Izdavač je Milorad Popović, a djelo je prevela Marina Đurović - Markoska. Roman je dobio najviše makedonsko priznanje za roman godine Utrinskog vesnika 2010. godine i izabran za makedonskog predstavnika za nagradu „Balkanika” u novembru iste godine.
- Laki i vlažni septembarski vjetar koji je duvao na Menhetnu lijepio je isparenja za mokri njujorški asfalt. Iz jednog bara čuje se sentimentalna, ljepljiva rat pack muzika dok se na ulici mijenjaju tonske kulise. Ko kaže da je ovo grad koji nikad ne spava? Za neki sat zaspaće i smiriće se nakratko, a zatim, oko šest ujutru, polako će početi da se proteže, u ovo žestoko otkačeno vrijeme. Čuli su se gusti zvuci velegrada. Brujali su rijetki automobili, a izdaleka su mu do ušiju povremeno dopirali zvuci vatrogasnih kola u pokretu. S rancem na ramenu Gordan je šetao avenijama i zagledao se u oblakodere. Primijetio je da i nebo nad Njujorkom blješti, da milioni gradskih svjetala reflektuju svjetlost na tamni svod. Po licu su mu titrale hiljade neonskih svjetiljki. Čuo se rap. Mladić se zaustavi – odlomak je iz romana „Dvadeset i prvi: Knjiga fanatizma“.
Tomislav Osmanli (1956.) je prozaista, dramski pisac i teoretičar medija. Autor je dvadeset knjiga, scenarija, pored ostalog, igranog filma „Anđeli na otpadu“, zatim nagrađivanih scenarija „Ljudi bez adrese“ (1976.), „Zvijezde ’42.“ (1984.), „Skopska snoviđenja“ (1987.), „Smuk leti na nebu“ (1999, realizovan 2006. godine pod nazivom „Strmoglavi“), kao i scenarija za kratkometražni igrano-dokumentarni film „Povodom Manakija“ iz 2009. Napisao je prve knjige na makedonskom posvećene sedmoj i devetoj umjetnosti – filmu i strupu. Preveo je dramske tekstove Vudija Alena, Mariosa Pondikasa, Nikosa Kazandzakisa, Euripida. Za svoj raznovrsni opus, dobio je više nagrada za književnost, filmski scenario i dramu. Knjigom dramskih tektova „Zvijezde nad Skopljem“ uvršten je među trinaest balkanskih autora u godišnjak Enciklopedije Britanika za 2001. godinu.
Uz ovaj naslov, OKF-a sa Cetinja je u okviru izdavačke djelatnosti nedavno objavila i knjigu eseija i priča „Život je inostranstvo“ Sretena Ugričića.
