Dragica MILIĆ, Ministarstvo kulture: Novi zakon bitno će promijeniti poziciju kinematografije

Dom kulture – Centar za kulturu u Pljevljima, koji je već probio rokove, trebalo bi da se napokon završi ove godine. No, pored svih radova na rekonstrukciji i sanaciji nekih  postojećih objekata kulture, kao što je Dvorac Kralja Nikole - Centar za kulturu u Nikšiću, jedinim kapitalnim ulaganjem može se smatrati Muzički centar Crne Gore koji treba da bude završen krajem 2015, čime će se stvoriti uslovi i za rad Crnogorske kinoteke, kaže za Portal Analitika Dragica Milić, pomoćnica ministra kulture za kulturno i umjetničko stvaralaštvo.

Ona je navela da je krajnji rok za gradnju Muzeja savremene umjetnosti 2020. godina ali da, prije svega, treba precizirati određene pojedinosti vezane za njegovu lokaciju.

„To je osnov priče. Ponuđena lokacija, sadašnje mjesto Infektivnog odjeljenja Kliničkog centra Crne Gore, u okviru kompleksa Dvorca Petrovića, nije dostupna, jer podrazumijeva izmiještanje objekata. S obzirom na to, možda bi se moglo razmišljati o nekoj drugoj lokaciji“, ističe ona.

Milić očekuje skoro usvajanje Zakona o kinematografiji čiji je predlog Vlada usvojila na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici. Taj bi zakon trebalo značajno da promijeni i poziciju i način poslovanja i finansiranja tog segmenta kulture.

„Predviđa se osnivanje Filmskog centra Crne Gore, nove institucije koja će se baviti filmskim stvaralaštvom, a obveznici izdvajanja sredstava za kinematografiju postaju i Javni servis RTCG, komercijalni emiteri sa nacionalnom pokrivenošću, bioskoski prikazivači, ali i kablovski operateri, internet provajderi, privredni subjekti koji se bave telekomunikacionom djelatnošću. Ovaj zakon donosi i određene benefite koje će inostrani producenti imati za snimanje filmova u Crnoj Gori“, precizira sagovornica Portala Analitika.

MILIĆ: Akcioni plan proizilazi iz Nacionalnog programa razvoja kulture i sadrži najznačajnije djelatnosti Ministarstva koje će se u jednoj godini sprovoditi. Oblast kulturne baštine je veoma značajno područje, kojim se dugo godina nije niko bavio na analitičan i sistematičan način, kao što to Ministarstvo kulture sada radi. Normalno je da ta oblast bude pod posebnom pažnjom javnosti, pa će tako biti i u 2015. godini.

Plan i program kulturno-umjetničkog stvaralaštva, realizuje se prvenstveno kroz podršku i podsticaj razvoju kulture. Preko javnog konkursa Ministarstva obezbjeđuje se podrška najznačajnijim projektima u kulturi, prije svega, na lokalnom nivou. Nacionalne ustanove kulture nemaju pravo učešća na konkursu, jer su posebne potrošačke jedinice koje projekte realizuju direktno iz državnog budžeta. Već smo raspisali konkurs za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2015. godini, počeli sa aktivnostima na pripremi projekta prezentacije crnogorske umjetnosti na Venecijanskom bijenalu, priveli kraju regionalni projekat ArTVision iz programa IPA Adriatik, koji proizilazi iz saradnje Crne Gore, Albanije, Hrvatske i Italije. Italijanska regija Pulja je lider projekta i postoji njihova želja i namjera da se aktivnosti nastave, ali i da započnemo saradnju na nekim drugim projektima iz nove generacije EU programa.

Posebno bih izdvojila dva namjenska programa koji se implementiraju već nekoliko godina: Program podrške razvoju kulture na sjeveru i, od 2014. godine, isti takav program koji je namijenjen Nikšiću. Kroz njih je Ministarstvo tokom 2014. godine podržalo više od 300 projekata na sjeveru i više od 250 projekata u Nikšiću. Čast izuzecima, opštine i nisu mnogo naklonjene kulturi.

ANALITIKA: Što je Ministarstvo uradilo kako bi takav odnos bio promijenjen?

MILIĆ: Prošle godine smo podrobno analizirali stanje u kulturi na lokalnom nivou. Rezultat analize nije baš pozitivan. Bez obzira što je oblast kulture decentralizovana, u javnosti ne možete da odvojite rezultate koje ostvaruju opštinske ustanove kulture od onoga što je djelatnost i oblast rada nacionalnih ustanova kulture. Lokalne samouprave imaju obavezu da naprave i programe razvoja kulture, srednjoročne strateške dokumente koji u svim segmentima treba da daju pravu sliku stanja u kulturi na lokalnom nivou, uključujući funkcionalnost, način izbora i sastav organa rukovođenja i organa upravljanja. Zakon o kulturi  propisuje da tu moraju biti ljudi koji su referentni i koji imaju specijalna znanja i vještine u oblasti kulture. Na žalost, u većini lokalnih samouprava ti zakonski kriterijumi se ne poštuju. Zato ćemo na tom vrlo kompleksnom, zahtjevnom i dugoročnom poslu raditi i ove  godine.

MILIĆ: Teško da se može u ovom trenutku govoriti o nekim konkretnim aktivnostima i dinamici realizacije, izuzev da je Master planom za ulaganje u oblasti kulture predviđeno da će Muzej savremene umjetnosti biti rađen i da je krajnji termin  2020. godina. Prije svega, treba precizirati i određene pojedinosti vezane za lokaciju Muzeja, što je osnov priče. Ponuđena lokacija, sadašnje mjesto Infektivnog odjeljenja Kliničkog centra Crne Gore, u okviru kompleksa Dvorca Petrovića, nije dostupna, jer podrazumijeva izmiještanje objekata. S obzirom na to, možda bi se moglo razmišljati o nekoj drugoj lokaciji.

ANALITIKA: Da li se može desiti, kao što je to bio slučaj sa Muzičkim centrom Crne Gore, da rokovi budu prolongirani?

MILIĆ: Kada su građevinski radovi u pitanju, mnogo je izvjesnije da će do prolongiranja rokova dolaziti, nego da će ti objekti biti na vrijeme završeni.

ANALITIKA: Iako je prvi tender propao, očekujemo da se uskoro konačno počne s izgradnjom Gradskog pozorišta u Podgorici. Takođe, očekujemo završetak Muzičkog centra Crne Gore. Je li u planu još neki kapitalni projekat kulturne infrastrukture?

MILIĆ: Dom kulture – Centar za kulturu u Pljevljima trebalo bi da se završi ove godine. I tu je bilo prolongiranja rokova. Postoje i neki projekti rekonstukcije i sanacije postojećih objekata kulture, kao što je Dvorac Kralja Nikole - Centar za kulturu u Nikšiću. Slični sanacioni radovi se sprovode u Dvorcu Petrovića na Kruševcu - Centar savremene umjetnosti Crne Gore. Postoji još jedan broj objekata na kojima će se raditi tokom 2015. godine. Ali, sve to se ne bi moglo nazvati kapitalnim ulaganjem, izuzev Muzičkog centra koji treba da bude završen krajem godine, čime će se stvoriti uslovi i za rad Crnogorske kinoteke.

ANALITIKA: Prošle godine vođene su brojne rasprave o zakonima, poput onog o izdavaštvu, naročito kinematografiji koji je izazvao žestoku polemiku. Tu su u drugi plan došli zahtjevi umjetnika, a ispred njih je ostala ekonomska dimenzija i namjera kompanija da se u kriznim godinama ne odriču svoje dobiti.

MILIĆ: Zakonom o kinematografiji koji je Vlada usvojila u decembru prošle godine u potpunosti je inoviran normativni okvir u kinematografiji. Kinematografija je dugo bila u stagnaciji i prepuštena isključivo državi preko Ministarstva. Ovim Zakonom kinematografija se mnogo bolje pozicionira u odnosu na ostale oblasti kulture.

Zakon reguliše tri osnovna pitanja.

Prvo – osnivanje nove institucije koja će se baviti filmskim stvaralaštvom -  Filmskog centra Crne Gore. Drugo, kroz uvođenje novih izvora finansiranja kinematografije obavezali smo poslovne subjekte da ulažu u proizvodnju filmova i ostale segmente - od međunarodne saradnje, do djelatnosti koje su zakonom definisane kao javni interes u kinematografiji. Prilikom koncipiranja predloga zakona koristili smo iskustva zemalja Evrope i neke inicijative koje tamo već postoje. Tako su obveznici izdvajanja sredstava za kinematografiju Javni servis RTCG, komercijalni emiteri sa nacionalnom pokrivenošću, bioskoski prikazivači, ali i kablovski operateri, internet provajderi, privredni subjekti koji se bave telekomunikacionom djelatnošću. Ovaj zakon dobio je sva potrebna pozitivna mišljenja u Crnoj Gori, ali smo za njega prije par mjeseci dobili i saglasnost Evropske komisije. Prvi efekti zakona osjetiće se 2016. godine.

Treće pitanje su određeni benefiti koje će inostrani producenti imati za snimanje filmova u Crnoj Gori sredstvima koja nisu obezbijeđena iz državnog budžeta, već iz stranih fondova. To je filmski turizam, kako se u Evropi naziva, koji donosi dobrobit i državi i kinematografskom sektoru. S obzirom na to da smo van tog konteksta već dugo, takođe će trebati vremena da se ponovo uključimo. Ali, znajući da je i do sada ovaj prostor bio atraktivan za inostrana snimanja, smatram da ćemo efekte vrlo brzo osjetiti, nakon što se osnuje Filmski centar Crne Gore u čijoj će to djelatnosti biti jedan od važnih predmeta rada. Takođe, za filmskim turizmom veliki interes ima i turistička privreda, a na tom polju radićemo sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Nacionalnom turističkom organizacijom.

MILIĆ: Tim pitanjem se, na određeni način, bavi Ministarstvo kulture, prema svojim ovlaštenjima i nadležnostima. Pomažemo i podržavamo aktivnosti mnogih kroz naše redovne konkurse: bilo da se radi o izložbama mladih umjetnika, stručnom usavršavanju, radionicama, boravcima u inostranstvu... Nastojimo da im obezbijedimo angažman u projektima sa inostranim partnerima, poput ArTVision-a, u kome je, kroz partnerstvo Fakulteta dramskih umjetnosti na tom projektu, obezbijeđen i angažman studenata. Kroz programe EU u koje se učlanila Crna Gora, kao što su Kreativna Evropa i Evropa za građane, takođe se obezbjeđuje mogućnost – ne pojedinačna, već institucionalna – i za mlade ljude.

Država apsolutno mora da učestvuje u stvaranju boljih uslova za mlade ljude, posebno one koji su školovani na našim umjetničkim akademijama, koji su produkt ove države i obrazovnog sistema. No, ništa manju ulogu nemaju lokalne samouprave u kojima ti ljudi žive, rade, za koje će vezati i životnu i profesionalnu egzistenciju. Dakle, to mora da bude rezultat jedne intersektorske saradnje. Saglasna sam da je njihov položaj danas takav da se urgentno mora nešto uraditi. Ali, podvlačim, to ne može da bude samo obaveza države, već i lokalne samouprave.

ANALITIKA: Na kraju, koliko je novca ove godine izdvojeno za kulturno-umjetničku djelatnost?

MILIĆ: Prošlogodišnji budžet bio je oko milion eura za oblast kulturno-umjetničkog stvaralaštva, 180.000 za program podrške u Nikšiću i oko 280.000 za sjever. Taj budžet je u 2015. godini veći za otprilike 100.000 što, ipak, nije dovoljno za realizaciju svih aktivnosti Ministarstva kulture u ovoj oblasti. Dugo se bavim ovim poslovima, cijeli radni vijek provela sam u kulturi, i ne sjećam se godine kada smo mi zaposleni u kulturi rekli: "E, ovo je dovoljno novca"... U svakom slučaju, toliko smo umješni da se možemo prilagoditi situaciji kada su finansije u pitanju. Jako je važno što je država, na neki način, pokazala razumijevanje, pa smo jedini resor koji ima zakonom garantovan procenat godišnjeg izdvajanja, što obezbjeđuje održivost sektora kulture.

Kristina JERKOV

Foto: Ivana BOŽOVIĆ