Društvo

Zoran MRDAK, direktor Nacionalnih parkova: Parkovi su važan ekonomski potencijal Crne Gore

Jedan od ključnih indikatora pozitivnih turističkih tokova na područjima parkova je kontinuirani rast broja posjetilaca, u prosjeku od 15 do 20 odsto godišnje, u zavisnosti od Parka. Najveći rast je prisutan u NP Durmitor u kome je u zadnjih pet godina posjeta uvećana za 185 odsto. U 2014. godini crnogorske parkove je posjetilo oko 235 000 posjetilaca, a najveću posjećenost su imali NP Durmitor i NP Skadarsko jezero, kaže Mrdak.
Zoran MRDAK, direktor Nacionalnih parkova: Parkovi su važan ekonomski potencijal Crne Gore
Portal AnalitikaIzvor

Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove (JPNPCG)  Zoran Mrdak smatra da su Parkovi važan ekonomski resurs naše države, ali da su za valorizaciju potrebne investicije.

„Očekujem da će u 2015. godini otpočeti sa radom novi, rekonstruisani restoran na Biogradskom jezeru, čija je izgradnja počela prije nekoliko mjeseci, kao i da će se otpočeti sa  rekonstrukcijom restorana na Crnom jezeru i planinarskog doma na Biogradskom jezeru i gdje se i pored obezbjeđenih sredstava iz budžeta Crne Gore, završene projektne dokumentacije, još uvijek nije otpočelo sa radovima. Takođe, od strane Vlade Slovenije je obezbijeđena donacija od 20 eura za adaptaciju Planinarskog doma Škrka, a u 2015. biće završeno i asfaltiranje posljednje dionice Panoramskog puta  Durmitorski prsten“, rekao je Mrdak u intervjuu za Portal Analitika. On je kao kuriozitet naveo da je rezervatima Skadarskog jezera koordinisanim radom stručne službe i Službe zaštite i efikasnom aktivnom zaštitom, došlo do ponovnog naseljavanja i gniježđenja kudravog pelikana.

„U rezervatu Pančeva oka je u 2014. godini zabilježeno ukupno 36 parova i 48 mladih jedinki kudravog pelikana, što je najveći broj zabilježen u dužem vremenskom periodu“, poručio je Mrdak.

Mrdak je nedavno dobio veliko priznanje, kada je izabran da bude predsjednik Asocijacije 36 parkova Dinarida.

ANALITIKA: Kakvi su rezultati ovogodišnje sezone u Nacionalnim parkovima?

MRDAK: Jedan od ključnih indikatora pozitivnih turističkih tokova na područjima Parkova je kontinuirani rast broja posjetilaca u prosjeku od 15 do 20 odsto godišnje, u zavisnosti od Parka. Najveći rast je prisutan u NP Durmitor u kome je u zadnjih pet godina posjeta uvećana za 185 odsto. U 2014. godini crnogorske parkove je posjetilo oko 235 hiljada posjetilaca, a najveću posjećenost su imali NP Durmitor i NP Skadarsko jezero.

Rafting Tarom koji predstavlja najpoznatiji turistički proizvod u sjevernom dijelu Crne Gore, takođe ima kontinuirani rast potražnje. Prihodi NP Durmitor od raftinga Tarom od 2010. god. su povećani za 35 odsto.

U cilju diversifikacije turističke ponude, u 2014. godini realizovane su brojne aktivnosti od kojih izdvajamo izgradnju i opremanje Centra za posjetioce NP Prokletije u Gusinju u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije , uspostavljanje fly fishing zone na rijeci Tari, rekonstrukciju Centra za posjetioce i edukativne staze oko Biogradskog jezera u NP Biogradska gora, kao i uspostavljanje novih staza za pješačenje u NP Lovćen.

ANALITIKA: Šta je predviđeno za sljedeću godinu?

MRDAK: U 2015. godini je planirano uspostavljanje više novih turističkih ponuda kao i dovršetak ili izgradnja nekoliko objekata. Razvijanje novih turističkih ponuda u novim zonama ima za cilj ublažavanje sezonalnosti posjeta u Parkovima. Nedavno je uz podršku kancelarije UNDP-a obezbijeđena nova oprema, čime će se u idućoj godini predstaviti više novi punuda: četiri  staze za crosscountry i freeride vožnje bicikala u NP Biogradska gora i NP Durmitor i NP Prokletije, kajakarenje na Crnom i Biogradskom jezeru, staze za hodanje krpljama, organizovanje posmatranja međeda u NP Biogradska gora i mobilijar za «Šume za čitanje».

Očekujem da će  u 2015. godini otpočeti sa radom novi, rekonstruisani restoran na Biogradskom jezeru, čija je izgradnja počela prije nekoliko mjeseci, kao i da će se otpočeti sa  rekonstrukcijom restorana na Crnom jezeru i planinarskog doma na Biogradskom jezeru i gdje se i pored obezbijeđenih sredstava iz budžeta Crne Gore, završene projektne dokumentacije, još uvijek nije otpočelo sa radovima. Takođe, od strane Vlade Slovenije je obezbijeđena donacija od 20 hiljada eura za adaptaciju Planinarskog doma Škrka, a u 2015. biće završeno i asfaltiranje posljednje dionice panoramskog puta „Durmitorski prsten“.

ANALITIKA: Kakav je Vaš stav povodom sve češćih zahtjeva za velike investicije u rejonu Parkova koje se mjere desetinama miliona eura (Porto Like, hotel Biogradska gora, investicije u NP Durnitor)? Pošto ima oponenata tim investicijama, da li možete da nam kažete, konkretno, da li će Parkovi, odnosno država imati korist od tih investicija?

MRDAK: Razvoj kvalitetne, savremene i inovativne turističke ponude u crnogorskim nacionalnim parkovima može povećati konkurentnost crnogorskog turističkog proizvoda i biti  dodatna vrijednost za crnogorsku ekonomiju. Činjenica da su turizam, poljoprivreda i zanatstvo, uz energetiku,  ključne privredne grane za razvoj Crne Gore, čini da se važnost prostora nacionalnih parkova značajno povećava. U zadnjih par godina smo dobili novu prostorno plansku dokumentaciju za NP Biogradska gora i NP Lovćen, uskoro će pred Skupštinom Crne Gore biti nacrt  Prostornog plana posebne namjene za Durmitorsko područje. Vlada je u proteklih godinu dana donijela odluke o izradi novih Prostornih planova za NP Skadarsko jezero i NP Prokletije. Uvojeno je i više državnih studija lokacija za pojedine prostore nacionalnih parkova, čime se izražava visoka spremnost za razvoj prostora parkova u skladu sa najboljim svjetskim praksama.

Savremeni turista osim očuvane prirode, tradicionalne gradnje, očekuje u pojedinim dijelovima parkova i kvalitetne puteve, nacionalne restorane, hotele, žičare, organizovano gledanje divljih životinja, ponude avanturističkog i eko turizma ...

mrdak2

ANALITIKA: Dakle, smatrate da je izgradnja novih turističkih kapaciteta neophodna?

MRDAK: Upravo tako. Ali, važno je istaći da novi objekti, novi sadržaji moraju biti visokokvalitetni, jer zauzimanjem prostora od strane eko i etno sela koja to nisu, kao i ponuda koja ne zadovoljava kriterijume današnjeg turiste, dovodi u pitanje budućnost razvoja ovih područja. Naravno da će ulaganja na prostore parkova doprinijeti i većim prihodima Nacionalnih parkova, kao upravljačima ovih područja, ali i stvoriti pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta i povećanje standarda lokalnog stanovništva.

Iz budžeta Crne Gore za kapitalne projekte, u zadnje dvije godine izvršila se elektrifikacija nekoliko objekata u zonama parkova, asfaltirano oko 8 km panoramskog puta – Durmitorski prsten, rekonstruisano više objekta nacionalnih parkova, i otpočelo se sa izgradnjom novog restorana na Biogradskom jezeru. Takođe,  u posljednjih deset godina izgrađeno je mnogo  infrastrukturnih objekata u funkciji posjetilaca, kao što su: centri za posjetioce, uređeni vidikovci, sistem edukativnih staza sa interaktivnim mobilijarom, objekti namijenjeni za posmatranje ptica, odmorišta za kajakaše, bicikliste, planinare, piknik mjesta kao i prostori za parkiranje kamp-kućica (tzv. Mobile Home).

Uporedo sa uspostavljanjem turističke infrastrukture, na prostoru nacionalnih parkova je od strane privrednih subjekata, lokalnog stanovništva i JPNPCG,  razvijen niz turističkih proizvoda od kojih su najkarakterističniji i najznačajniji: kajakarenje, posmatranje ptica (bird watching), pješačenje, biciklizam, fly fishing, avanturistički parkovi, vinske staze, kanjoning, jedrenje na dasci, slobodno penjanje, zip sajla...

ANALITIKA: Šta ste preduzeli, konkretno, za smanjenje krivolova i nelegalne sječe šuma u Nacionalnim parkovima?

MRDAK: Na prostoru nacionalnih parkova Crne Gore u prosjeku se godišnje evidentira oko 150 nezakonitih radnji, dok je u zaštićenim područjima zemalja EU prema raspoloživim podacima ovaj prosjek na nivou nekoliko registrovanih slučajeva, što nam ukazuje na ukupnu svijest i odnos građana prema prirodnim bogatstvima nacionalnih parkova.

Prostor pet nacionalnih parkova Crne Gore obuhvata oko 7, 78 odsto teritorije države Crne Gore. U svim nacionalnim parkovima obrazovane su službe zaštite, čiji je osnovni zadatak održavanje unutrašnjeg reda i sprečavanje svih vidova protivpravnih radnji u ovim zaštićenim područjima.

U službama zaštite nacionalnih parkova trenutno je angažovano 37 nadzornika nacionalnih parkova. Djelokrug njihovog rada je sprečavanje i evidentiranje svih vidova protivpravnih radnji, kao što su nezakoniti lov, nezakoniti ribolov, nezakonita sječa šume, nelegalna gradnja objekata i dr., saradnju sa lokalnim stanovništvom,  edukaciju posjetilaca i naplata ulaznica za ulazak na prostor nacionalnih parkova, pružanje pomoći u slučaju požara, poplava i drugih akcidentnih situacija, kvantitativni monitoring faune i njihova prihrana, pošumljavanje prostora Parka i dr.

To ukazuje na kompleksnost poslova i izazova sa kojima se svakodnevno susreću nadzornici u nacionalnim parkovima i potrebi jačanja stručnih i profesionalnih kapaciteta službi zaštite, tim prije što obrazovni sistem Crne Gore ne predviđa školovanje za radno mjesto nadzornika nacionalnog parka i da se ovi poslovi vrše samo na prostorima nacionalnih parkova.

ANALITIKA: Da li novi zakon daje veća ovlašćenja nadzornicima?

MRDAK: Da. Novi Zakon o zaštiti lica i imovine koji je stupio na snagu početkom ove godine daje mnogo veća ovlašćenja nadzornicima prilikom vršenja redovnih poslova - utvrđivanje identiteta, pregled lica, stvari i vozila, zadržavanje lica zatečenog u izvršenju krivičnog djela, obezbjeđenje mjesta događaja, upotreba sredstava prinude. Riječ je o  ovlašćenjima koja su do sada imali isključivo policijski službenici. Nadzornici nacionalnih parkova do sada nijesu imali iskustvo u oblasti primjene ovlašćenja, čime je neophodno u kontinuitetu vršiti njihovo obučavanje, kako bi mogli odgovoriti svim situacijama koje se događaju na prostoru parkova. 

ANALITIKA: Šta ste preduzeli u cilju jačanja kapaciteta same službe zaštite?

MRDAK: Ovo Javno preduzeće u poslednjem periodu preduzima veoma intenzivne radnje u cilju jačanja kapaciteta službi zaštite. Pomenuće neke. U saradnji sa misijom OEBS u Crnoj Gori otpočelo se sa projektom jačanja kapaciteta službi zaštite, odnosno izvršena je obuka nadzornika za primjenu ovlašćenja propisanih Zakonom o zaštiti lica i imovine u Policijskoj Akademiji u Danilovgradu. U sklopu projekta planirano je potpisivanje memoranduma o saradnji sa MUP-om i trenutno je u toku izrada analize trenutnog stanja službi zaštite sa davanjem predlog dinamike usvajanja najboljih standarda i praksi obavljanja poslova zaštite u zaštićenim područjima, koji se primjenjuju u zemljama EU, a koji bi se u ovoj oblasti primjenjivali u Crnoj Gori. Predstavnici zaposlenih u službama zaštite su u dva navrata prisustvovali kongresima u organizaciji Međunarodnog saveza nadzornika i čuvara prirode. NPCG nastoje da u bliskoj budućnosti postanu član svjetske krovne organizacije rendžera IRF (International Rangers Federation), čiji je osnovni zadatak jačanje veza između nadzornika i čuvara prirode. Kroz osnivanje asocijacije Parkova Dinarida, planirana je obuka nadzornika kroz razmjenu iskustava, kao i projekat unificiranje poslova vezanih za ovo radno mjesto u zaštićenim područjima Dinarskog luka.

Kroz aktivnosti Službe za promociju, edukaciju i marketinga i rad osam centara za posjetioce, unapređuje se svijest o značaju zaštićenih prirodnih područja, posebno kod mladih. Napominjemo da je i dobra saradnja sa građanima koji žive ili gravitiraju prostorima Parkova od izuzetnog značaja, kako za zaštitu prostora Parkova, tako i za efikasniji rad službi zaštite.

ANALITIKA: Uloga Parkova je da štiti životinjske vrste. Koje su najznačajnije aktivnosti na praćenju stanja biodiverziteta, odnosno da li postoje posebni programi za praćenje stanja pojedinih životinjskih i biljnih vrsta?

MRDAK: Shodno jednogodišnjim i petogodišnjim planovima JPNPCG sprovodi aktivnosti na stručnoj zaštiti karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta. Istakao bih Monitoring ugroženih, rijetkih i zaštićenih krupnih sisara, koji se na prostoru nacionalnih parkova sprovodi poslednjih par godina. Dobijeni su podaci o potencijalnim staništima vidre – Lutra lutra na Skadarskom jezeru, brojnosti balkanske divokoze (Rupicapra rupicapra) u NP Durmitor, a inicirani su još neki programi monitoringa, kao što su Program oporavka balkanskog risa (Lynx lynx martinoi) u Crnoj Gori i monitoring mrkog medvjeda (Ursus arctos) u NP Durmitor, koji su počeli 2013. godine, kao i Program upravljanja podzemnim staništima slijepih miševa u NP Skadarsko jezero. Kao značajan doprinos unapređenju zaštite, ističem upravljačke aktivnosti, odnosno mjere konzervacije i upravljanja staništem pelikana koje se primjenjuju od 2010.godine u specijalnim rezervatima prirode Pančeva oka i Crni žar. U ovim rezervatima je koordinisanim radom stručne službe i Službe zaštite i efikasnom aktivnom zaštitom došlo do ponovnog naseljavanja i gniježđenja kudravog pelikana. U rezervatu Pančeva oka je u 2014. godini zabilježeno ukupno 36 parova i 48 mladih jedinki kudravog pelikana, što je najveći broj zabilježen u dužem periodu.

mrdak3

ANALITIKA: Kako vidite razvoj  Parkova, u prvom redu turizma, za recimo 10 godina?

MRDAK: Raznovrsnošću potencijala crnogorski nacionalni parkovi mogu u potpunosti ispuniti savremene zahtjeve turizma zasnovanog na prirodi i mogu se promovisati kao konkurentna destinacija među velikim brojem zaštićenih područja na sve zahtjevnijim evropskim i svjetskim tržištima. Ukoliko se nastavi sa izgradnjom javne infrastrukture i  poveća zainteresovanost biznis sektora za ulaganje u nove ideje, proizvode i sadržaje u nacionalnim parkovima,  to će dovesti do daljih pozitivnih trendova na područjima nacionalnih parkova u narednoj deceniji.

Pozicioniranje nacionalnih parkova na turističkom tržištu zahtijeva praćenje savremenih trendova potražnje, područja mogućih ulaganja i infrastrukturnih potreba, kao i identifikovanje novih tržišnih trendova. Lijepa i očuvana priroda, bogata kulturna baština, idealan geografski položaj, uz kvalitetnu uslugu sigurno je da mogu  omogućiti dovoljnu potražnju i potrošnju savremenog turiste.

U skladu sa ciljevima i potrebama razvoja turizma u nacionalnim parkovima, nacionalni parkovi su pokrenuli nekoliko procesa i aktivnosti kao što su: izrada novog vizuelnog identiteta nacionalnih parkova, izrada Investicionog vodiča i formiranje poslovnih foruma.

ANALITIKA: Šta je cilj izrade novog vizuelnog identiteta Parkova, Investicionog vodiča i formiranje poslovnih foruma?

MRDAK: Cilj novog vizuelnog identiteta je razvoj brenda i povećanje prepoznatih vrijednosti nacionalnih parkova, kako kod domaćih, tako i kod međunarodnih turista koji posjećuju našu zemlju. Da bi se ostvario postavljeni cilj, zadatak je razviti vizuelni identitet kao platformu koja će omogućiti stvaranje jake i stabilne pozicije Nacionalnih parkova Crne Gore u odnosu na konkurente i kreirati pozitivnu percepciju o području u svijesti javnosti. Investicioni vodič pružiće osnovne informacije u smislu regulativa, prostornog planiranja, politike parkova i Vlade o mogućnostima ulaganja u infrastrukturne sadržaje u granicama pet nacionalnih parkova. Vodič će pružiti osnovne podatke o predloženim lokacijama i sadržaje za izgradnju (eko-spa odmarališta/resorte, hotele, sportsko-rekreativne sadržaje, itd.)  koji su usklađeni sa okruženjem, prirodnim i kulturnim vrijednostima svake lokacije i prostorno planskom dokumentacijom. Vodič će pružiti principe kojima se Parkovi vode u cilju postizanja efekata odživog razvoja u zaštićenim područjima, sa naglaskom na outdoor turizam, poštujući međunarodne i nacionalne smjernice  zaštite životne sredine i prirodne vrijednosti parkova. Početkom 2015. godine, formiraće se poslovni forumi u svakom nacionalnom parku, radi sagledavanja postojećih kapaciteta u cilju buduće ekonomske valorizacije nacionalnih parkova, stvaranju ambijenta atraktivnog za planiranje i razvoj biznis ideja koje će uticati na bogaćenje ponude, razvoj turizma, kao i bolju uključenost lokalnog stanovništva i biznis sektora u njihovu realizaciju. Realizacija novih razvojnih projekata na teritoriji Parkova doprinijeće, kako njihovom budućem razvoju tako i razvoju sjevernog regiona Crne Gore i boljoj iskorišćenosti prirodnih potencijala.

ANALITIKA: Dakle, smatrate Parkove važnim ekonomskim potencijalom?

MRDAK: Tako je. Nacionalni parkovi su neraskidivo povezani sa Crnom Gorom kroz njenu istoriju, a svojim prirodnim i kulturnim nasljeđem, kao i svojim pozicijama u središnjem i sjevernom dijelu države, predstavljaju njen važan ekonomski potencijal. Parkovi treba da budu dio razvoja regije u kojoj se nalaze i njena važna pokretačka snaga koja će naći načina da se unaprijedi kvalitet života ljudi koji žive u njima. Ukoliko kao društvo budemo dovoljno vrijedni, željni novih znanja i ukoliko budemo inovativni i spremni na izazove, a ne na opstrukcije,  ne sumnjam da će za deset godina, Parkovi biti jedan od par znakova     raspoznavanja Crne Gore.

ANALITIKA: Koji je značaj prostora  nacionalnih parkova za Crnu Goru bio u istoriji, a koji je danas, znajući da su turizam, odnosno valorizacija prirodnih potencijala, prioritetna grana budućeg privrednog razvoja?

MRDAK: Vjekovima su prostori na kojima se danas nalaze nacionalni parkovi Crne Gore svojim vrijednostima privlačili pažnju istraživača, putopisaca, naučnika, umjetnika. Crna Gora spada u red država koje su među prvima počele zaštitu pojedinih prirodnih prostora. Počeci zaštite prirode u Crnoj Gori datiraju s kraja 19. vijeka. Naime, crnogorskom knjazu Nikoli je ondašnje stanovništvo sa prostora Bjelasice poklonilo dio najvrijednije šume oko Biogradskog jezera, koje je on proglasio Knjaževim zabranom. Isto to područje je nakon 74 godine proglašeno Nacionalnim parkom Biogradska gora.

Nacionalni parkovi Crne Gore upravljaju planinom Lovćen koja je simbol crnogorskog identiteta, Nacionalnim parkom Durmitor koji se nalazi na listi svjetske prirodne i kulturne baštine, Nacionalnim parkom Biogradska gora u kojoj je jedna od posljednjih prašuma u Evropi, Nacionalnim parkom Skadarsko jezero, močvarnim staništem od međunarodnog značaja, Ramsarskim područjem i najvećim slatkovodnim akvatorijumom Jugoistočne Evrope i Nacionalnim parkom Prokletije jednim od najznačajnijih centara biodiverziteta Evrope.

Nacionalni parkovi Crne Gore pored izuzetnih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti imaju i veliki istorijski i kulturni značaj. Na ovim prostorima, u dugom istorijskom razdoblju, rađale su se i nestajale različite civilizacije i države, vođene i dobijane mnoge bitke, podizani gradovi, manastiri i crkve, duhovni i rezidencijalni centri brojnih vladara i dinastija.

Crna Gora, počev od „Knjaževog zabrana“ od prije 135 godina, pa do danas, postepeno izgrađuje efikasan sistem zaštite i razvoja ukupnog prirodnog i kulturnog nasljeđa.

ANALITIKA: Da li će Crna Gora moći da valorizuje ekonomski svoja zaštićena područja?

MRDAK: Crnogorska zaštićena područja danas imaju sve značajniju ulogu u nacionalnoj ekonomiji i razvoju i podstiču učinak različitih sektora privrede. Međutim, neophodna su veća finansijska ulaganja kako bi se ovim područjima upravljalo na način istovjetan ili sličan razvijenijim evropskim zemljama. Malo gdje u svijetu kao u Crnoj Gori, nacionalni parkovi predstavljaju značajan ekonomski resurs države koja svoj razvoj zasniva na turizmu i poljoprivredi. Upravo je pozicioniranje crnogorskih parkova u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore takvo da oni predstavljaju jednu od važnih tačaka razvoja društva.

ANALITIKA: U Podgorici je prije manje od mjesec dana osnovana Regionalna organizacija - Parkovi Dinaridi, koja će imati sjedište u Crnoj Gori. Koji su ciljevi udruživanja parkova u regiji ?

MRDAK: Danas je veoma bitan međunarodni aspekt kada je u pitanju zaštita prirode. U  težnji da iskustva i primjere dobre prakse drugih zemalja primijenimo kod nas, povežemo se sa ostalim parkovima u regiji, stvorimo i učvrstimo platformu za regionalnu saradnju, crnogorski parkovi su učestvovali u formiranju prve regionalne organizacije za zaštitu, razvoj i upravljanje zaštićenim područjima na prostoru Dinarskog luka,

Organizovana zaštita prirode na području Dinarida počela je krajem 19. vijeka. Prvi nacionalni park koji je proglašen na prostoru naše regije je Nacionalni park Plitvička jezera 1928. godine. Funkcionisao je samo jednu godinu,  a 1948. godine se proglašava Nacionalni park Pelister u Makedoniji. Od tada se formira ukupno 42 nacionalna parka i oko 40 regionalnih parkova, parkova prirode i specijalnih rezervata prirode u osam zemalje regije Dinarskog luka. Osnivanjem ove regionalne organizacije uspostavlja se jedan novi, viši nivo organizovanja zaštite prirode u regionu.

Na Osnivačkoj skupštini u Podgorici predstavnici zaštićenih područja iz osam zemalja regije usvojili su Statut, izbarali članove Upravnog odbora i ostalih radnih tijela i time formalno-pravno postavili temelj njenog budućeg rada i razvoja. Na Osnivačkoj skupštini je bilo prisutno 36 zaštićenih područja, a zbog formalno–pravnih razloga nisu mogli biti prisutni i predstavnici 15 parkova iz Albanije, koji će na prvoj sjednici Upravnog odbora biti primljeni u članstvo. Očekujemo da će u narednih godinu dana, većina od 82 zaštićena područja u regiji biti članovi Parkova Dinarida.

mrdak4

ANALITIKA: Šta konkretno znači da sjedište „Parkova Dinarida“, bude upravo u Podgorici?

MRDAK: Time se potvrđuje zalaganje Crne Gore, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalnih parkova na planu regionalne saradnje i upravljanja zaštićenim područjima. Rekao bih da je to i potvrda kvaliteta upravljanja nacionalnim parkovima u Crnoj Gori, odnosno strateških opredjeljenja naše države o načinu zaštite i razvoja ovih područja. Parkovi Dinarida će posebno raditi na planu zaštite biodiverziteta i razvoja zaštićenih područja Dinarida, održivog regionalnog razvoja i unapređenja kvaliteta življenja, podizanja svijesti o zaštiti prirode i održivom razvoju, brendiranja Parkova Dinarida i saradnje sa međunarodnim institucijama. Kao regionalni model, mreža Parkova Dinarida će uspostaviti komunikaciju sa drugim sličnim asocijacijama i priključiti se najznačajnijim globalnim i lokalnim naporima u očuvanju biološke raznovrsnosti i održivog upravljanja zaštićenim prostorima.

ANALITIKA: Izabrani ste za predsjednika te asocijacije. Ko je još u toj organizaciji?

MRDAK: Na Osnivačkoj skupštini bilo je 36 predstavnika zaštićenih područja iz regije Dinarskog luka. Nakon što je 60 parkova iz osam zemalja regije: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije, potpisalo pismo o namjeri osnivanja asocijacije u oktobru ove godine, na trećoj WWF-ovoj međunarodnoj konferenciji „Parkovi Dinarskog luka“ u hrvatskom NP Brioni, sada je i zvanično postavljen temelj njenog budućeg rada i razvoja. Za predsjednika sam izabran ja,  a potpredsjednici su Amarildo Mulić, direktor NP Una i Oner Jakuposki, direktor NP Mavrovo. Za predsjednika skupštine asocijacije proglašen je pomoćnik ministra zaštite okoliša  Republike Hrvatske Nenad Strizrep, a glavni sekretar je Leon Kebe, vođa WWF-ovog projekta “Parkovi Dinarskog luka“.

Predrag ZEČEVIĆ

Portal Analitika