Pozorišni ogled „Poglavlja 23 i 24“ (u podnaslovu - plamen kontemplacije), u kojem uloge tumače Ana Vujošević, Dejan Ivanić i Lora Vukčević, je teatarski odgovor na apsurd crnogorske svakodnevice.
Radnja prati bračni par koji za vrijeme večere, u svečanoj atmosferi i optimističkom raspoloženju, diskutuje o ličnim i društvenim perspektivama. Mada atmosferom upućuje na teatar apsurda, tekst je zasnovan na jeziku koji dominira javnim govorom u ovoj sredini. Tako neprirodne jezičke konstrukcije i floskule koje se uzimaju zdravo za gotovo iz sfere javnog prelaze u individualni prostor.
Pokazuje se kako naš tzv. realni, svakodnevni diskurs zapravo pripada polju apsurda. Elementi od kojih je izgrađen takav svijet, kao i naš odnos prema sopstvenoj egzistenciji u takvim okolnostima, sami po sebi čine teatarski gest.
- Mislim da je ova predstava korak naprijed u smislu promovisanja dramaturgije kod nas. Vjerujem da je publika uhvatila notu koju smo željeli da kažemo ovim tekstom. Ono što je priča o alternativnom teatru, zapravo je priča koja je u jednom trenutku u Crnoj Gori netragom nestala i stopila se sa nekim mejnstrimom. Odlično polje za redefinisanje angažovane umjetnosti alternativnog teatra je upravo bilo to - spisateljsko, odnosno polje dramaturgije. Kao prva klasa sa Dramaturgije na FDU mi smo se nekako integrisali u jedan alternativni način izraza, za koji mislim da korijene vuče iz priče o egzistenciji. Dakle, priča o egzistenciji je ta koja hrani alternativu - kazala je autorka teksta Dragana Tripković i dodala:
- Željeli smo ovim tekstom, koji je namjenski pravljen za FIAT, koji je nastao za nekih dvadesetak dana, da ukažemo na ono što su po nama ključevi realizacije savremenih tema koje se tiču nas i samo nas iz ugla dramskog stvaralaštva. Mislim da budućnost alternativnog teatra leži u dramskom tekstu.
Dramaturg i koautor teksta pozorišnog komada "Poglavlja 23 i 24" Vasko Raičević je za Portal Analitika kazao da je sa istim nabojem radio na ovoj predstavi kao kad je pisao tekst za „Dobru smrt“, jer se obje tiču naše egzistencije danas.
- Za mene je bio zanimljiv rad na predstavi alternativnog teatra u poređenju sa radom za predstavu „Dobra smrt“, jer to drugi tip teksta. „Dobra smrt“ je rađena u formi klasičnog teksta, po uzoru na neke antičke komade, dok je ovo potpuno drugi vid teksta. Mada, mislim da su to svakako teme koje se tiču svih nas. Bavim se onim što mi se čini da su za nas važna pitanja, a ovdje je to nekako dio konkretno tog tzv. „novog političkog teatra“ i to je ono što se, čini mi se, može prepoznati iz ove predstave. To nije bio slučaj sa „Dobrom smrću“, jer je to prosto bio drugi način pričanja priče. Ali, čini mi se da isti taj naboj, koji sam imao dok sam pisao „Dobru smrt“, imao sam i dok sam pisao ovu predsatvu. Za mene je to krug važnih tema, jer obje se tiču naše egzistencije danas - zaključio je Raičević.
Četvrto veče FIAT-ovog segmenta Montenegro Art Guerilla posvećeno je književnosti. Naime, kroz program „Berlinske noći u Podgorici“ publika će od 21 čas u Kuslevovoj kući biti u prilici da se upozna sa dijelom opusa jednog od najznačajnijih dramskih pisaca crnogorske savremene scene.
Riječ je o Ljubomiru Đurkoviću, koji će ovog puta govoriti o umjetničkom kredu kroz svoju poeziju. I ne samo on: u svojevrsnom poetskom maratonu stihove će čitati i crnogorski pjesnici i Đurkovićevi prijatelji: Dragana Tripković, Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Vladimir Đurišić i Dušan Đurović.
A.P.
Foto: Duško Miljanić
