Novinar i diplomata, veliki poznavalac islamskog svijeta, Zlatko Dizdarević, ocijenio je za Portal Analitika da će prekjučerašnji napad na redakciju francuskog satiričnog lista "Charlie Hebdo“ u kojem je ubijeno 12 osoba, među kojima troje poznatih karikaturista, sigurno dovesti do jačanja antiislamizma ali, ne toliko iz vjerskih razloga, koliko kao argumenta u rješavanju useljeničkih problema, zapošljavanja, te drugih ciljeva koje desnica zagovara u ekonomskim krizama.
„Neće se sve ovo završiti samo na islamizmu, mada je on 'pročitan' globalno kao terorizam još nakon pada Sovjetskog saveza, a 11. septembra je postao definisan kao neophodni novi strateški neprijatelj Zapada. Globalni korporativizam mora imati strateškog neprijatelja da bi funkcionisao i obnavljao se. U islamskom svijetu među dojučerašnjim frustriranim marginalcima ova bačena udica je ugrabljena, a tamošnja sveopšta degradiranost je idealan teren za regrutaciju očajnika“, kazao je sagovornik Portala Analitika.
Podsjećamo da je prekjuče 12 osoba ubijeno, a dvadesetak ranjeno kada su maskirani napadači naoružani automatskim puškama upali u redakciju satiričnog magazina “Charlie Hebdo“ u Parizu. Napad na sjedište pariskog nedjeljnika je najsmrtonosniji teroristički akt u Francuskoj u proteklih nekoliko decenija. Predsjednik Francuske Fransoa Oland proglasio je trodnevnu žalost povodom tragičnog događaja, a širom planete ljudi su se okupljali kako bi odali počast žrtvama.
ANALITIKA: Proteklih nedjelja smo iz ekstremističkih krugova čuli poruke da će Evropa platiti zbog svog angažmana na Bliskom Istoku u borbi protiv ISIL-a. Da li napad na redakciju francuskog satiričnog lista "Charlie Hebdo" treba posmatrati u tom svjetlu i kontekstu?
DIZDAREVIĆ: ISIL je otvoreno zaprijetio i Evropi i Americi. Očigledno je da oni danas imaju kapacitet, organizaciju i ljude koji te prijetnje mogu realizovati. U tom "kapacitiranju" i Evropa i Amerika su im u početku, kad je bilo najvažnije, silno pomogli, posebno u Siriji i Iraku, uvjereni da će ISIL i slični tamo obavljati mnoge poslove za njihov račun. Procjena je, očigledno, bila pogrešna. Napad na redakciju "Charlie Hebdo" jeste dio te cijele priče, mada u konkretnom slučaju, prijetnja ovom listu postoji i od ranije i ovaj napad je došao nakon više ranijih, neuspješnih napada.
ANALITIKA: Kakve posljedice može da ima napad na dalje odnose Zapada i islamskog svijeta? Da li je na pomolu, kako kažu neki analitičari, novi "krstaški rat"?
DIZDAREVIĆ: Posljedice će biti onakve kakve odgovaraju radikalnim krugovima i politikama i na Zapadu i na Istoku. Nasilje i tenzije postaju veći izvor biznisa nego mir i koegzistencija. To je danas logika kapitala i korporativizma. "Krstaškog rata" upravo iz tog razloga neće biti, jer osnovni sudar nije na terenu religije već interesa. Ekstremizmi, posebno vjerski, najlakše se instrumentaliziraju u korist sile kao poluge poretka. Druga su vremena i druga logika postojali u vrijeme Krstaških ratova. Danas Amerika, Zapad ili Izrael veoma dobro, ne samo "ispod stola" već i sasvim javno strateški sarađuju sa najgorim fundamentalističkim režimima u svijetu, ekonomski, vojno, obavještajno...
ANALITIKA: U Njemačkoj smo nedavno imali antiislamističke proteste. Smatrate li da će nakon ovoga terorističkog akta doći do jačanja antiislamizma i desnice u Evropi ili će se islamski terorizam polako preliti na ostatak kontinenta?
DIZDAREVIĆ: Pa evo, prelio se. Do jačanja antiislamizma će sigurno doći, čak i ne toliko iz vjerskih razloga koliko kao argumenta u rješavanju useljeničkih problema, zapošljavanja, drugih ciljeva koje desnica zagovara u ekonomskim krizama. Neće se sve ovo završiti samo na islamizmu, mada je on "pročitan" globalno kao terorizam još nakon pada Sovjetskog saveza i 11. septembra je postao definisan kao nepohodni novi strateški neprijatelj Zapada. Globalni korporativizam mora imati strateškog neprijatelja da bi funkcionisao i obnavljao se. U islamskom svijetu među dojučerašnjim frustriranim marginalcima ova bačena udica je ugrabljena, a tamošnja sveopšta degradiranost je idealan teren za regrutaciju očajnika.
ANALITIKA: Barak Obama i Dejvid Kameron ponudili su odmah nakon napada pomoć Francuskoj. Kakav odgovor Zapada treba očekivati?
DIZDAREVIĆ: Prema svim dosadašnjim iskustvima, nažalost, ne mudar i smirujući. Kao što nisu mudri i smirujući odgovori ni u slučaju Ukrajine i Rusije. Sve ovo, čini mi se, biće pročitano prije svega kao prilika za pokazivanje sile, a ne kao izazov za traženje dugoročnih rješenja u okviru multipolarnih mehanizama i diplomatije saradnje.
ANALITIKA: Da li je sada neophodno preduzeti akciju u cilju smirivanja talasa antiislamizma u Evropi, na koju je ranije pozivao predsjednik Turske Erdogan?
DIZDAREVIĆ: Ne mislim baš da je Erdogan adresa sa koje se može očekivati smirivanje. Dovoljno je vidjeti njegovu ulogu u Siriji. Smirivanje jeste potrebno, ali se plašim da su mnoge sile koje su protiv toga već puštene iz Pandorine kutije. Za ovo treba politička mudrost koje, koliko vidim, na svijetu previše nema.
Nikola DRAGAŠ
