike, odnosa prema organizovanom kriminalu i korupciji i slobodnom izbornom izjašnjavanju građana. Kao prvo, dosadašnja ekonomska politika vladajuće koalicije je uništila privredu. Od refenduma, uprkos prodaji dijela Elektroprivrede i četiri stotine miliona eura koje su tada upumpane u sistem i prodaji mnogih drugih resursa, javni dug je porastao četiri i po puta i sa zaduženjem za autoput i državnim garancijama iznosi oko 3 milijarde eura. Dakle, godišnje smo se u prosjeku dodatno zaduživali, i to ne razvojno nego potrošački, u prosjeku 250 miliona eura od 2006. godine. Stotinama miliona eura su časćeni domaći i inostrani partneri i ortaci ove vlasti i umjesto kreditne i svakovrsne druge pomoći realnoj ekonomiji, prvenstveno malom i srednjem biznisu domaćeg proizvođača. Umjesto rasta konkurentnosti, robni izvoz je pao na približno 300 miliona eura. Veliki je problem robni debalans i (ne)sposobnost vraćanja prispjelih dugova. I bez autoputa smo se zaduživali da bi održali elementarnu budžetsku ravnotežu.
Alarmantna je nezaposlenost kao i starosna i obrazovna struktura onih koji ne rade, ali i onih koji rade. Za većinu građanja Crne Gore takva situacija je nepodnošljiva. Vladajuća koalicija DPS-SDP-BS i drugi koalicioni partneri ponosno ističu kontinuitet i istrajavaju na programskom i kadrovskom nastavku ovakve politike.
Kao drugo, nakon upornog negiranja i samog postojanja organizovanog kriminala konačno je vladajuća koalicija počela, po mom viđenju dominantno pod pritiskom Brisela i Vašingtona, da se verbalno obračunava sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Višegodišnji suživot u pojedinim segmentima i partnerstvo djelova vlasti sa organizovanim kriminalom čine neubjedljivim izražavanje spremnosti za konkretne rezultate u borbi sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Građani su krajnje zabrinuti opštim rastom kriminaliteta i nesigurnosti, uličnim ubistvima, pucnjavama, zapaljenim automobilima, upadima u stanove i poslovne objekte... Nažalost, naša država je u međunarodnim razmjerama prepoznata i kao prostor djelovanja vrlo moćnih kriminalnih i narko kartela.
U GP smatramo da treba prekinuti sa falsifikatima i prošlosti i sadašnjosti. Pričaju da su milijarde eura i blagostanje tu, ali zato morate nositi Pink DPS naočare. Da li vladajuća koalicija ima spremnosti da zaustavi procese koje je sama produkovala? Ne. Da li sama opozicija u ovom času može pokrenuti promjene? Odgovor je takođe ne. Zato je naše viđenje da je za put oporavka Crne Gore najbolje rješenje objedinjavanje svih dobronamjernih, odgovornih snaga kroz prelaznu vladu, vladu narodnog jedinstva, dakle, i sa pozicijom i sa opozicijom i sa političkim partijama i sa civilnim sektorom.
ANALITIKA: Izjednačili ste dakle prelaznu vladu i vladu narodnog jedinstva? Oni koji propagiraju koncept prelazne vlade govore o njoj kao jednoj prelaznoj fazi, pominje se nekih 6-7 mjeseci. Vi, koliko shvatam, govorite o prelaznoj vladi narodnog jedinstva?
RAKČEVIĆ: To u suštini jeste. Vlada narodnog jedinstva se pravi u vanrednim okolnostima. Situacija u Crnoj Gori je veoma složena a i međunarodne okolnosti. Ponavljam, po našem viđenju, ekonomska situacija je krajnje loša a obračun sa naraslim organizovanim kriminalom zahtijeva zajednički odgovor.
ANALITIKA: Pa da se usredsredimo na jedan jako bitan segment, odnos DPS-a prema cijeloj stvari. Premijer Đukanović je odbio tu ideju uz konstataciju da je stanje u Crnoj Gori redovno…
RAKČEVIĆ: Uprkos toj njegovoj izjavi, volio bih da DPS prepozna potrebu trenutka i da na stvarnost ne gleda kroz “pink” naočare. Uvjeren sam da promjene politika o kojima sam govorio želi većina građana Crne Gore. U ovom času iza inicijative o dijalogu za formiranje vlade narodnog jedinstva stoji konsenzus četiri politička subjekta i najmanje 36-37 poslanika. Uvažavamo činjenicu da je DPS pojedinačno najjača partija koja ima 30 poslanika i zato je DPS-u otvoren poziv za dijalog i postizanje širokog društvenog konsenzusa. Nijesam razumio da se gospodin Đukanović konsultovao sa ostalim koalicionim partnerima i da je dobio mandat da govori u njihovo ime ovim povodom. Vjerujem da će se i DPS a i ostali koalicioni partneri u dijalogu upoznati sa sadržinom ove ideje i da će onda individualno i autonomno procjenjivati prvenstveno što je interes Crne Gore na njenom evropskom putu
ANALITIKA: Ali, zašto mislite da bi DPS bio spreman da kad drži sve karike u društvu da se odrekne toga i uđe u priču o prelaznoj vladi? Odakle Vi i svi oko Vas crpite tu nadu, da je neko spreman da izađe iz te pozicije?
RAKČEVIĆ: Ja zaista mislim da su u Crnoj Gori stvari onakve kakve sam predočio i da nam je neophodna promjena politike. Volio bih da ključni politički igrač, DPS, shvati okolnosti u kojima se nalazi Crna Gora, kao što je jednom to shvatio ’93. godine. DPS je imao tada apsolutnu vlast, ali je pozvao i napravio vladu nacionalnog jedinstva. Imao je kompletnu vlast, pa ipak su u vladu ušli i Narodna Stranka, i Liberalni Savez i SDP u jednom mučnom trenutku za Crnu Goru. Evo Vučić u Srbiji, ako se ne varam, ima 60 odsto poslanika, pa zove ostale na razgovore, jer je Srbija nažalost takođe u velikoj krizi. Ja jednostavno ne vjerujem da oni imaju snage da se sami bore protiv organizovanog kriminala, a građanima Crne Gore trebaju konkretni rezultati koje očekuje I EU.
ANALITIKA: Kada mislite da ćete se sresti sa predstavnicima DPS-a?
RAKČEVIĆ: To zavisi od njih. Sasvim je moguće da oni sa svojih pozicija ponovo odbiju poziv na dijalog , da kažu - mi smo potpisali aneks sa SDP-om, potpuno je redovna situacija, imamo stabilnu vlast, med i mlijeko. Nastavljamo dosadašnju politiku. To nas ne bi iznenadilo. Što god dođe, mi smo mu naredni. Ali, vjerujem da najveći broj građana očekuje promjene. Dakle, oni će odbijanjem razgovora, promjena i kontinuitetom ove politike sami sebe predstaviti kao nespremne na dijalog i arogantne u odnosu na zahtjeve ne samo minimalno 36-37 poslanika, nego vjerujem na zahtjeve većine građana i zahtjeve naših partnera iz Evrope. To je problem o kojem će se onda građani izjašnjavati na narednim izborima.
ANALITIKA: A ukoliko vam propadne ovaj koncept, dakle, odbiju da pruže ruku, koja je vaša strategija?
RAKČEVIĆ: Strategija Građanskog pokreta je da idemo dalje, da ukazujemo na loše poteze ali, ne da kritikujemo radi kritike, već uvijek sa konstruktivnim prijedlogom šta treba raditi. U svakom slučaju, Građanski pokret će učestvovati na narednim izborima.
ANALITIKA: Da li Građanski pokret ima namjeru da se registruje kao stranka ili ćete ostati građansko udruženje? Uostalom, kakve političke domete može imati jedno građansko udruženje, ma kako od jakih i uticajnih ličnosti bilo formirano, tim prije što mu je ambicija tako visoka - da formira vladu narodnog jedinstva?
RAKČEVIĆ: Građanski pokret je u procesu konstituisanja na teritoriji čitave Crne Gore i djelovaće kao udruženje građana. Naše društvo je naglašeno partitokratsko i razumljivo je da neki ljudi žele dati doprinos promjenama, ali ne kroz partije i partijsku disciplinu. Takav oblik udruživanja po mom mišljenju nije hendikep i može uz ozbiljne ljude i ozbiljnu organizaciju imati značajne domete i doprinijeti promjenama. Dakle, iskustva iz okruženja u Italiji, u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i na našem lokalnom nivou iz Mojkovca i iz Herceg Novog potvrđuju to. Kao grupa građana ćemo učestvovati na narednim parlamentarnim izborima. Naša ambicija je da snažno doprinesemo promjenama i oporavku Crne Gore. Ako bude mudrosti i odgovornosti da se prepozna potreba društvenog konsenzusa i formiranja vlade narodnog jedinstva, koja će snažno povući Crnu Goru ka EU, onda smatram da bi Građanski pokret time uspio da da taj doprinos. Uopšte ne moramo biti u toj vladi ako se postigne konsenzus, ne izgoresmo za time. Vjerujem svakako da ćemo nakon parlamentarnih izbora na koje ćemo, ponavljam, izaći, biti okosnica reformske vlade. Dakle, izlazimo na izbore kao lista građana.
ANALITIKA: U kom smislu mislite da ćete biti okosnica?
RAKČEVIĆ: Mislim da postoji potreba i prazno političko polje, da ćemo postići ozbiljan rezultat, izražen dvocifrenim brojem, bez decimala.
ANALITIKA: Bojović je kazao da su trenutno vanredni izbori izvjesni, dok je Lekić u nedavnom intervjuu Danu kazao da je jedan od ciljeva prelazne vlade, pored postizaja konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i kriminala – organizovanje regularnih i demokrataskih izbora. Koji je Vaš stav o tome?
RAKČEVIĆ: Naše viđenje je da bi uz promjene ekonomske politike i obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, vlada narodnog jedinstva trebalo da stvori uslove za slobodno izražavanje građana i fer izbore. Dakle, i bez afere “Snimak” znamo da se jedan veliki broj građana zbog pritisaka, straha i ucjena, socijalne pomoći, zapošljavanja i slično, ne izjašnjava slobodno na izborima. Tokom dvije i po decenije u maloj Crnoj Gori stvorila se monstruozna mašinerija pritisaka, uslovljavanja, reketiranja, što ugrožava osnovne demokratske postulate slobodnog društva. Nema demokratske Crne Gore bez ekonomskog oporavka, bez pravne države, slobodnih izbora i demokratizacije. Krajnji rok za organizovanje parlamentarnih izbora je jesen 2016. godine. Dakle, vlada narodnog jedinstva bi trebalo do tada da trasira put i da pruži prve rezultate koji neće više dovoditi u pitanje izgradnju Crne Gore kao slobodnog društva i kao ekonomski održivog sistema.
ANALITIKA: Koji je po Vašem mišljenju deadline do kada mi morala da se formira takva vlada da bi se došlo do cilja o kome pričate?
RAKČEVIĆ: Ako ima volje, i ako ostali učesnici, partije i civilni sektor dijele viđenje da Crnoj Gori trebaju snažne promjene i da ima potrebe za društvenim konsenzusom, vjerujem da se u naredna dva mjeseca mogu operacionalizovati ove aktivnosti i da bi ostalo sasvim dovoljnih 18 mjeseci do izbora naredne godine, kako bi ih ta prelazna vlada pripremila.
ANALITIKA: Možete li dati i objašnjenje, moram ponovo citirati Bojovića, koji tvrdi da će Pokret biti najjača opoziciona snaga, te da će simbolizovati integralistički otpor domaćoj partitokratiji i sebičnoj stranačkoj logici. Kako mislite postati najjača opoziciona snaga ukoliko ne želite formirati stranku?
RAKČEVIĆ: Odgovor je kratak. Neki ljudi iz Građanskog pokreta su dali snažan doprinos obnovi države Crne Gore i njenom usmjeravanju ka dominantnim evropskim vrijednostima. Uvjeren sam da na ovoj dionici puta, zajedno sa mladim i stručnim ljudima možemo dati dopronos izgradnji drugačije Crne Gore.
ANALITIKA: Lekić je takođe kazao da bi se neki politički subjekti ulaskom u projekat prelazne vlade “oslobodili velike odgovornosti koalicionog saučesništva u ekonomskom, kriminalno-korupcionaškom i vrijednosnom sunovratu zemlje”, očigledno aludirajući na SDP. Što mislite – da li je u cijeloj priči presudan stav SDP-a i njegova spremnost da izađe iz lagodne pozicije u kojoj je sada? Uostalom, čime bi bila motivisana takva spremnost?
RAKČEVIĆ: DPS-SDP-BP i ostali koalicioni partneri su odgovorni za postojeće stanje, posebno u post-referendumskom periodu. Nemam nikakvog opravdanja za saučesništvo SDP-a i prihvatanje prepoznatljivog shvatanja politike, razmišljanja i činjenja DPS-a.
ANALITIKA: Bivši ste lider SDP-a. Kako gledate na politički i na angažman u vlasti Vaše bivše partije? Da li će Vam lični odnosi sa SDP-om pomoći ili odmoći u razgovorima sa SDP-om, budući da ste takve razgovore najavili sa svima?
RAKČEVIĆ: Iskreno sam ponosan na 90-te godine i na antiratni građanski suverenistički reformski kapital koji je SDP mukotrpno stekao i na domaćem i na međunarodnom planu tih godina. DPS je krajem devedesetih u potpunosti promijenio politiku i došao programski na naše pozicije. Na tom putu distanciranja od tuđih interesa i okretanja ka Crnoj Gori i EU postali smo strateški partneri. To je rezultiralo stvaranjem države Crne Gore. Imao sam nadu da će SDP konačno smoći unutrašnju snagu i snažno povući još jednu reformsku trku. Ali…izjave gospodina Džavida Šabovića o vladi narodnog jedinstva daju nadu da u SDP-u postoje autonomni ljudi koje nije progutao sistem i koji shvataju ozbiljnost situacije. Dakle, definitivno, SDP snosi jednaku odgovornost kao višegodišnji koalicioni partner za postojeće stanje u Crnoj Gori.
ANALITIKA: A da li će Vam lični odnosi sa SDP- om pomoći ili odmoći?
RAKČEVIĆ: Ne vidim ni da će posebno pomoći niti odmoći. Dakle, ono što je tačno i znano javnosti, da smo prije par mjeseci, poslije dužeg perioda, razgovarali gospodin Krivokapić i ja. Ti odnosi i komunikacija iz razloga koje sam pomenuo, izostali su skoro punih 10 godina. Sa značajnim brojem ljudi iz stare garde imao sam normalnu komunikaciju, ali sa samim vrhom SDP-a nijesam dugi niz godina. Ali, emocije su tu i lijepa sjećanja na devedesete. Iskreno ću reći, moja matrica je ostala evropska ili bliže skandinavska socijaldemokratija. Žao mi je što je taj kapital iz devedesetih godina SDP na ovaj način u mnogo čemu potrošio.
ANALITIKA: Vi se veoma rijetko pojavljujete u javnosti. Građanski pokret formirali ste sa nekim bivšim članovima Pozitivne i Pravedne Crne Gore, te građanske organizacije Forum 2010, na čijem ste čelu. Koji Vam je bio motiv?
RAKČEVIĆ: Prvu polovinu proteklih četvrt vijeka sam proveo u prvoj borbenoj liniji, i u parlamentu i van njega. U “drugom poluvremenu”, nakon svojevoljnog napuštanja mjesta predsjednika SDP-a i potpredsjednika vlade, rijetko sam bio u javnosti. Tačno je da mi “đavoli nijesu dali mira” i da nijesam ostao nijem na pogrešan model razvoja, na liberalno-klijentelističku ekonomiju, na ortački kapitalizam, uništavanje realne ekonomije, na pustošenje KAP-a, potapanje Tare, narastanje organizovanog krimala, nerazumno potrošačko zaduživanje, do zadnjih oglašavanja vezanih za ekonomski zločin ovako sprovedenog projekta izgradnje parčeta auto-puta. To su bile stvari koje sam smatrao važnim i koje nijesam u proteklih 12 godina odšutao, ali jesam bio rijetko u javnosti. Profesionalno bavljenje politikom nikada nije bilo moje životno opredeljenje. Lično sam ostvaren i na porodičnom, i na društvenom, preduzetničkom i na akademskom planu.
Zašto sada Građanski pokret i moj povratak? Zato što sam nakon krvavog raspada Jugoslavije sanjao daleki san i djelovao u obnovi države Crne Gore. Ali, nikad u mojim snovima Crna Gora nije imala lice kojeg bih se zastidio. Znam da nema idealnog, bezgrešnog, nemam ni tu predstavu niti iluziju počevši od sebe. Ali, svakodnevno na ulici na poslu u društvu srijećem se sa stvarima od kojih mi se okreće stomak. Ovakva Crna Gora je na duži rok neodrživa. Svi moji i planovi moje porodice su bili i ostali vezani isključivo za Podgoricu i Crnu Goru. Snažno vjerujem u realnu mogućnost drugačije Crne Gore. Mi se objedinjavamo jer želimo doprinijeti promjeni jedne politike, realizaciji principa smjenjive i odgovorne vlasti i temeljnih reformi crnogorskog društva. Dakle – ako sam devedesetih osjećao potrebu da dam doprinos obnovi crnogorske države, potpuno iskreno, sramota me je u mnogim sferama što se čini i u šta se izrodio san o Crnoj Gori.
ANALITIKA: Poznato je da je u Crnoj Gori jedna od glavnih demarkacionih linija između različitih političkih opcija, zapravo ona koja nas dijeli nacionalno, iz čega proizilazi cijeli niz dijametralno suprotnih političkih stavova o temeljnim postavkama na kojima država treba da počiva. Kakav je stav GP o trajnim crnogorskim kontroverzama kao što je crkveno pitanje, status Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve?
RAKČEVIĆ: Nemojte shvatiti da želim izbjeći odgovor na to pitanje, ali je ono izuzetno složeno. Čak i neki podsegment tog pitanja bio bi tema za jedan intervju.
ANALITIKA: Ako hoćete da izađete na izbore, ljudi će se pitati kakav je vaš stav o tome.
RAKČEVIĆ: Jasno. Dakle, ako poštujete elementarne postulate građanskog, demokratskog i sekularnog društva, u Crnoj Gori morate primijetiti česta, nedopustiva miješanja državnih i crkveno-vjerskih pitanja. Složena pitanja moguće je rješavati principijelno, iz ugla elementarnih građanskih sloboda. Dakle vjerujući Crnogorci i vjerujući Srbi moraju imati ista prava da služe službu u svojim hramovima. Politička pragma predizborno prisno približava nosioce državne vlasti i vjerske poglavare u intenzivnoj razmjeni darova i podrške. U sekularnim društvima EU, ne mogu ni vjerske zajednice biti van pravnog poretka. A kod nas su van ekonomskog, van poreskog, van radnog zakonodavstva. Ne možete primjenjivati vrijednosti EU na parče, ili jeste za neke dominantne vrijednosti Evrope, ili nijeste.
Volio bih da vidim reforme u načinu razmišljanja ne samo u političkoj i društvenoj eliti nego i u vjerskim zajednicama Crne Gore. Svi mogu doprinijeti emancipaciji I modernizaciji Crne Gore. Vi znate da u različitim istorijskim razdobljima nijesu uvijek u istom ritmu marširali vjerske organizacije,teologija, i država i nauka.
ANALITIKA: Kakav je stav prema ulasku u NATO?
RAKČEVIĆ: Pažljivo slušam ozbiljne argumente protivnika za NATO, uvažavam jedan broj njih. Mogao bih kao ekonomista i doprinijeti tim argumentima o nepravednom svijetu, o rastućem jazu između siromašnih i bogatih nacija, o borbi za kontrolu energenata, multinacionalnim kompanijama, valutnim igrama i izazivanjima kriza, o dvojnim standardima u međunarodnoj politici…Ali, istorija nas opominje da na balkanskom buretu baruta teško možete uzeti loptu i reći “ja ne igram, ja se ne družim ni tebi ni tebi”. Potpuno je jasno da mi nijesmo vatreni zagovornici i fanovi NATO saveza. O tome će se odlučivati na demokratski način. Mi smatramo da realpolitika, veličina i pozicija Crne Gore nameću racionalnije rješenje – da se otvara više perspektiva i da je sigurnije Crnoj Gori kad je u društvu država članica NATO saveza. Bila bi istorijska greška koja bi uticala možda i na opstanak i razvoj Crne Gore, da se ona, ne retorički, već suštinski i vrijednosno ne usmjeri ka zapadu.
ANALITIKA: Lekić je odbio nagađanja o prelasku u Građanski pokret. Što mislite – da li Lekić u razgovoru sa vama iz GP-a može raprezentovati jedinstveni stav DF-a?
RAKČEVIĆ: Sa gospodinom Lekićem smo razgovarali kao sa predsjednikom DF-a. Cijenim iskorak koji su u jednom periodu napravile članice tog saveza ka pomirenju i objedinavanju snaga ka evropskom putu Crne Gore. Koliko će izmijenjene okolnosti na domaćem i međunarodnom planu uticati na politiku članica Fronta – vidjećemo. Hoće li povratak staroj retorici i politici suziti mogućnosti saradnje, i to će se vrlo brzo vidjeti. Mi priželjkujemo zarad demokratskih promjena u Crnoj Gori jasnu demokratsku i evropsku profilaciju DF-a.
ANALITIKA: Po Vašem mišljenju, ko bi trebalo da bude na čelu te vlade narodnog jedinstva?
RAKČEVIĆ: Zaista, dajte prvo da vidimo da li uopšte ima spremnosti za taj neophodni iskorak.
ANALITIKA: Nije tajna Vaša bliskost sa vlasnicima koncerna Vijesti. Da li očekujete njihovu medijsku podršku za planove GP-a i na čiju medijsku podršku još računate?
RAKČEVIĆ: Koliko znam, 56 odsto vlasništva dnevnih novina Vijesti je u američko-austrijskom vlasništvu i te ljude nikad nijesam sreo. A ako mislite na osnivače, a vjerovatno mislite na manjinske vlasnike Vijesti, ponoviću, da kao svjedok i saborac u mučnim devedesetim godinama, izuzetno cijenim doprinos Monitora i Vijesti, a posebno profesora Miodraga Perovića u obnovi i demokratskom preobražaju Crne Gore. Svi koji istinski žele demokratsku i evropsku Crnu Goru, koji shvataju neophodnost promjena, podržaće Građanski pokret. Uostalom, ovim intervjuom nam i Portal Analitika daje medijsku podršku.
Gordana BOROVIĆ
