“U Podgorici je trenutno u opticaju oko 240 hiljada zdravstvenih knjižica čiji vlasnici imaju pravo registracije. Pored njih, tu je i oko 30 hiljada građana iz drugih krajeva Crne Gore, koji nemaju pravo registracije, odnosno na izabranog doktora u Glavnom gradu. Ali svi oni očekuju i dobijaju kompletnu primarnu zdravstvenu zaštitu u podgoričkom Domu zdravlja. U ovom momentu, toj zdravstvenoj ustanovi hitno nedostaje 20 timova izabranih doktora za odrasle, kao i pet timova pedijatara, sa osobljem u dijagnostičkim i drugim službama”, kazao je za Portal Analitika dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica.
On naglašava da ustanova na čijem je čelu predstavlja kadrovsku naučno-nastavnu bazu Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
“U podgoričkom Domu zdravlja rade doktori i magistri nauka, sprovode se projekti od stručnog do nacionalnog značaja. Trenutno je u našoj ustanovi na obuci i edukaciji veliki broj ljekara i zdravstvenih radnika i saradnika iz svih krajeva Crne Gore, ali i iz okruženja”, napominje dr Kavarić, koji je za svoj rad dobio uglednu Devetnaestodecembarsku nagradu za 2014.godinu.
Dom zdravlja je prethodne godine, na 87 godina postojanja primio značajna domaća i međunarodna priznanja: nagradu Opštine Golubovci, nagradu za najbolji menadžment u javnom zdravstvu, kao i nagradu Ljekarske komore Crne Gore kao najbolja zdravstvena institucija u Crnoj Gori. Kako kaže sagovornik Portala Analitika, sve te nagrade su podstrijek za dalji rad i priznanje da posao obavljaju kako treba.-Priznanja Vam barem dijelom ukazuju da ste na dobrom putu ili dobrom tragu u onome što radite. Posebno kad stižu od sredine iz koje porodično, generacijama potičete, od rodnog grada u kojem radite čitav život, komentariše Kavarić.
Dom zdravlja je u prethodnom periodu obnovio i instalirao novu opremu u Centru za laboratorijsku dijagnostiku, najveći u regionu. Naredni korak je dodatna oprema za rentgen i umrežavanje sa Kliničkim centrom Crne Gore kako bi se napravio jedinstveni elektronski karton.
-Integracija informatičkog zdravstvenog sistema je neophodan uslov unapređenja zdravstvenog sistema i nameće se kao imperativ i u što skorijem roku, kaže sagovornik Portala Analitika.
ANALITIKA: Primili ste nagradu “19. decembar” za doprinos unapređenju primarne zdravstene zaštite. Da li Vas je iznenadila?KAVARIĆ: Nijesam navikao na formalne nagrade, te mogu reći da jesam prijatno iznenađen. S druge strane, uvjeren sam u stručni, etički i profesionalni kapacitet ustanove kojom rukovodim i čiji zaposleni svakodnevno dobijaju pohvale za svoj rad od onih koji su najbitniji – pacijenata, odnosno građana.
Obzirom da smo predloženi od strane najbrojnije i najosjetljivije populacije, Udruženja penzionera, te od referentnih stručnih autoriteta evropskog ranga, zadovoljstvo i obaveze su veće.
Iskreno, u životu, nekako se lakše "branimo" od napada nego od pohvala. Moguće da je stvar mentaliteta i shvatanja profesionalnih obaveza. Priznanja vam jednim dijelom ukazuju da ste na dobrom putu ili dobrom tragu u onome što radite. Posebno kad stižu od sredine iz koje porodično, generacijama potičete, od rodnog grada u kojem radite čitav život.
ANALITIKA: To nije jedino priznanje za Dom zdravlja u protekloj godini. Primili ste i nagradu Ljekarske komore. Koji je Vaš komentar?
KAVARIĆ: U 2014.godini, kada je Dom zdravlja proslavio 87 godina postojanja, primili smo četiri značajna domaća i međunarodna priznanja. Nagradu Opštine Golubovci za izuzetne rezultate naše patronažne službe na seoskom području, međunarodnu nagradu za najbolji menadžment u javnom zdravstvu, Nagradu 19.decembar, koju smatram da je zajednička i nagradu Ljekarske komore Crne Gore kao najbolja zdravstvena institucija.
Sva ta priznanja pripadaju generacijama profesionalaca i rukovodilaca koji su, u našoj dugoj istoriji, ostavili svoj trag i doprinijeli da primarna zdravstvena zaštita u Podgorici bude na takvom nivou. Ta sjajna plejada stručnjaka i profesionalaca, poniklih u našoj ustanovi je ostavila profesionalni, stručni, naučni, humani i etički trag. Ova generacija, očigledno samo prima sva ova priznanja u ime svih nabrojanih. Time je značajnija i veća obaveza na istrajavanju i kontinuitetu dosegnutog nivoa kvaliteta i profesionalnosti primarne zdravstvene zaštite.
ANALITIKA: Da li smatrate da građani imaju dovoljno povjerenja u zdravstveni sistem zbog nemilih događaja u proteklom periodu?
KAVARIĆ: Smatramo da je obostrano povjerenje i zainteresovanost svih činilaca u zdravstvenom sistemu jedan od ključnih uslova za uspjeh javnog zdravstva u bilo kojoj zemlji.
Ono se mora izgrađivati kontinuirano, decenijama, generacijama. Preporuke nauke i struke iz oblasti organizacije zdravstva, uz empirijske pokazatelje govore da je za stabilnost i funkcionisanje jednog zdravstvenog sistema potrebna nedvosmislena primjena i pridržavanje osnovnih principa organizacije zdravstva.
Zaštita prava, ali i prihvatanje i primjena načela odgovornosti, očuvanje digniteta i ličnog i profesionalnog integriteta se odnosi podjednako i na sve. Bez međusobnog povjerenja, uvažavanja pa i sistemske zaštite, teško da možete imati stabilan i funkcionalan zdravstveni sistem.
ANALITIKA: A šta medicinski radnici mogu da urade po tom pitanju?
KAVARIĆ: Postoje institucije i stručnjaci za oblast organizacije zdravstva koje treba da daju jasan koncept odgovora na to pitanje. Osjetljiv sistem kakav je zdravstvo ne može da zavisi od volje, navika, želja, shvatanja bilo kog pojedinca. Na bilo kom nivou odlučivanja ili primjene odluka.
Stručne i profesionalne asocijacije ljekara i zdravstvenih radnika i saradnika, medicinske obrazovne institucije, udruženja građana, civilni sektor koji se konstruktivno i posvećeno bave pojedinim oblastima, mediji i svi drugi činioci u zdravstvu i van zdravstva koji imaju određeni uticaj na sistem, treba sinergistički da daju doprinos vraćanju povjerenja. To je veoma važan preduslov za uspješno funkcionisanje javnog zdravstva.
ANALITIKA: Koliko Dom zdravlja ulaže u svoj kadar i koji su to najveći izazovi pred Vašem institucijom u narednom periodu?
KAVARIĆ: Jedan od temeljnih opredjeljenja funkcionisanja menadžmenta ustanove je da su ljudski resursi osnova našeg poslovnog sistema, a kontinuirana edukacija zaposlenih praktično dio procesa rada. Trenutno je veliki broj zaposlenih na specijalizacijama, raznim edukacijama i usavršavanjima. Podsjetiću, Dom zdravlja Podgorica je naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i značajan broj nastavnika na fakultetu je iz naše ustanove.
U Domu zdravlja rade doktori i magistri nauka, sprovode se projekti, od stručnog do nacionalnog značaja. Trenutno se na obuci i edukaciji u našoj ustanovi nalazi veliki broj ljekara i zdravstvenih radnika i saradnika iz svih krajeva Crne Gore i okruženja.
ANALITIKA: Postoji potreba za dodatnim povećanjem stručnog kadra. Da li će doći do sistematizacije i povećanja broja izabranih ljekara?
KAVARIĆ: Više puta smo naglašavali da su migratorna dešavanja u Crnoj Gori dovela do situacije da približno polovina ukupnog stanovništva Crne Gore gravitira Glavnom gradu I očekuje da, po principu sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite, dobije kompletnu zdravstvenu zaštitu u Podgorici. To otvara određena pitanja i stvara teškoće u funkcionisanju.
Rješavanje zahtjeva u Ministarstvu zdravlja, za novim sistematizacijama svih zdravstvenih ustanova, pa i naše je još uvijek u toku. Nadamo se što skorijem rješavanju. Potrebe građana su prioritet i obaveza sistema je da obezbjedi da svaki građanin dobije svog izabranog doktora i sve usluge koje zakon propisuje.
U Podgorici je trenutno u opticaju oko 240 hiljada zdravstvenih knjižica čiji vlasnici imaju pravo registracije i još oko 30 hiljada građana iz drugih krajeva Crne Gore, koji nemaju pravo registracije, ali svi zajedno, dobijaju kompletnu primarnu zdravstvenu zaštitu u Domu zdravlja Podgorica. Povećali smo broj ljekara i ostalog medicinskog osoblja, ali to svakako nije dovoljno. Hitno nedostaje 20 timova izabranih doktora za odrasle, pet timova pedijatara, sa osobljem u dijagnostičkim i drugim službama.
ANALITIKA: Šta nedostaje od medicinske opreme i do koje faze se stiglo sa informatičkim umrežavanjem sa KCCG?
KAVARIĆ: Obnovili smo i instalirali novu opremu u Centru za laboratorijsku dijagnostiku koji je najveći u regionu. Imamo namjeru da obnovimo i dopunimo opremu u Centru za RTG i uz dijagnostiku, sa akcentom na naše objekte u opštinama Golubovci i Tuzi.
Integracija informatičkog zdravstvenog sistema je neophodan uslov unapređenja zdravstvenog sistema i nameće se kao imperativ i u što skorijem roku. Intezivni su kontakti na tom planu i očekujemo da nadležni, prije svega zbog potreba građana, što skorije zaokruže proces integracije i daljeg unapređenja postojećeg poslovno-medicinskog sistema ka sistemu integrisanog elektronskog zdravstvenog kartona, koji je baza podataka za sve druge djelove sistema po svim nivoima.
ANALITIKA: Na kraju, kako biste Vi ocijenili zdravstvenu zaštitu koja se pruža u domovima zdravlja?
KAVARIĆ: Želimo da vjerujemo da su Udruženja građana, pacijenti, Glavni grad, lokalna samouprava, međunarodna i domaća stručna javnost, dodjeljujući nam ova brojna priznanja, dovoljno rekli i ocijenili naš rad u protekloj godini, koja je bila veoma teška za crnogorsko zdravstvo.
Sve to smo shvatili kao podstrijek i obavezu da se i u narednom periodu posvetimo održavanju i daljem unapređenju primarne zdravstvene zaštite u Glavnom gradu. Građanima želimo da u narednom periodu svi dobiju svog izabranog ljekara i, u aktivnoj saradnji sa nama, preventivom čuvaju svoje zdravlje i zdravlje svojih porodica.
Aleksandra STANKOVIĆ
