Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović kaže da će u crnogorsku poljoprivredu do 2020.godine biti uloženo 150 miliona eura.
“Ako bi uspjeli da pripremimo projekte, jer tu ima veoma mnogo posla, da povučemo sredstva i završimo investicije do 2020. godine, možemo očekivati da iznos dostigne i 140-150 miliona eura. Ali, mi ne robujemo ciframa. Želimo dobre projekte koji će uticati na zaposlenost, produktivnost i izvoz”, rekao je Ivanović u intervjuu za Portal Analitika.
On je upozorio crnogorske poljoprivrednike da će, u procesu približavanja EU morati da mijenjaju navike.
“Ulaskom Crne Gore u EU dio sadašnjih poljoprivrednih proizvođača neće moći da radi na način kako su navikli ili kako sada rade. Zato su naše edukativne kampanje, seminari, okrugli stolovi, itd. usmjereni na obrazovanje poljoprivrednih proizvođača”, naveo je Ivanović.
ANALITIKA: Primiče se polovina Vašeg mandata. Da li ste ostvarili planirano?
IVANOVIĆ: Da. Fokusirali smo se na tri cilja: povećanje proizvodnje, kreiranje novih radnih mjesta i povećanje izvoza. Od decembara 2012. do novembra 2014. ostvaren je rast poljoprivredne proizvodnje od 15 odsto, rast dodatne vrijednosti od 19 odsto, otvoreno je 1.750 novih radnih mjesta, 1.070 u 2013. i oko 700 u 2014, dok je izvoz povećan 70 odsto. Napravljeni su krupni iskoraci. Da bi nastavili istim tempom potrebne su investicije. Ključ uspjeha u poljoprivredi nalazi se u investicijama i rastu konkurentnosti.
ANALITIKA: Zašto insistirate na povećanju konkurentnosti? Da li sa ovoliko obradive zemlje možemo parirati po poljopoprivrednoj proizvodnji?
IVANOVIĆ: Javnosti se često plasiraju informacije o tome da imamo ogromne resurse za razvoj poljoprivrede. Time se stvara opasna iluzija da sve možemo proizvesti u Crnoj Gori. Da je to tako, odavno bi Crnu Goru preplavili investitori u oblasti poljoprivrede. Nije pitanje da li možemo da proizvedemo neki poljoprivredni prozivod, već po kojoj cijeni, odnosno, da li se to isplati? Crna Gora ima deset puta manje poljoprivrednog zemljišta od Srbije, četiri puta manje od BiH, tri puta manje od Hrvatske i Makedonije i dva i po puta manje od Albanije. Samo u proizvodnji žitarica Crna Gora ima osamnaest puta manje površina pod žitaricima od Srbije, sedam puta manje od BiH, pet puta manje od Hrvatske i Albanije, i dva puta manje od Makedonije. Prosječna površina posjeda u Crnoj Gori manja je od zemalja regiona i značajno manja od EU. Zapravo, jedino je veća od prosječne površine posjeda na Kipru i Malti. Smatram da ove činjenice dovoljno govore.
ANALITIKA: Kakva je produktivnost u poljoprivredi u odnosu na zemlje okruženja?
IVANOVIĆ: Sadašnja produktivnost u oblasti poljoprivrede u Crnoj Gori je niža u odnosu na zemlje regiona I, zavisno od sektora, dva do sedam puta niža od prosjeka u EU. Kako biti konkurentan sa ovako niskom produktivnošću? Kako povećati izvoz? Kako smanjiti uvoz? Zato je povećanje konkurentnosti imperativ!
ANALITIKA: Na šta onda treba staviti fokus u poljoprivredi i zašto?
IVANOVIĆ: Zbog ograničenih resursa, ali i rastuće tražnje, čini se logičnim da fokus poljoprivredne prozivodnje bude na jačanju kvaliteta, a ne kvantiteta. To znači da akcenat treba da bude na: organskoj proizvodnji, proizvodima sa oznakama geografskog porijekla i tradicionalnim proizvodima. Dodatno, poboljšavamo ambijent za investicije u poljoprivredi, intenziviramo edukaciju i povezujemo poljoprivredu sa naukom i istraživanjem. Podsjetiću da smo obezbijedili veliki broj stipendija za mlade ljude i potpisali niz sporazuma o saradnji od kojih izdvajam sporazum sa Francuskom u oblasti organske proizvodnje, zatim sporazume sa Izraelom i Mađarskom, njemačkim pokrajinama Bavarskom u oblasti pčelarstva i Sarlandom u oblasti prerade mlijeka, španskom pokrajinom La Rioha u oblasti vinogradarstva, itd. Takođe, uvodimo međunarodne standarde kako bi uvećali šanse za izvoz i tražimo investitore i povoljne kreditne izvore kako bi što više novca investirali u crnogorsku poljoprivredu.
ANALITIKA: Prema podacima MONSTAT-a crnogorski izvoz hrane za prvih osam mjeseci je za čak 60 odsto veći nego lani. Gdje smo povećali izvoz?
IVANOVIĆ: Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u prvih devet mjeseci 2014. u odnosu na isti period prošle godine veći je za 5,9 odsto, dok je ukupan izvoz veći za 67,4 odsto. Izvoz smo povećali upravo u oblastima u kojima smo konkurentni. Najveći rast izvoza zabilježili su: voda (41 odsto), vino (28 odsto), sušeno meso i prerađevine od mesa (13 odsto) i pivo (5,2 odsto). Iz godine u godinu bilježi se značajan rast izvoza sira. Takođe, učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupom izvozu povećano je na 29,2 odsto, dok u ukupnom uvozu iznosi 27,5 odsto. Povećana je i pokrivenost uvoza izvozom i sada iznosi 19,2 odsto. Zapravo, pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda po prvi put je iznad pokrivenosti ukupnog uvoza izvozom koji iznosi 18,1 odsto.
ANALITIKA: Često se u izvozu pominje Rusija. Koliko Crna Gora izvozi poljoprivrednih proizvoda u Rusiju?
IVANOVIĆ: Malo, veoma malo. U 2013. godini od ukupnog izvoza svega 0,7 odsto odnosi se na Rusiju. Glavni partneri u spoljnotrgovinskoj razmjeni, dakle i u uvozu i izvozu, i dalje su zemlje CEFTA i EU. Pojedinačno, Srbija je najveći spoljnotrgovinski partner. Nadamo se da će korak po korak rasti izvoz na tržište Rusije.
ANALITIKA: Da li je tačan podatak da je Crnoj Gori iz IPA fondova za poljoprivredu do 2020. godine alocirano 53 miliona eura? Gdje će biti upotrijebljen novac, i od čega će zavisiti količina povučenog novca?
IVANOVIĆ: Ne, alocirano je gotovo deset miliona više. Idemo redom. Već smo dogovorili sve detalje za projekat IPARD-like za koji je izdvojeno 4,5 miliona eura. Ovaj iznos povlačiće se u 2015. godini i namijenjen je za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Zatim smo za 2016. godinu dogovorili nastavak projekta IPARD-like. Još uvijek pregovaramo iznos, ali očekujem da će oko 5 miliona eura biti namijenjeno za investicije u preradu. Nakon toga kreće projekat IPARD za koji smo obezbijedili 39 miliona, dok će za jačanje institucija u poljoprivredi biti izdvojeno 14 miliona eura. To znači da smo obezbijedili ukupno 63 miliona eura. Koliko ćemo novca povući zavisi prije svega od spremnosti poljoprivrednih proizvođača da ispune tražene uslove za program IPARD-like i IPARD.
ANALITIKA: Pored toga često pominjete i sredstva iz Abu Dabi Fonda za razvoj. Čemu je namijenjen taj novac?
IVANOVIĆ: U pitanju je 50 miliona dolara koji su namijenjeni za investicije u veće projekte u oblasti poljoprivrede. Uložili smo dosta napora da se poveća primarna poljoprivredna prozivodnja i rezultati su evidentni. Kao što sam kazao dalje ne možemo bez investicija. Zato je uloga ovih kreditnih sredstava upravo da kroz investicije jačamo poljoprivredu, posebno preradu. Mi radimo korak po korak i rješavamo problem po problem.
ANALITIKA: To znači da je crnogorskoj poljoprivredi do 2020. na raspolaganju oko 100 miliona eura?
IVANOVIĆ: Zapravo i više. Dobar dio navedenih sredstava predstavljaće 50% ukupnih investicija, jer će i sami korisnici sredstava morati da ulože dio sopstvenog novca. Dodatno, u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom razvijamo posebne kreditne linije za podršku razvoju poljoprivrede i postepeno povećavamo nacionalni Agrobudžet. Ako bi uspjeli da pripremimo projekte, jer tu ima veoma mnogo posla, da povučemo sredstva i završimo investicije do 2020. godine možemo očekivati da iznos dostigne i 140-150 miliona eura. Ali, mi ne robujemo ciframa. Želimo dobre projekte koji će uticati na zaposlenost, produktivnost i izvoz.
ANALITIKA: A šta je sa ruralnom infrastukturom? Da li ima mogućnosti za njeno poboljašnje?
IVANOVIĆ: Ima. Zapravo, već sada radimo na iznalaženju povoljnih sredstava za razvoj ruralne infrastukture. U toku su razgovori za Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede (IFAD) koji je dio sistema UN. Rezultate očekujem naredne 2015. godine. Ukoliko dobijemo ova sredstva ona bi bila namijenjena za sisteme za navodnjavanje, još brže rješavanje problema sesoskih vodovoda, popravku putne infrastructure, nabaku solarnih panela, itd. Ali, želim da napomenem da mi nemamo čarobni štapić da ispunjavamo sve želje, već nastojimo da podržimo one projekte koji će dovesti do još boljih rezultata u oblasti poljoprivredne prozivodnje. Ulaganja u ruralnu infrastrukturu moraju imati svoj smisao.
ANALITIKA: U izvještaju EK pohvaljen je napredak crnogorske poljoprivrede. Budući da je u nekoliko posljednjih izvještaja bilo negativnih kritika, možete li kazati šta se u međuvremenu dogodilo da Izvještaj bude pozitivan?
IVANOVIĆ: Jednostavno, urađeno je i postignuto više. Rezultati govore za sebe. Formiran je Direktorat za IPARD plaćanja ili, drugim riječima, Agencija za plaćanja, obučeni su ljudi, pripremljena i predata akreditacija, urađena revizija, usvojen niz zakona i pravilnika, sprovedeno veoma mnogo obuka na terenu sa poljoprivrednim prozivođačima, dovedena u red isplata subvencija, pripremili smo tri strategije i tri akciona plana, uradili nekoliko programa, itd. Ali, sve što smo uradili, uradili smo prije svega zbog poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori, a ne zbog Evropske komisije.
ANALITIKA: Tokom pridruživanja EU uglavnom se priča o pozitivnim stranama priključenja. Ipak, dio poljoprivrednih gazdinstava, zbog EU pravila, moraće da se ugasi. Koliko gazdinstava možete spasiti? Šta poljoprivrednici treba da urade da bi spasili svoju djelatnost?
IVANOVIĆ: U pravu ste, ulaskom Crne Gore u EU dio sadašnjih poljoprivrednih proizvođača neće moći da radi na način kako su navikli ili kako sada rade. Zato su naše edukativne kampanje, seminari, okrugli stolovi, itd. usmjereni na obrazovanje poljoprivrednih proizvođača. To je izuzetno težak posao, ali nema alternative. Što više budemo vjerovali jedni drugima i što se više budemo međusobno podržavali povećavamo šanse da veći broj poljoprivrednika opstane u svom poslu. Oni koji opstanu biće sigurno konkurentniji, imaće veće posjede, više grla stoke ili veće zasade. Zakon o kooperativama koji je usvojila Vlada i koji se sada nalazi u Parlamentu pruža još jednu mogućnost da više radimo zajedno. Projekat "Kuća meda" takođe. Ali, nema tog projekta koji će spasiti nekoga ko ne radi dovoljno. Zato svi moramo raditi još više, mnogo, mnogo više.
ANALITIKA: Šta je po Vama najveća prednost, a šta najveća mana crnogorske poljoprivrede?
IVANOVIĆ: Najveće mane su usitnjeni resursi, robovanje mitovima i neodlučnost da se brže krene naprijed. Najveću opasnost predstavlja neznanje. A najveća prednost su naša volja i upornost. Kad nešto zaista hoćemo, e nema te sile koja nas može zaustaviti!
Predrag ZEČEVIĆ
