- Stvaralaštvo Draga Đurovića čini nekoliko zasebnih segmenata: spomeničke cjeline, spomenici sa figurama i reljefima, figure – spomenici, spomeničke biste i portreti, zatim intimnija plastika – glave i figure žena i torza. On se iskazuje u svemu kao jedan od najznačajnijih modernih crnogorskih vajara. Vrstan je znalac zanata i u radu sa bilo kojim materijalom za njega nema tajni. Stvaralački nemir, ideje i kreativnu radoznalost zadovoljava radom u drvetu, bronzi, kako odgovara zamisli i temi koje se prihvatio. Čitav svoj život Drago Đurović je posvetio umjetnosti. I kao svaki takav plemeniti inokosnik, izgledao je u ovom vremenu svaštarenja neobičan i osobenjak. Dosta isključiv i nestrpljiv, odbojan na razbarušenost i navalentnost koja remeti intimu i „samoću u gomili“ bio je takav ponajviše zbog suštinske etičnosti i poštovanja ljudskosti – zapisala je istoričarka umjetnosti Olga Perović o našem poznatom stvaraocu.
Vajar Drago Đurović (Danilovgrad, 1923 – Podgorica, 1986) diplomirao je 1951. godine na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Sretena Stojanovića i prof. Alojza Dolinara. Bio je profesor na Školi za primjenjenu umjetnost u Herceg Novom (1951-1966) i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću (1967-1981), koja je 1977. godine transformisana u Nastavnički fakultet. Od 1982. godine bio je redovni profesor i dekan na Kulturološkom fakultetu na Cetinju. Studijski boravio u Parizu i Rimu. Samostalne izložbe imao je u Podgorici (1996) i na Cetinju (2013). Učestvovao je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima je i Trinaestojulska nagrada (1961). Bio je predsjednik Udruženja likovnih umjetnosti Crne Gore i Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije.
Izložbu organizuju Narodni muzej Crne Gore i Centar za kulturu Nikšić.
Program podrške razvoju kulture u Nikšiću pokrenula je Vlada Crne Gore na inicijativu Ministarstva kulture, kao četvorogodišnji projekat koji treba da rezultira unaprjeđenjem kulturnog života Nikšića, grada koji baštini dugu i značajnu kulturnu tradiciju.
Foto: pobjeda.me
