Scena

BARSKI LJETOPIS: Spomenik ili ulica za Nikolu Petanovića

2108dijaspore
G
ostovanjem publiciste i dugogodišnjeg istraživača crnogorskog iseljeništva u Južnoj Americi Gordana Stojovića, direktora Direkcije za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, sinoć je okončan književni segment ovogodišnjeg Barskog ljetopisa.

BARSKI LJETOPIS: Spomenik ili ulica za Nikolu Petanovića
Portal AnalitikaIzvor

Za ovu manifestaciju specifično književno veče, s obzirom da nije bilo riječi o predstavljanju samog autora, već je razgovor vođen na temu „Crnogorsko iseljeništvo u savremenoj literaturi“, izazvalo je odlične reakcije publike, koja je uživala u prezentovanju nepoznatih informacija o crnogorskoj dijaspori, sa posebnim osvrtom na nekadašnjeg žitelja Barskog sreza, Crmničanina Nikole Petanovića, neumornog borca za očuvanje crnogorskog identiteta u izvanjstvu.

Moderator književne večeri bio je mr Ivan Jovović, predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske, koji je govorio o izbjeglištvu kod Crnogoraca uopšte, kao konstanti ovoga prostora, ali i o najstarijim očuvanim dijasporama, poput one u Peroju u Istri, nastaloj 1657. od Crmničana i Ljubotinjana. On je istakao kako je ovo drugi skup posvećen dijaspori kojeg za kratko vrijeme organizuje Kulturni centar Bar.

Gordan Stojović iza sebe ima nekoliko objavljenih knjiga i stručnih publikacija iz oblasti izučavanja crnogorske dijaspore, a prikupio je građu i priredio za štampu knjigu „Crnogorsko ogledalo“. Riječ je o zbirci djela Nikole Petanovića, koja - pored publicističkih tekstova objavljenih u časopisu „Crnogorsko ogledalo“, proglasa, predavanja, analiza i ideja za koje se borio - sadrži i dio pjesama iz knjige „Ponos života“, dok je drama „Troslavia“ prenešena u cjelosti.

Sinoć je, pored ostalog, Stojović istakao kako su „iseljenici uvijek davali Crnoj Gori, a malo dobili“.

- Od početka njihovog naseljevanja Amerike, imamo stalnu pomoć matici, a mi, na drugoj strani, nismo gotovo ništa uradili za njih. Početkom prošlog vijeka više su slali iseljenici iz Amerike nego što je bio cio budžet Crne Gore - rekao je Stojović.

Po njegovom mišljenju, Crna Gora jako malo zna o svom iseljeništvu i ne gleda integralno na taj proces.

- Jedan od hiljadu osnivača Italije, koga i Garibaldi opisuje, bio je Marko Kosović, rođen u Kotoru, porijeklom iz Cuca. Kad gledam sve te emigracije, čudim se da nas uopšte ima 700.000 u Crnoj Gori, koliko nas ima. Uz to, jedna četvrtina iseljenika nije imala potomstvo i nije se nikada vratila u zemlju. Pravi dokaz za tu tvrdnju su groblja u Bilingsu, u Montani, ili u Argentini - na svakom drugom grobu piše: „Sahranila ga braća Crnogorci“, što znači da nije imao porodicu - objašnjavao je Stojović.

Uvodničar u književno veče, selektorka književnog segmenta Ljetopisa Mila Čordašević istakla je kao ekskluzivu večeri da je od mjerodavnih u Opštini Bar tokom dana dobila informaciju da će Nikola Petanović dobiti spomenik ili ulicu u Baru.

Večeras će se na Ljetnjoj pozornici Doma kulture biti izvedena predstava „Ženidba“ u režiji Dejana Cicmilovića po Gogoljevom tekstu. Gostuje pozorište „Masuka“ iz Velike Plane, koje je prošle godine dobilo dvije Zlatne maske na Festivalu festivala u Trebinju. Predstava počinje u 22 sata.

Ž.MILOVIĆ

Portal Analitika