„Solidarni smo isključivo u velikim nesrećama, poplavama i zemljotresima, kada postoje organizovani mehanizmi za to, a ljudi vjeruju da će pomoć stići onome kome je namijenjena“, kaže za Portal Analitika Anica Maja Boljević, izvršna direktorica fAKT-a, Fonda za aktivno građanstvo, organizacije koja već šest godina dodjeljuje nagradu za dobročinstvo „Iskra“.
„To je u stvari recept: povjerenje u onoga ko je pokretač akcija i probuđene emocije“, objašnjava ona.
Najveći crnogorski filantropi su živjeli van zemlje: Crnogorci su izgleda spremniji za velika humana djela kada su daleko od kuće i domovine, zaključuje Boljević, iz iskustva na projektu "Iskre".
Jedan od primjera koji to dokazuju jeste Vaso Ćuković, kome je „Iskra“ ove godine posthumno dodijeljena, a koji je cijeli životni vijek proveo u Americi. Njegov legat je Specijalna bolnica u Risnu, zaostavština koja bi danas vrijedila više od sedam miliona eura.
„Udaljenost od domovine rađa nostalgiju i želju da se pomogne domovini. Mi želimo da se tom stazom korača i ovdje. Ima ljudi koji su dovoljno imućni za to“, smatra Boljević.
Da je „život u tuđini“, jedan od onih faktora koji podstiču dobročinstvo, govori i primjer još jednog ovogodišnjeg laureata „Iskre“, Sadrije Saka Dacića koji je dobio nagradu za individualni doprinos. On od profita svoje građevinske firme koju vodi već 40 godina u Njemačkoj izdvaja za adaptaciju škola u Crnoj Gori, za pomoć institucijama, obrazovanju i usavršavanju studenata, izgradnji vjerskih objekata, adaptaciji zdravstvenih ustanova, gradnji kuća za siromašne i slično.
Sagovornica Portala Analitika smatra da je moguće i da moderna Crna Gora dobije dobročinitelja kalibra jednog Ćukovića, Dacića ili Ćana Koprivice.
„Ne bismo se bavili razvojem filantropije i njenom promocijom da ne vjerujemo u to. Ali, činjenica je da su najveći filantropi u istoriji Crne Gore bili oni koji su dio svog života proveli van Crne Gore.“
I Zetski dom, gdje se uručuje nagrada, sagrađen je od donacija: Uostalom, i mjesto koje je izabrano za uručivanje nagrada, Zetski dom, sagrađeno je zahvaljujući donacijama. Sagovornica Portala Analitika objašnjava neke manje poznate detalje:
„Nekoliko brojeva časopisa Glasa Crnogorca govore o nastanku Kraljevskog pozorišta na Cetinju, Zetski dom. Nakon jedne od ratnih crnogorskih faza, kralj Nikola je objavio da je vakat da se Crnogorci okrenu malo kulturi, obrazovanju, umjetnosti… Plemenima je poslat poziv da se šalju pare za izgradnju pozorišta, a u svakom sljedećem broju lista objavljivan je spisak - koliko je ko dao para i ko je obećao da će dati, a nije“.
Selima i plemenima koja se nisu odazvala akciji, kralj je poručivao da je to sigurno zato što nemaju koga da pošalju na Cetinje sa parama, ali da ne brinu, da će on sa Cetinja poslati njima nekoga, oni samo neka skupe novac.
U svakom slučaju, u regionu mnogi plaćaju zakup prostora za dodjelu nagrade, dok „Zetski dom“ nikada ni centa nije tražio za usluge.
Filantrop mora biti osoba od autoriteta i kredibiliteta: Za humanost i dobročinstvo nije neophodna finansijska moć, već spremnost na to, empatija i solidarnost, kaže Boljević.
U fAKT-u veoma vode računa i o tome ko će na bini Zetskoga doma uručiti dobitnicima nagradu, da se ta osoba percipira kao neko dostojan tog čina.
I ova akcija dodjeljivanja godišnje nagrade, kojoj cilj nije nagrađivanje samo po sebi, već afirmacija dobročiniteljstva, nije se mogla sprovesti bez pomoći drugih.
Partneri fAKT-a bili su u početku Privredna komora, Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Od prvog dana partneri su bili Uprava za dijasporu i Centar za iseljenike koji sada čine Upravu za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.
„Kasnije su se pojavljivali i novi partneri, koji su davali tehničku podršku, ili u robi ili uslugama… Značajan partner nam je i Fondacija ’Ćano Koprivica’, koja nosi ime po jednom od najvećih filantropa u istoriji Crne Gore. Sa njima imamo divnu saradnju“, kaže Boljević.
Solidarnost kao jedan od temelja EU: Ona dodaje da nikada nije tražena pomoć od firmi koje su dobile nagradu ili od onih koje su kandidovane.
„Uostalom, evo dvije godine partner akcije je Evropska unija, kroz regionalni projekat koji se realizuje u saradnji sa pet organizacija iz regiona, čime se šalje poruka da je filantropija kao vrijednost i način djelovanja vrlo važna“.
Za razvoj i promociju dobročinstva i mediji su nezamjenljivi. Neka istraživanja, poput onog o transparentnosti koje je uradio Centar za demokratsku tranziciju, potvrđuju da je veliki broj državnih preduzeća i institucija koje izdvajaju u humanitarne svrhe, ali da se o tome malo zna.
S druge strane, ima i onih koji uopšte ne žele da se zna da su donirali. fAKT se trudi, ukoliko je u saznanju, da ih barem dovede na Cetinje na dodjelu nagrada.
„Pokušavamo i najčešće ih i ubijedimo, da je poželjno da zbog drugih govorimo o njihovom primjeru. Dobri primjeri motivišu druge,“ kaže Boljević.
Skepticizam: Istina, uvijek će biti onih koji sumnjaju u motive davanja i koji smatraju da se radi o samopromociji ili „jeftinoj reklami“.
„Ima skepticizma. Ali, bez obzira na motive, treba poštovati spremnost ljudi da daruju i budu humani. Decembar je tradicionalno mjesec darivanja. Nova godina simbolizuje završetak godine, period kada se okrećemo za sobom, a u novu gledamo sa nadom i optimizmom. Tada se pokreću emocije solidarnosti, empatije, želje da se učini nešto dobro. To je u ljudskoj prirodi“, priča Boljević.
„Jedan engleski filozof je rekao da filantropija počinje u kući, što ne znači da se ne može graditi u društvu, među vršnjacima, u školi, kroz aktivizam... Ima puno načina da se učimo i da njegujemo altruizam i filantropiju“, kaže izvršna direktorica fAKT-a.
Uostalom, nije sve u velikim donacijama. Sve je značajno - pokloniti nekome odlazak u pozorište, bioskop, obezbijediti stipendiju ili smještaj tokom studiranja za djecu i mlade koji nisu u mogućnosti...
Crnoj Gori nedostaje lidera i pokretača, onih koji motivišu druge i u koje se ne sumnja.
Kao jedan od takvih primjera sagovornica Portala Analitika navodi primjer Bisere Mustafić.
„Nije bilo onoga ko nije zaplakao na nedavnoj ceremoniji dodjele nagrada zbog ove žene velike energije i emociju. Njoj je stalo, ona je solidarna, humana, brine o drugima, a istovremeno je pokretač. Ona podstiče donatore i dokazuje da filantrop ne mora da bude bogat.“
Kristina ĆETKOVIĆ
