Scena

"Lik žene" iz fonda UMCG u Ateljeu "Dado"

0108aktcelebonovic
D
jela 19 vrhunskih umjetnika, koja su dio fonda Umjetničkog muzeja Crne Gore, biće večera predstavljena na izložbi „Lik žene“ u Ateljeu „Dado“ na Cetinju, od 20 časova.

"Lik žene" iz fonda UMCG u Ateljeu "Dado"
Portal AnalitikaIzvor

Postavku izložbe čine slike i skulpture koje potpisuju: Milica Ribnikar, Frano Kršinić, Sreten Stojanović, Vojo Stanić, Nikola - Kolja Milunović, Risto Stijović, Jovan Bijelić, Ivan Radović, Aleksa Čelebonović, Zulfikar - Zuko Džumhur, Lazar Vozarević, Igor Vasiljev, Dimitrije Vujović, Đorđe Pravilović, Cvetko Lainović, Boško Risimović, Luka Berberović, Miljenko Stančić i Vlaho Bukovac.

- Mada su u realizaciji slike autori koristili različita izražajna sredstva, kod svih je prisutna atmosfera intimističke poetike koja im daje toplu notu prisnosti i neposrednosti, jedan humanistički pogled na svijet. Na portretima čiji su autori Jovan Bijelić, Cvetko Lainović, Luka Berberović i Igor Vasiljev poštovana su klasična pravila: statičnost, izraz unutrašnjeg stanja, karakterne osobenosti, na kojima je ženski lik atribuiran kao djelo moderne provenijencije, ili poetskog doživljaja koji nalazimo na slikama Vlaha Bukovca, Boška Risimovića Risima, Lazara Vozarevića i Zulfikara Džumhura. Međutim, pored individualnog određenja, značajno je pozicioniranje žene u ambijentalni prostor – enterijer ili eksterijer/plener gdje je predstavljena u obavljanju svakodnevnih životnih radnji, kao na slikama Đorđa Pravilovića, Voja Stanića, Alekse Čelebonovića, Ivana Radovića, Dimitrija Vujovića. Dok se na slikarskim djelima kao motivsko opredjeljenje ženski lik javlja na portretima i u žanr-scenama, u skulpturi je akcenat stavljen na ženski akt... U vajarskim djelima Rista Stijovića, Frana Kršinića, Sretena Stojanovića, Milice Ribnikar i Nikole Milunovića žensko tijelo predstavljeno je u varijacijama različitih poza i stavova. Na njima su evidentne daleke reminiscencije na renesansnu idealizaciju, sumersku egzotičnost i etrursku svedenost (Đakometi), što govori o fenomenu žene koja je van vremenskih i prostornih ograničenja bila i ostala vječna inspiracija likovnih umjetnika – zapisala je istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković u katalogu za ovu izložbu.

Portal Analitika